Aktivisti SNS-a su se večeras vratili na Liman i opet farbaju zgrade u boje trobojke. Nakon njihove jutrošnje ovakve iste akcije, građani su zidove prekrečili u belo
Višegodišnji propusti u održavanju doveli su do ispuštanja radioaktivnog tricijuma u škotski zaliv Loh Long. Britansko Ministarstvo odbrane pokušalo je da sakrije ove informacije, ali su objavljene po nalogu škotskog poverenika za informacije
Izložba fotografija na „Slovačkim narodnim svečanostima“ u Bačkom Petrovcu prekinuta je zbog nezadovoljstva pristalica SNS-a, a dvojica veterana su privedena tokom noći. Veterani su, navodno, nalepili slike sa studentskih protesta na prostorije SNS-a
Čuveni tramvaj „dvojka“, jedan od simbola Beograda, uskoro bi mogao da ode u istoriju, a najava ukidanja ove linije pokrenula je proteste građana i aktivista. Kako je izgledao razvoj beogradskog tramvajskog saobraćaja kroz decenije?
Pojačana kontrola saobraćaja širom Srbije traje do nedelje u ponoć, a za šest dana otkriveno je više od 24.000 prekoračenja brzine. U Guči su svi vozači podvrgnuti alkotestu
Dva tinejdžera povređena su u subotu u napadu noževima u Mirijevu. Samo u poslednje dve nedelje zabeležena su još tri slična slučaja napada noževima, od kojih su dva bila kobna
Građani i studenti su u noćnoj protestnoj šetnji Dedinjem obišli rezidenciju predsednika Srbije, palatu Željka Mitrovića i vilu u kojoj živi Ana Brnabić. „Neće ti narod nestati sa ulica dok te studenti ne počiste na izborima. Raspiši izbore, da ta Srbija može da ti kaže šta stvarno misli o tebi“, poručili su demonstranti Vučiću
Institut BioSens optužuje vlast za nezakonito preuzimanje upravljanja i smenu direktora Vladimira Crnojevića. U znak protesta, zajedno sa studentima i građanima, zaposleni su blokirali ulaz „nezakonito izabranim i nekompetentnim“ članovima Upravnog odbora.
Posle Zrenjanina, Goblini su ostali i bez nastupa na „Gitarijadi“ u Zaječaru, a bend poručuje da razlog nije teško pogoditi. Otkazivanje dolazi u trenutku kada Goblini otvoreno kritikuju društvene prilike u zemlji
Vladimir Putin i Donald Tramp sastaće se 15. avgusta na Aljasci. Razgovaraće se, između ostalog, i o mogućoj razmeni teritorija između Rusije i Ukrajine, rekao je Tramp. Ukrajinski predsednik Zelenski, međutim, kaže da Ukrajina „neće dati zemlju okupatorima“
Nakon što su studenti izbačeni iz SKC-a, predsednica Skupštine Ana Brnabić najavila je da će prostor biti otvoren za javnost kako bi građani videli „posledice blokade“. Najavila je i krivične prijave protiv onih koje naziva „lopužama i prevarantima“. Studenti su pozvali na protest ispred SKC-a
Nakon što im je naprasno naređeno da napuste zgradu Filološkog fakulteta zbog prijemnih ispita, studenti su se okupili ispred zgrade. Oni su najavili nastavak protesta i odlučivanje o narednim potezima u Rektoratu
Tužilaštvo i BIA rade na identifikaciji autora objave u kojoj se poziva na krvoproliće i građanski rat. U poruci se pominje likvidacija članova vladajućih stranaka, bezbednosnih službi i „neutralnih“
Izrael je izdao upozorenje o evakuaciji centralnog dela Gaze, uprkos strahu porodica izraelskih talaca da se tamo nalaze njihovi rođaci. U međuvremenu, stotine civila čeka pomoć koja ne stiže, dok UN upozoravaju na glad i kolaps zdravstvenog sistema
Iako pobunjeni studenti i građani mesecima traže vanredne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić po prvi put za 13 godina – ne želi da ih raspiše. Istovremeno, formalni predsednik SNS-a Miloš Vučević kaže da je ta stranka „uvek spremna“ za izbore
