Posle najave o uvođenju i odlaganja, stigao je novi datum od kada će Amerika uvesti sankcije na robu iz uvoza. Prema novoj najavi američkog predsednika Donalda Trampa, carine stupaju na snagu 1. avgusta, i za Srbiju su smanjene za dva odsto u odnosu na prethodnu najavu
I za danas su najavljene blokade u Beogradu i gradovima širom Srbije. Anesteziolog Vladimir Stefanović pušten je iz pritvora. Studenti FTN-a u blokadi oglasili navode da se njihov kolega Luke, nakon što je 28. juna, bez ikakvog povoda, pretučen od strane žandarma, sada suočava sa novim talasom represije – ovaj put iz bolničkog kreveta
„U Jagodini i posle Palmine smrti još uvek postoji strah jer ima ljudi koji prete, zovu vas telefonom, a nema nikakve zaštite i svi se prave da to ne vide, čak i policija“, rekla je jedna meštanka Jagodine
Autoprevoznik Milomir Jaćimović, koji je postao simbol građanske solidarnosti nakon što je besplatno prevozio studente na proteste, pušten je iz pritvora u Novom Sadu. Sud je odbacio predlog Tužilaštva za pritvor, ocenivši da bi čak i kućni pritvor ugrozio njegovu egzistenciju, budući da je samohrani roditelj
Predstavnici stranaka u Bundestagu su u razgovoru za DW osudili nasilje nad studentskim protestima u Beogradu. Ali su istovremeno ukazali i na opasnost od nacionalističkih tonova koji su se mogli čuti na protestima
Nakon prebijanja i masovnih hapšenja u sredu, Studenti u blokadi su u petak najavili blokadu celog Novog Sada od šest i Beograda od sedam ujutru. Kako je izgledao dan celodnevnih blokada, mogli ste da pročitate u blogu „Vremena“
Više od 70 svetskih lidera traži nove modele finansiranja globalnog razvoja kako
bi odgovorili na izazove rastućeg duga, klimatskih promena i smanjenja razvojne
pomoći
Doktorka Tatjana Adžić Vukičević smenjena je sa mesta načelnice drugog kliničkog odeljenja Klinike za pulmologiju UKCS i to zbog podrške studentima, saopštio je plenum Medicinskog fakulteta u Beogradu. Adžić Vukičević je zbog zalaganja tokom pandemije koronavirusa odlikovana Karađorđevom zvezdom drugog stepena
Vlast Aleksandra Vučića više od decenije bila je klasičan primer spin-diktature: održavala se medijskom propagandom i kontrolom narativa, ali i sporadičnim zastrašivanjem nepodobnih, sve uz privid demokratskih institucija. Sada ulazi u golu represiju i privida više nema
Studenti u blokadi najavljuju velike akcije nakon prebijanja i privođenja studenata i profesora ispred Pravnog fakulteta u Beogradu u sredu. Ulje na vatru dolio je Aleksandar Vučić pomilovanjem četiri naprednjačka "junaka" koji su tukli studente u Novom Sadu i jednoj studentkinji polomili vilicu. Za petak se od sedam ujutru najavljuje totalna blokada Beograda
Srbija je ušla u građansku neposlušnost, a to sa sobom nosi posledice. U danima za nama postalo je nemoguće prebrojati privedene, uhapšene i povređene. Ostaće zabeleženo da su se policijske marice u punoj brzini zaletale u mirne građane i da je jedan čovek hteo da naudi sebi, pod teretom pritiska vlasti
Simbol protesta građana prethodnih dana postao je ovaj deo urbanog mobilijara. U drami Duška Kovačevića on ima pet zvezdica, služi kao menza, prinudni smeštaj i peć na čvrsto gorivo, tako reći ložište. Kontejner je pored toga, simbol odbacivanja nepotrebnih stvari, društvene nejednakosti, a odnedavno je glavno sredstvo privremene regulacije saobraćaja tokom blokada. Tokom studentskih protesta veoma se vodi računa o opštoj higijeni, pa je završetak svakog okupljanja bilo simbolično i bukvalno čišćenje javnih površina. Nasuprot tome, pristalice vlasti su komunalnim službama ostavljale brda đubreta.
