

Bitef teatar
Filip Gajić je ukinuo četiri predstave bez odluke Upravnog odbora Bitef teatra
Prvi potez novog v.d. direktora Bitef teatra je da otkaže već dogovorene predstave i postavi nove, po svom ukusu. Upravni odbor o tome nije doneo odluku




Kako su iskustva Praškog proleća doprinela jugoslovenskom filmu, kako je bilo raditi u Jugoslaviji, o cenzuri i slobodi u intervjuu za praznični dvobroj „Vremena” govori Predrag Pega Popović, prvi diplomirani filmski snimatelj u Jugoslaviji
„Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja“, kaže Predrag Pega Popović, filmski snimatelj, profesor i jedan od osnivača Katedre za kameru na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u intervjuu za novi broj „Vremena” sumirajući vreme u kojem je radio i stvarao.
Popović je prvi diplomirani filmski snimatelj u nekadašnjoj Jugoslaviji, autor 26 igranih filmova i brojnih dokumentaraca, kao i dugogodišnji pedagog. Studirao je na praškoj akademiji FAMU, gde je svedočio događajima Praškog proleća i sovjetske intervencije 1968. godine.
Tada je nastala i njegova fotografija ugljenisanog tela Jana Palaha iz 1969, koju je snimio u mrtvačnici i koja je kasnije obišla svet, iako dugo nije bio potpisan kao autor.
Nedavno prikazana dokumentarna serija Proleće u praškoj školi priča je, kako kaže njen autor Milan Nikodijević, upravo „o poznatoj fotografiji i njenom autoru, o izazovima i strahovima, o cenzuri i autocenzuri u turbulentnom vremenu Praškog proleća i vojne intervencije SSSR 1968. u tadašnjoj Čehoslovačkoj”, čiji je Popović autor.
Popović ističe da su mogućnosti za rad nekada bile široke: „Radili smo gde smo hteli, bez ograničenja“, ali su neki filmovi poput „Misterije organizma” prolazili cenzuru Republičke komisije za pregled filmova.
Iskustvo iz Praga oblikovalo je njegovo razumevanje slobode i sistema: „Videli smo šta znači represija i policijski sistem“, dok za tadašnju Jugoslaviju kaže da je bila slobodnija.
Kao deo generacije „praške škole“, uneo je u jugoslovenski film evropski duh i novu estetiku, radeći sa brojnim značajnim rediteljima i na velikim produkcijama, ali i učestvujući u razvoju dugometražnog dokumentarnog filma.
Na pitanje šta je ključno za njegov posao, odgovara jednostavno: „Ne može bez strasti. I bez povezanosti sa ekipom.“
Osvrćući se na sopstvenu karijeru i promene u filmskoj industriji, Popović kaže: „Ja sam stara škola“, ukazujući na razliku između nekadašnjeg i savremenog načina rada, ali i na kontinuitet iskustva koje je obeležilo jugoslovensku kinematografiju.
Kompletan intervju čitajte u prazničnom dvobroju „Vremena” koji je na kioscima od četvrtka 9. aprila ili se odmah pretplatite na štampano ili digitalno izdanje.


Prvi potez novog v.d. direktora Bitef teatra je da otkaže već dogovorene predstave i postavi nove, po svom ukusu. Upravni odbor o tome nije doneo odluku


Vojvodina i Novi Sad najviše novca iz budžeta odvojili su za projekte Aje Jung i Lazara Ristovskog, a među izabranim konkurentima dominiraju oni od lokalne važnosti


Ove godine u Vojvodini i Novom Sadu neće biti održano pet kulturnih manifestacija, moguće je da će im se pridružiti još neka


Tatjana Mandić Rigonat, rediteljka Narodnog pozorišta u Beogradu, dobila je dve nagrade na festivalima van zemlje, ali to ne piše na sajtu ove kuće


Kruševac je počeo gradnju Izložbenog parka vojne opreme na Slobodištu, a ministarka Milica Đurđević Stamenkovski je najavila da će država uložiti 10 miliona kako bi podigla svest o njegovom značaju
Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice
Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve