Opozicija u Zaječaru pozvala je građane Srbije da u sredu ujutro dođu u grad i spreče održavanje konstitutivne sednice Skupštine, koju smatraju nelegalnom. Lider koalicije „Promena u koju verujemo“ Uglješa Đuričković poručuje da je Zaječar „ogledalo Srbije“ i da se sutrašnjim protestom brani ustavni poredak
Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) osuđuje verbalne napade člana Glavnog odbora SNS-a Siniše Vučinića na medije i novinare, između ostalog i na glavnog urednika „Vremena“ Filipa Švarma
Nišvil džez festival ostao je bez podrške Ministarstva kulture i neće dobiti finansijska sredstva od države, saopštio je direktor tog festivala Ivan Blagojević. Organizatori Nišvila su početkom godine podržali studentske proteste
Vučić je najavio novi zakon „Konačno svoj na svome“ kojim će biti omogućeno građanima da za nekoliko stotina evra legalizuju neuknjižene objekte. Iako će zakon važiti za sve, ostaje sumnja da će se najviše okoristiti naprednjački biznismeni sa hiljade novoizgrađenih i planiranih kvadrata
Priča o Vučiću kao „superzvezdi u Kini“ ponovo je aktuelna, ovog puta zbog Dragana J. Vučićevića koji je obukao majicu sa brojem 577 – koji se na kineskom izgovara slično kao prezime predsednika Srbije. I Vučić je nedavno iz Kine govorio kako je „Vućići“ u toj zemlji praktično postao sinonim za Srbiju
Saobraćajne gužve u Beogradu nastavljaju se i nakon vojne parade, jer pojedine ulice još uvek nisu prohodne. Zbog triatlona na Adi gradski prevoz će se i u nedelju (21. septembar) odvijati po izmenjenom režimu
Šest puta su do sada odlagane američke sankcije Naftnoj industriji Srbije zbog ruskog udela u vlasništvu, a NIS je u petak podneo novi zahtev za odlaganje sankcija. Vučić, međutim, kaže da se plaši da odlaganja više neće biti
Na protestima „Lance pokidaj“ studenti su izneli četiri zahteva među kojima je i da se student FTN-a Bogdan Jovičić pusti da se brani sa slobode, a da se isto učini sa uhapšenim poljoprivrednicima i drugim građanima. Studenti su zatražili i povlačenje spornih izmena Krivičnog zakonika
Novica Antić i Branko Momčilović, koji su uoči Vidovdanskog protesta uhapšeni zbog navodnog rušenja ustavnog poretka, biće pušteni na slobodu, saopštio je njihov advokat Ivan Antić. Opozicionaru iz Kraljeva Ivanu Matoviću određen je kućni pritvor
„Ova priča je u suštini priča o zarobljenoj državi i o državi u kojoj ne postoje nezavisne institucije. Da Služba unutrašnje kontrole unutar policije funkcioniše na način na koji bi trebalo da funkcioniše, ona bi morala da utvrdi da li je primena policijskih ovlašćenja bila opravdana i da o tome u jednom izveštaju obavesti javnost“, kaže javni tužilac Goran Ilić o intervenciji policije ispred DIF-a u Novom Sadu
Novi direktor Junajted grupe u Srbiji je Vladica Tintor, nekadašnji direktor RATEL-a. On je pred prostorije Junajted grupe došao nenajavljeno, a pošto obezbeđenje nije ništa znalo o njemu, nisu ga pustili u zgradu, nakon čega je pozvao policiju. Ubrzo su se na licu mesta pojavili režimski mediji
Studentkinja Filozofskog fakulteta Teodora Gardović koja je u utorak uhapšena u gradskom prevozu puštena je na slobodu. Protiv nje je podnesena prekršajna prijava zbog vandalizovanja prostorija SNS-a
Tviteraš Marko Marjanović, poznatiji kao Kristal Met Dejmon, pušten je iz pritvora. Njegov advokat prethodno je rekao da mu je u pritvoru uskraćeno pravo na lekarsku pomoć uprkos povredama glave koje je zadobio tokom intervencije policije
Prošireni rektorski kolegijum Beogradskog univerziteta uputio je otvoreno pismo Zagorki Dolovac u kome traži reakciju tužilaštva zbog svedočenja studenata o brutalnom policijskom nasilju
Na protestu „Sve smo mi Nikolina“ u znak podrške studenkinji Nikolini Sinđelić okupljeni su prošetali od Mostarske petlje, kraj zgrade JZO, sve do Vlade Srbije. Zgradu JZO obezbeđivale su isključivo policajke, a delovalo je da će najmlađa od njih u svakom trenutku zaplakati
Studenti u blokadi objavili su spisak lokacija i satnicu protesta večeras, u subotu, 16. avgusta. Protesti će biti održani u Valjevu, Beogradu, Kniću, Požarevcu, Čačku, Vranju, Gornjem Milanovcu, Leskovcu...