“Posle ovih sedam meseci”, kaže psiholog Zoran Pavlović, “represija postaje sasvim jasno kontraproduktivna. Režimi koji koriste prekomernu silu često nehotice mobilišu građane, jer nasilje delegitimizuje vlast, a ljudima daje moralnu jasnoću i emocionalnu snagu da se suprotstave. Represija, drugim rečima, ne samo da neće pasivizovati društvo (što režim planira), već će samo ojačati granicu između ‘nas’ i ‘njih’, ojačaće i identitet otpora i pojačati koheziju unutar grupe koja trpi nepravdu. Broj ljudi koji izlaze na ulice ne smanjuje se već raste”
Srpska zajednica obeležila je još jedan Vidovdan na Gazimestanu. Šta se događalo tokom proslave? Koje su razlike u odnosu na prošlo obeležavanje? Koliko ljudi je privedeno na razgovor u stanicu kosovske policije? I, konačno, šta ova proslava govori o položaju Srba
“Vučićeva ‘vladavina’ (a sramota je uopšte u tim kategorijama govoriti u XXI veku) serija je državnih udara niskog intenziteta”, kaže Srđan Milošević, “koji su normalizovali jednu potpuno antiustavnu nenormalnost, a to je da predsednik Republike vlada i upravlja kao neki poglavica, a ne predsednik parlamentarne republike. Da li će promeniti Ustav ili će smišljati neku drugu podlost ‒ sasvim je irelevantno. Mi se suočavamo sa decenijskom dominacijom jednog tipa koji je monopolisao po ugledu najznačajniju državnu funkciju, antiustavno podredio sebi svaku drugu i jednostavno orgija po ustavnom sistemu ove zemlje. To se ne može drugačije nazvati"
Nemačka i čitava Evropska unija pomno posmatraju društveno-političku situaciju u našoj zemlji. Deluje da Vučić uskoro može da ostane bez podrške zapada
Studenti i građanski zborovi nastavljaju sa blokadama saobraćajnica širom Srbije i Beograda. U Zemunu su u dva navrata vozači pokušali da svojim automobilima. Građani su blokirali saobraćajnice i u Kragujevcu, Čačku, Zrenjaninu, Novom Sadu...
Na izbornom mestu 25 Elan u Kosjeriću na ponovljenim lokalnim izborima pobedila je Srpsla napredna stranka sa 197 glasova, dok je lista „Ujedinjeni za Kosjerić“ osvojila 153 glasa
Samozvani vrhovni komadant Aleksandar Vučić preuzeo je i ulogu vrhovnog tužioca i sudije. Pošto je srednjoškolce, studente, profesore i uopšte građane koji protestuju proglasio teroristima, policijski specijalci su navukli maske preko lica
Studenti i građanski zborovi nastavljaju blokade. Policija je rano jutros ponovo uhapsila više ljudi koji su blokirali saobraćajnice. Blokade u Beogradu, Novom Sadu, Nišu... počele su da niču u nedelju uveče zbog hapšenje više desetina lica tokom Vidovdanskog protesta
Prevod
Loš potez za svetsku privredu
Kako je ranije za „Vreme” objasnio ekonomista Ljubomir Madžar, uvođenje carina je loša mera koja će se odraziti na efikasnost svetske privrede u celini.
„To je situacija u kojoj svi gube na nešto duži period, a na kratak rok može da se desi da neko nešto ulovi, ali se posle to skupo plaća na gubicima na efikasnosti, jer carine su veliki neprijatelj efikasnosti privređivanja”, kazao je Madžar.
Odluka Trampove administracije inspirisana je, pored ostalog, i činjenicom da je u drugim delovima sveta proizvodnja mnogo jeftinija nego u Americi, „zato što su američke nadnice vrlo visoke i naravno da se isplati preseliti firmu u Kinu gde još ima mnogo jeftine, dobre i disciplinovane radne snage”.
„Što se efekata na Srbiju tiče, prvo i najsigurnije što može da se kaže je da ti efekti neće biti povoljni. S druge strane, mi nemamo neke preterano razvijene ekonomske veze sa Amerikom. Ona ne spada ni u prvih pet spoljnotrgovinskih partnera prema obimu spoljnotrgovinske razmene. Neki direktan efekat ne može biti velik, ali će prilično veliki biti indirektni efekti jer će ceo svet teže privređivati i postati manje efikasan nego što bi bio da nije tih ludih Trampovih carina”, pojasnio je Madžar.
Komentarišući visoke carine koje Srbija ima na robu koju uvozi iz SAD, Madžar je rekao da je u svetskim krugovima prihvaćeno da nerazvijene zemlje mogu da uvedu više carine.