Sastanak rektora Đokića sa britanskom izaslanicom za Zapadni Balkan Karen Pirs je za Informer dokaz „antisrpske revolucije“. Ali kad se istog dana sa istom osobom sastao predsednik Vučić – usledile su reči o miru, saradnji i stabilnosti
Nakon EPS-a, i Parking servis Beograd prelazi na naplatu putem Alta banke, koja je u vlasništvu biznismena bliskog SNS-u Davora Macure. Građanima već stižu obaveštenja o novom računu javnog preduzeća
Viši sud u Novom Sadu vratio je istražni predmet o padu nadstrešnice Višem tužilaštvu u Novom Sadu. Time su uklonjene prepreke da tužilaštvo nastavi istragu, saznaje Insajder
Užice se priprema za devetočasovni protest zbog pritvaranja devetoro sugrađana. Zato je Užička akcija objavila mapu sa parkinzima i preporučene trase za izlazak iz grada tokom devetočasovne blokade. Učesnicima se savetuje oprezno kretanje, posebno na Ložioničkom mostu
Užičani su tokom velikog protesta "Srbijo, Užice te zove" blokirali Jadransku magistralu. Traže da se puste devetorica uhapšenih u tom gradu. Od policije nije bilo ni traga ni glasa. TV Pink je protest proglasio "propalim" i slagao da je bilo "jedva 2000 ljudi".
Najbolji srpski teniser Novak Đoković poražen je u polufinalu Vimbldona od Janika Sinera. Italijanski teniser će se u nedelju protiv Karlosa Alkaraza boriti za titulu na najprestižnijem svetskom grend slemu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić doneo je odluku o pomilovanju četvorice aktivista SNS-a koji su optuženi da su u januaru pretukli nekoliko studenata i da su jednoj studentkinji palicom polomili vilicu tvrdio je narodni poslanik Miroslav Aleksić. Ovu vest potvrdio je i Osnovni sud u Novom Sadu
„Za sve fakultete u Srbiji su dodeljene kvote na osnovu prošlogodišnjih kvota, osim za tri fakulteta koja se nalaze u okviru Univerziteta u Beogradu i Univerziteta umetnosti u Beogradu“, rekao je premijer Đuro Macut
Usled klimatskih promena, u poslednjih deset godina prolećno vreme u Beograd stiže skoro mesec dana pre kalendarskog početka proleća, odnosno u proseku već 22. februara, piše Jelena Kozbašić sa portala Klima 101.
Kako je sprovedena analiza?
Cilj analize je bilo utvrđivanje koliki je raskorak između današnjeg dolaska proleća i dolaska proleća u vreme kada posledice porasta temperature u prestonici nisu bile toliko izražene. Korišćeni su meteorološkim podaci koji sežu nekoliko decenija unazad.
Uzevši standardnu klimatološku normalu za period od 1961. do 1990. godine, izračunata je tzv. medijalna temperatura u Beogradu 20. marta.
U datom vremenskom okviru, prosečne dnevne temperature su varirale od ledenih minus 2,8 stepeni Celzijusa koliko je izmereno 20. marta 1962. pa do plus 17,4 koliko je bilo 20. marta 1990. Srednja temperatura na dan dolaska proleća u Beogradu iznosila je 8,8 stepeni Celzijusa.
Kako bi se utvrdilo da li je i koliko ovo godišnje doba zaista poranilo, mapirani su nizovi od najmanje pet uzastopnih dana sa jednakom ili višom prosečnom dnevnom temperaturom od 8,8 stepeni u Beogradu u poslednjih 65 godina.
Šta je zaključak?
Prema ovim parametrima, u poslednje tri decenije, odnosno od 1991. do 2020. godine, prvi takav niz u Beogradu dostiže se u proseku oko 3. marta. Prolećno vreme dakle osvaja beogradske ulice i parkove preko dve nedelje pre nego što je to bio slučaj samo par decenija ranije.
Ali kada se približi sadašnjost i pogleda samo poslednja decenija (2016-2025), razlika u odnosu na „nezvanični” i kalendarski početak proleća je još dramatičniji – niz od pet i više dana sa prolećnim temperaturama javlja se već 22. februara.