„Sukobi su već na ulicama, poverenje građana je izgubljeno, ljudi uzimaju pravdu u svoje ruke jer im zaštitu nisu pružili oni koji su obavezni da to učine“, kaže poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković
Član DS-a Miodrag Gavrilović naveo je da je šesnaestogodišnji dečak koji je pretučen na protestu u Valjevu u veoma teškom stanju i da su mu otkazali bubrezi. U Valjevu je ovih dana zabeleženo nezapamćeno policijsko nasilje
Autoprevoznik Milomir Jaćimović priveden je u subotu, a razlozi za njegovo privođenje i dalje nisu poznati. Jaćimović je prethodno najavio da će voziti Novosađane na večerašnji protest u Valjevu
Dok je pratio protest kod Generalštaba, novinara Vuka Cvijića je s leđa hemijskim sredstvom napao uniformisani policajac. ANEM navodi da je napad bio ciljano usmeren i da je izazvao teške zdravstvene tegobe
Nakon što je studentkinja Stomatološkog fakulteta pretučena u Valjevu, batinaši su, kako tvrde studenti, pretukli njenog oca pajserima i demolirali mu radionicu
Na istorijskom sastanku u Enkoridžu Tramp i Putin delovali su kao stari znanci, a doček ruskog predsednika podsećao je na ceremoniju namenjenu najbližim saveznicima. Susret se završio bez jasnih odluka, ali uz najave budućih sastanaka
Zato su i po pitanju panka, što bi napisali kolumnisti “Njujork tajmsa”, Beograd i Berlin – dva brata. Koja se gurkaju i ponekad šutiraju ali se neizmerno vole.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Dokaz postoji - punk’s not dead!',
pubdate: '2026-03-26 20:00:37',
authors: authors,
sections: "Kultura",
tags: "Berlin,Pank,Pankeri,punk's not dead",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Dokaz postoji - punk’s not dead!',
'pageContent': '“Reci mi, ko će da stane uz nas?”, pevaju na novom albumu bostonski pank rokeri Dropkick Murphys pitajući se jasno i glasno ima li osim radničke klase SAD kojoj ponosno pripadaju i pankera oko njih.
Mi ovde sužavamo reon delovanja i postavljamo pitanje ima li još pankera u Beogradu i Berlinu?
Zašto u Berlinu? Zato što je Berlin – Berlin. Ako negde postoji kosmopolitizam pokreta i stavova čak i u muzici, to je u Berlinu.
Dva brata
Beograd i Berlin. Dva potpuno različita, a opet veoma slična grada. Zapravo, toliko slična da je jednom prilikom i novinar “Njujork tajmsa” napisao da su kao dva brata.
Beograd i Berlin imaju sličan “sirovi šarm” koji ne leži svakom. Imaju kameno, turobno sivilo, stare tramvaje i ulice, ali i užasno dinamičan noćni život.
Oba grada nikada ne spavaju.
Opuštena atmosfera, kreativna scena i burna, bogata istorija Beograd i Berlin svrstavaju u iste “travel” kategorije kod putnika.Još jedna pojava u urbanoj umetnosti poslednjih 50 godina spaja Beograd i Berlin.
Pank.
Ali, da li ta tvrdnja da su pank gradovi i dalje stoji? Kada ste poslednji put bili na pank koncertu u Beogradu? I ako ste bili u Berlinu, možete li da naše pripadnike pank pokreta u nekoj kategoriji dovedete u vezu sa nadaleko poznatim berlinskim pankerima?
U poslednjih mesec dana pokušali smo da na najadekvatniji način otkrijemo da li su Beograd i Berlin i dalje pank gradovi.
Na koncertima pravih pankera.
Pank u Beogradu
U prestonici Srbije slušali smo Cockney Rejects i The Exploited u decembru i januaru, a u Berlinu na pank festivalu GBH koji su kao hedlajneri nosili grad na svojim plećima.
Trebalo je u glavnom gradu Nemačke te večeri da nastupe i The Exploited ali je Voti, legenda s mikrofonom u rukama uspeo da se toliko prehladi da je dobio opstrukciju pluća. Sa aparata je poslao poruku fanovima da ga nema u berlinskoj “Astri”, gde se okupljaju pankeri.
Pankera je na Cockney Rejectsima i Exploitedu bilo između 600 i 1.000. Dovoljno. Čirokana, kresta, obrijanih glava i bodlji na jaknama nije bilo u Beogradu kao u Berlinu, ali je iz očiju pankera izbijao i dalje bunt.
Iako su mnogi od njih u petim ili šestim decenijama života. Zato što pank nikada ne umire.
U Beogradu su, tokom nastupa Cockneyja i Exploiteda bile vrlo zapažene i šutke koje se, kako smo primetili, ozbiljno razlikuju od berlinskih. Zapravo je ceo ritual ponašanja fanova drugačiji u nemačkom gradu.
Naši pankeri su nekako stidljiviji van svirki, na ulici, uklopili su se u sivilo i atmosferu grada, pa ih ne primećujemo dok ne dođu ispred bine. Ne opijaju se, ne pevaju pesme pre koncerta i ne propagiraju pank u “small talk” ćaskanjima.
Ali kad krene šutka, jaki smo! Ima tu guranja, udaranja, nošenja na rukama, ali sve do određene granice poštovanja onog kraj sebe.