„Prvo, one ne učestvuju mnogo u svetskim trgovinskim tokovima, pa se to i ne odrazi mnogo na celinu, a drugo, to je za njih dobro jer su veoma neefikasne. Sa niskom efikasnošću ne mogu da se probiju na svetsko tržište, a ta tolerancija asimetričnog sistema oporezivanja, tj. carinjenja, malo olakšava položaj nerazvijenih zemalja i otvara vrata svetskog tržišta. To je način da se nerazvijenim zemljama olakša pristup svetskom tržištu”, pojasnio je Madžar.
Ko će u Srbiji najviše osetiti posledice?
Kako je ranije pisao „Forbs Srbija“, zbog uvedenih carina pre svega bi mogao da strada izvoz automobilske industrije (najviše automobilske gume), kao i namenska industrija (mahom municija). Iako ne tako veliki izvozni proizvod, carinama bi mogla da budu pogođeni i prehrambeni proizvodi.
Iz Srbije se u većem obimu u SAD izvoze i IT usluge, ali ne bi trebalo da budu ugrožene carinama.
S druge strane, iako neke važne izvozne proizvode, poput metala, ne izvozimo puno u SAD u odnosu na Evropu i druga tržišta, oni bi mogli posredno da budu pogođeni, pisao je „Forbs“, jer će i druge zemlje biti pogođene carinama pa bi prednost u snabdevanju mogle sada da daju domaćim proizvođačima koji bi smanjili plasman na američko tržište, što smanjuje prostor za naše izvoznike.
To znači da će efekta na Srbiju sigurno biti iako SAD nisu naše veliko izvozno tržište. Ali, nisu ni za zanemarivanje.
Pismo za 14 zemalja
Tramp je pismo o uvođenju novih carina uputio liderima 14 zemalja, među kojima su Japan i Južna Koreja, kojima je određena carina od 25 odsto.
Ista visina carine određena je i za Maleziju, Kazahstan i Tunis. Južnoj Africi, Bosni i Hercegovini uvedene su carine od 30 odsto, Indoneziji 32 odsto, Bangladešu 35 odsto, Kambodži i Tajlandu 36 odsto, a Laosu i Mjanmaru 40 odsto.
Bosni i Hercegovini u prvoj raspodeli brojki trebalo je da budu uvedene carine od 35 odsto.',
title: 'Tramp: Carine Srbiji od 35 odsto od 1. avgusta - koje su posledice za našu privredu',
pubdate: '2025-07-08 08:50:14',
authors: authors,
sections: "Ekonomija",
tags: "Američke carine,Carine,Donald Tramp,Ekonomija,Izvoz",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Tramp: Carine Srbiji od 35 odsto od 1. avgusta - koje su posledice za našu privredu',
'pageContent': 'Američki predsednik Donald Tramp obavestio je 14 država o novim carinskim stopama koje će stupiti na snagu 1. avgusta. Među njima je i Srbija kojoj se uvode carine od 35 odsto umesto najavljenih 37.
Tramp je početkom aprila prodrmao svet vešću da uvodi recipročne carine na uvezenu robu u Sjedinjene Američke Države, stvarajući zabrinutost o novom carinskom ratu.
Najavio je tada osnovnu carinsku stopu od 10 odsto za većinu zemalja i dodatne carine koje se kreću do 50 odsto.
Među njima se našla i Srbija, koja ima carine od 74 odsto na uvezenu robu iz Sjedinjenih Država.
Carine je trebalo da stupe na snagu 9. jula, ali su odložene, pa je Tramp sada saopštio da će važiti od 1. avgusta 2025.
Smanjenje od dva odsto za Srbiju
U pismu predsedniku Srbije Aleksandar Vučiću, Tramp je naveo da će Sjedinjene Države naplaćivati carinu od 35 odsto na srpske proizvode.
Sa ovim postupkom, kako je saopštio Tramp na mreži Thruth Social, krenuće se od 1. avgusta 2025. godine.
„Naš odnos je bio daleko od recipročnog... Počev od 1. avgusta 2025. godine, naplaćivaćemo Srbiji carinu od samo 35 odsto na sve srpske proizvode poslate u Sjedinjene Države, odvojeno od svih sektorskih carina. Roba koja se transportuje da bi se izbegla viša carina biće podložna toj višoj carini. Molimo Vas da razumete da je broj od 35 odsto daleko manji od onoga što je potrebno da se eliminiše razlika u trgovinskom deficitu koju imamo sa vašom zemljom”, naveo je, između ostalog, Tramp u pismu Vučiću.