To znači da proleće danas stiže u Beograd 26 dana pre nego što kalendar „otkuca” dolazak proleća.
Drugim rečima, svake naredne godine kada opazite da je proleće obuzelo Beograd – a 20. marta nema ni na vidiku – to nije znak da živite u paralelnoj realnosti, već u realnosti klimatskih promena.
Kako je danas?
Iako je u Beogradu, kao i u ostatku zemlje, vreme nedeljama unazad toplije od normale, proleće je ipak okasnilo u odnosu na ovu novu, nezvaničnu „normalu”, te je dočekano 7. marta 2026, i dalje idući dve nedelje ispred kalendara.
Ove godine, proleće je stiglo malo kasnije od nove normale, ali ako bismo ga uporedili sa periodom od 1961. do 1990, situacija bi bila drugačija. U toku ovih trideset godina, samo pet početaka proleća bilo je ranije od ovogodišnjeg.
Proleće već u januaru
Dolazak proleća varira od godine do godine, nekada se desi da prolećno vreme čekamo čak do aprila, a nekada nastupi već u januaru.
Zanimljivo je da se u periodu od 1961. do 2026. godine, a prema parametrima koji su prethodno definisani, januarsko proleće u Beogradu desilo ukupno pet puta i to 1991, 2002, 2007, 2014. i 2025. godine.
Vredi napomenuti da je januarski početak proleća u Beogradu usled klimatske varijabilnosti verovatno osmotren i pre 1961. godine, s obzirom na to Beograd raspolaže podacima o meteorološkim merenjima od davne 1888.
Nasuprot tome, Beograđani su na prolećno vreme najduže čekali tokom 1962. godine kada je ono nastupilo tek 19. aprila.
Posledice ranog proleća
Ovi uvidi potvrđuju kako klimatske promene ne potpisuju samo žestoke letnje vrućine, već i redefinišu godišnja doba, ne samo da podižu živu u termometru za 20. mart, već pomeraju i početak proleća.
Naime, probuđene toplijim vremenom, voćke cvetaju u proseku dve nedelje ranije. U fazi cvetanja, one postaju laka meta za prolećne mrazeve, a što je otvoreniji pupoljak, to je veća i osetljivost.
Takođe, u slučaju ptica selica, dolazi do toga da se njihov povratak sa „zimovanja” više ne podudara sa periodom najvećeg obilja njihove hrane.
Ovde je reč o tzv. fenološkom poremećaju, odnosno promenama u vremenskom rasporedu sezonskih bioloških događaja u svetlu globalnog zagrevanja, ističu iz Klima101.
Danas se beleži u proseku preko 25 letnjih dana više nego pre što će reći gotovo čitav jedan mesec dodaje se na ovdašnji bilans najtoplijeg godišnjeg doba.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije.Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom.Vreme za to je sada!',
title: 'Proleće u Srbiji 26 dana pre kalendarskog proleća: Kako su klimatske promene poremetile godišnja doba',
pubdate: '2026-03-20 13:02:45',
authors: authors,
sections: "Društvo",
tags: "Klima 101,Klimatske promene,Proleće",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Proleće u Srbiji 26 dana pre kalendarskog proleća: Kako su klimatske promene poremetile godišnja doba',
'pageContent': 'Danas (20. mart) i zvanično je počelo proleće, ali ove godine usled natprosečno toplog vremena, nedeljama pre 20. marta, širom Srbije već je otvorena sezona lepog vremena.
Dr Vladimir Đurđević i Lazar Filipović sa Instituta za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu pojašnjavaju kada je, i zašto toliko rano, počelo proleće u Beogradu.
Usled klimatskih promena, u poslednjih deset godina prolećno vreme u Beograd stiže skoro mesec dana pre kalendarskog početka proleća, odnosno u proseku već 22. februara, piše Jelena Kozbašić sa portala Klima 101.
Kako je sprovedena analiza?
Cilj analize je bilo utvrđivanje koliki je raskorak između današnjeg dolaska proleća i dolaska proleća u vreme kada posledice porasta temperature u prestonici nisu bile toliko izražene. Korišćeni su meteorološkim podaci koji sežu nekoliko decenija unazad.