Nema udaraca “ispod pojasa”, nema gaženja, nema prizivanja krvoprolića. Džentlmenske šutke uz prisustvo dobrog broja žena u njima.
Kosmopolitizam berlinskog panka
Berlin? Fanovi su od glave do pete čirokane, a i kada pričaju u holovima ispred bine, čuješ da je za njih vreme stalo.
U šutkama su individualisti jer je i grad takav. Berlin pruža svakom ruku, ali najviše voli kad si slobodan i samo svoj.
Tako publika nastupa u šutkama sama za sebe i ne postoji podrška. Ali nema ni tuča. Nema zakulisnih radnji. Svi na kraju idu ka istim šankovima da nazdrave na još jednoj proslavi postojanja panka.
Iako smo skloni da mislimo da je pank živ tek ponegde, u nekim zabitima od gradova, ali i država, da je anarhija kao ideja ili izumrla ili da je mladi doživljavaju samo kao bezvlašće i tačka, berlinski pankeri dokazuju da itekako poznaju pank u svojoj biti. Oni s generacije na generaciju prenose i čuvaju antiestablišment raspoloženje.
U pank ne uključuju nikakve sumanute ideje naci-panka, kao što to rade pojedine grupacije pankera u Srbiji. Berlinski pankeri upravo neguju kosmopolitizam koji je i bio jedan od glavnih pokretača pokreta. Tako je velika imigracija Poljaka u nemačku pank scenu unela i doseljavanje novih bendova ili bar fanovski turizam čak i u underground svet.
Muzika je jedna!
Zato smo sasvim slučajno saznali za bend Farben lehre koji jasno i glasno sa bine izgovara svoj moto: muzika je jedna!
Nema poljska, španska, nemačka – all united! Svi ujedinjeni! Bend koji je totalna mešavina panka, regea, oi-ja, čak i nekog elektro zvuka sa vrlo odanim fanovima koji ih prate direkt iz Poljske, ali koji su i gotinama već berlinski stanovnici. Iako razumemo tek svaku osmu reč u proseku, jasno je na svim jezicima da pozivaju na akciju protiv segregacije, da se bore za demokratiju i očuvanje zdravog razuma. Berlinski pankeri su urbani, blesavi i dobronamerni.
Više od muzike
Ne previše našminkani. Kresti i karakterističnih frizura se ne viđa nešto mnogo više nego u Beogradu. Ali je njihov stav prema establišmentu, reklo bi se, mnogo jasniji. Mnogo ga svesnije izražavaju.
Za njih pank nije samo muzika, mada ima i takvih. Da ste na ulici sreli preslatku kovrdžavu devojku koja đuska kao da je uključena na struju, ne biste mogli da zaključite kakvu muziku sluša. Čak su i pankeri u prvim redovima mislili da je zalutala.
Međutim, na prve taktove GBH-a bilo je jasno da cicka tačno zna šta radi, kako gruva, gura i štiti se. Takvih pankerki ima i u Beogradu, međutim deluje da su ovde više individualci i individualke. Sami za sebe dolaze, nisu neke velike grupe ljudi koji “iz tamnih ulica izlaze nasmejani” i koje “prolaznici zaobilaze široko”.
[video width="568" height="320" mp4="https://vreme.com/wp-content/uploads/2026/03/0-02-05-8cff55ad8c67b40ee3e7f16b317da2fdd08e7b2cc3ebf36cb9baae5b99335270_58a1d46dbdf40c86.mp4"][/video]
Bunt današnjice
Ovde mlađi i stariji otvoreno razgovaraju o zaostavšini panka kao bunta. A mlađi, koji su skapirali da smo iz Srbije pokazuju zavidno znanje o političkoj sceni u Srbiji i puni su pitanja o konkretnim situacijama i razrešenju istaknutih slučajeva kriminala i korupcije. Jasno pokazuju da je pank pitanje stava, pitanje bunta. Da to nije samo neka “agresivna muzika” već da je upravo ta muzika odraz unutrašnjosti. Besa. Ali ne jednih prema drugima.
Šutka nije mesto gde će ljudi da se polome i ubiju, već samo da jedni druge prodrmaju i međusobno poruče: uvek moraš biti u pripravnosti za…
Pankerski podmladak
Pank nikada neće umreti. Dokaz za to je veliki broj mlađih u publici, čak i dece koja idu u osnovnu školu. Dakle, vera u pank se prenosi s kolena na koleno.
Pank postoji i u Beogradu i Berlinu. Samo na različite načine.
Nismo van evropskih tokova, naprotiv. Čak u našem ponašanju pankera ima nešto harizmatično u poređenju sa mahom pivski nastrojenim Berlincima.
To što i u Beogradu i Berlinu predstavnici tog pokreta nisu vizuelno prisutni na dnevnom nivou ne znači da ih više nema. Uostalom, to su od početka panka i želeli. Da budu svet po sebi.
Zato su i po pitanju panka, što bi napisali kolumnisti “Njujork tajmsa”, Beograd i Berlin – dva brata. Koja se gurkaju i ponekad šutiraju ali se neizmerno vole.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-03-26 20:00:37',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});