Kako je dodao, neće biti carina ako Srbija ili kompanije iz Srbije odluče da grade ili proizvode u Sjedinjenim Državama.
Ako Srbija odluči da podigne sopstvene carine, taj broj biće dodat na 35 odsto koje će naplaćivati SAD.
— Ivana Konstantinović (@Iva_Konstanca) July 7, 2025
Loš potez za svetsku privredu
Kako je ranije za „Vreme” objasnio ekonomista Ljubomir Madžar, uvođenje carina je loša mera koja će se odraziti na efikasnost svetske privrede u celini.
„To je situacija u kojoj svi gube na nešto duži period, a na kratak rok može da se desi da neko nešto ulovi, ali se posle to skupo plaća na gubicima na efikasnosti, jer carine su veliki neprijatelj efikasnosti privređivanja”, kazao je Madžar.
Odluka Trampove administracije inspirisana je, pored ostalog, i činjenicom da je u drugim delovima sveta proizvodnja mnogo jeftinija nego u Americi, „zato što su američke nadnice vrlo visoke i naravno da se isplati preseliti firmu u Kinu gde još ima mnogo jeftine, dobre i disciplinovane radne snage”.
„Što se efekata na Srbiju tiče, prvo i najsigurnije što može da se kaže je da ti efekti neće biti povoljni. S druge strane, mi nemamo neke preterano razvijene ekonomske veze sa Amerikom. Ona ne spada ni u prvih pet spoljnotrgovinskih partnera prema obimu spoljnotrgovinske razmene. Neki direktan efekat ne može biti velik, ali će prilično veliki biti indirektni efekti jer će ceo svet teže privređivati i postati manje efikasan nego što bi bio da nije tih ludih Trampovih carina”, pojasnio je Madžar.
Komentarišući visoke carine koje Srbija ima na robu koju uvozi iz SAD, Madžar je rekao da je u svetskim krugovima prihvaćeno da nerazvijene zemlje mogu da uvedu više carine.
„Prvo, one ne učestvuju mnogo u svetskim trgovinskim tokovima, pa se to i ne odrazi mnogo na celinu, a drugo, to je za njih dobro jer su veoma neefikasne. Sa niskom efikasnošću ne mogu da se probiju na svetsko tržište, a ta tolerancija asimetričnog sistema oporezivanja, tj. carinjenja, malo olakšava položaj nerazvijenih zemalja i otvara vrata svetskog tržišta. To je način da se nerazvijenim zemljama olakša pristup svetskom tržištu”, pojasnio je Madžar.
Ko će u Srbiji najviše osetiti posledice?
Kako je ranije pisao „Forbs Srbija“, zbog uvedenih carina pre svega bi mogao da strada izvoz automobilske industrije (najviše automobilske gume), kao i namenska industrija (mahom municija). Iako ne tako veliki izvozni proizvod, carinama bi mogla da budu pogođeni i prehrambeni proizvodi.
Iz Srbije se u većem obimu u SAD izvoze i IT usluge, ali ne bi trebalo da budu ugrožene carinama.
S druge strane, iako neke važne izvozne proizvode, poput metala, ne izvozimo puno u SAD u odnosu na Evropu i druga tržišta, oni bi mogli posredno da budu pogođeni, pisao je „Forbs“, jer će i druge zemlje biti pogođene carinama pa bi prednost u snabdevanju mogle sada da daju domaćim proizvođačima koji bi smanjili plasman na američko tržište, što smanjuje prostor za naše izvoznike.
To znači da će efekta na Srbiju sigurno biti iako SAD nisu naše veliko izvozno tržište. Ali, nisu ni za zanemarivanje.
Pismo za 14 zemalja
Tramp je pismo o uvođenju novih carina uputio liderima 14 zemalja, među kojima su Japan i Južna Koreja, kojima je određena carina od 25 odsto.
Ista visina carine određena je i za Maleziju, Kazahstan i Tunis. Južnoj Africi, Bosni i Hercegovini uvedene su carine od 30 odsto, Indoneziji 32 odsto, Bangladešu 35 odsto, Kambodži i Tajlandu 36 odsto, a Laosu i Mjanmaru 40 odsto.
Bosni i Hercegovini u prvoj raspodeli brojki trebalo je da budu uvedene carine od 35 odsto.',
'pageDate': '2025-07-08 08:50:14',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});