Uzevši standardnu klimatološku normalu za period od 1961. do 1990. godine, izračunata je tzv. medijalna temperatura u Beogradu 20. marta.
U datom vremenskom okviru, prosečne dnevne temperature su varirale od ledenih minus 2,8 stepeni Celzijusa koliko je izmereno 20. marta 1962. pa do plus 17,4 koliko je bilo 20. marta 1990. Srednja temperatura na dan dolaska proleća u Beogradu iznosila je 8,8 stepeni Celzijusa.
Kako bi se utvrdilo da li je i koliko ovo godišnje doba zaista poranilo, mapirani su nizovi od najmanje pet uzastopnih dana sa jednakom ili višom prosečnom dnevnom temperaturom od 8,8 stepeni u Beogradu u poslednjih 65 godina.
Šta je zaključak?
Prema ovim parametrima, u poslednje tri decenije, odnosno od 1991. do 2020. godine, prvi takav niz u Beogradu dostiže se u proseku oko 3. marta. Prolećno vreme dakle osvaja beogradske ulice i parkove preko dve nedelje pre nego što je to bio slučaj samo par decenija ranije.
Ali kada se približi sadašnjost i pogleda samo poslednja decenija (2016-2025), razlika u odnosu na „nezvanični” i kalendarski početak proleća je još dramatičniji – niz od pet i više dana sa prolećnim temperaturama javlja se već 22. februara.
To znači da proleće danas stiže u Beograd 26 dana pre nego što kalendar „otkuca” dolazak proleća.
Drugim rečima, svake naredne godine kada opazite da je proleće obuzelo Beograd – a 20. marta nema ni na vidiku – to nije znak da živite u paralelnoj realnosti, već u realnosti klimatskih promena.
Kako je danas?
Iako je u Beogradu, kao i u ostatku zemlje, vreme nedeljama unazad toplije od normale, proleće je ipak okasnilo u odnosu na ovu novu, nezvaničnu „normalu”, te je dočekano 7. marta 2026, i dalje idući dve nedelje ispred kalendara.
Ove godine, proleće je stiglo malo kasnije od nove normale, ali ako bismo ga uporedili sa periodom od 1961. do 1990, situacija bi bila drugačija. U toku ovih trideset godina, samo pet početaka proleća bilo je ranije od ovogodišnjeg.
Proleće već u januaru
Dolazak proleća varira od godine do godine, nekada se desi da prolećno vreme čekamo čak do aprila, a nekada nastupi već u januaru.
Zanimljivo je da se u periodu od 1961. do 2026. godine, a prema parametrima koji su prethodno definisani, januarsko proleće u Beogradu desilo ukupno pet puta i to 1991, 2002, 2007, 2014. i 2025. godine.
Vredi napomenuti da je januarski početak proleća u Beogradu usled klimatske varijabilnosti verovatno osmotren i pre 1961. godine, s obzirom na to Beograd raspolaže podacima o meteorološkim merenjima od davne 1888.
Nasuprot tome, Beograđani su na prolećno vreme najduže čekali tokom 1962. godine kada je ono nastupilo tek 19. aprila.
Posledice ranog proleća
Ovi uvidi potvrđuju kako klimatske promene ne potpisuju samo žestoke letnje vrućine, već i redefinišu godišnja doba, ne samo da podižu živu u termometru za 20. mart, već pomeraju i početak proleća.
Naime, probuđene toplijim vremenom, voćke cvetaju u proseku dve nedelje ranije. U fazi cvetanja, one postaju laka meta za prolećne mrazeve, a što je otvoreniji pupoljak, to je veća i osetljivost.
Takođe, u slučaju ptica selica, dolazi do toga da se njihov povratak sa „zimovanja” više ne podudara sa periodom najvećeg obilja njihove hrane.
Ovde je reč o tzv. fenološkom poremećaju, odnosno promenama u vremenskom rasporedu sezonskih bioloških događaja u svetlu globalnog zagrevanja, ističu iz Klima101.
Danas se beleži u proseku preko 25 letnjih dana više nego pre što će reći gotovo čitav jedan mesec dodaje se na ovdašnji bilans najtoplijeg godišnjeg doba.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije.Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom.Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-03-20 13:02:45',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});