Talasi snega, leda i niskih temperatura zahvatili su veći deo Srbije, dok je u 11 opština proglašena vanredna situacija. Stanovnici Ivanjice kažu da su od juče bez struje, mada je Elektrodistribucija Srbije javila da je kvar otklonjen. Na Kopaoniku je izmereno −14 stepeni, a u Sjenici čak 40 centimetara snega
Posle izbora za nove članove Visokog saveta tužilaštva, tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva Branko Stamenković kaže za „Vreme“ da su javni tužioci svojim glasovima poslali jasnu poruku u prilog samostalnosti tužilaštva
Prema svedočenju stanara i arhitekte Slobodana Maldinija, navijački grafiti Delija na Bežanijskoj kosi rađeni su uz zvanično opštinsko odobrenje, i pored protivljenja građana
Tužiteljka u penziji Bojana Paunović u razgovoru za „Vreme" objašnjava koje pravne korake bi Više javno tužilaštvo trebalo da preduzme nakon što je snimak Pavla Bihalija dospeo u javnost, u kome je naveo da mu je prihvatljivije „biti ker nego da završi u zatvoru“
Beograd se guši u saobraćaju. U većini automobila su samo vozači koji svakodnevno gube sate u kolonama. Koje je rešenje za smanjenje ogromnih saobraćajnih gužvi?
Poslednji dan za dobijanje licence američkog OFAK-a za NIS se približava. Ekonomska jednačina je jednostavna - ukoliko NIS dobije licencu rafinerija u Pančevu nastavlja da radi, u suprotnom se gasi. Šta se onda dešava
Čokolade, kafa, šamponi, pa i flaširana voda — sve je meta lopova u beogradskim prodavnicama. Prodavci kažu da kradu svi: tinejdžeri, zaposleni, ali i penzioneri koji se ne libe da iznesu i najbanalnije artikle. Sistem, međutim, retko reaguje
Lokalni funkcioner SPS-a u Vranju Darko Stanojević prostački je izvređao urednika portala „InfoVranjske" Mihajla Stojkovića i njegovu porodicu, nazvavši ga „prasetom sa izbuljenim očima". Povod za ovakvu reakciju bio je novinski tekst o mobingu radnika lokalnog zdravstvenog centra za odlazak na režimski miting. Reakcije nadležnih institucija, kao i do sada - nema
Poruke iz Viber grupe „Služba za brza dejstva“, objavljene na portalu InfoVranjske svedoče o pritisku na zaposlene u Zdravstvenom centru Vranje da prisustvuju mitingu „Srbija protiv blokada“. Potpisnik poruka je šef službe i član SPS-a Darko Stanojević, poznat lokalnoj javnosti po ranijim incidentima
Slučaj Vujadina Savića otkriva kako curenje informacija iz istraga u Srbiji postaje pravilo, a ne izuzetak. Kada policija i tužilaštvo postanu izvor tabloida, poverenje u institucije nestaje – a strah postaje jedini sistem zaštite
Da bi uopšte imao pravo da pozove na dijalog, Vučić mora da odgovori na pitanje zašto je dosad gušio i onemogućavao dijalog, piše „Vreme“ u novom broju
Požari još uvek bukte u Crnoj Gori. Vatra između Čanja i Buljarice stavljena je pod kontrolu zahvaljujući kanaderima iz Hrvatske i Italije. Pod kontrolom su i požari kod Nikšića, Danilovgrada, Bijelog Polja i Šavnika, a na Gorici je sprečeno podmetanje vatre
Studenti u blokadi pozvali su građane na proteste u 20 sati, a do okupljanja će doći širom Srbije i na više lokacija u Beogradu. Gde su za večeras zakazani protesti?
Uprkos raznim najavama i saznanjima, u ovom trenutku se ne zna kada bi Aleksandru Vučiću moglo da padne na pamet da raspiše parlamentarne izbore - vanredne ili redovne početkom 2028.
Zašto i kako se patrijarh Porfirije u „inkvizitorskom” procesu okomio na teologa Blagoja Pantelića koji – bez ikakvih privilegija, funkcija i moći – postavlja nezgodna pitanja i ne pristaje da ćuti, za “Vreme” objašnjava sveštenik Nenad Ilić
Nakon sprovedene sistematizacije na televiziji „Juronjuz", dvanaest zaposlenih – među njima sedmoro novinara – u sredu je ostalo bez posla. Prema saznanjima „Vremena“, gotovo svi su potpisnici saopštenja kojim se deo redakcije ogradio od nove uređivačke politike ove televizije
Predstojeći izbori za predsednika Saveza samostalnih sindikata Srbije dolaze u trenutku kada radnici sve češće ostaju bez jasnog posla i glasa, a sindikati bez poverenja. Dok inflacija nagriza plate, a vlast najavljuje minimalac u evrima – sindikat ćuti. Ili barem većina ćuti. U trku za mesto predsednika ove najveće sindikalne organizacije u zemlji ulazi i Duško Vuković, potpredsednik SSSS-a, s porukom da “sindikat mora da bude kičma otpora, a ne hladna birokratija”
„Da li ste podigli pare od države?“ – pitanje koje su nam postavljali svi, od komšija do rodbine. A naš odgovor, svaki put isti: „Nismo. I ne znamo kada ćemo.“ Umesto da se radujemo prinovi bez briga, zaglavili smo se u birokratskoj klopci, jer je jedan papir koji se ne izdaje zbog štrajka stopirao čitav proces. U zemlji koja se hvali merama za podsticanje nataliteta, roditelji su ostavljeni da se snalaze sami – i čekaju
Najpoznatiji skandinavski pisac današnjice Ju Nesbe boravio je u Beogradu povodom promocije svog novog romana „Minesota“. Za „Vreme" je govorio kako je greškom ušao u pogrešan voz i stigao u Beograd, na kojoj bi strani bio njegov junak Hari Hule tokom studentskih protesta u Srbiji, i mnogim drugim stvarima
Dok studenti marširaju ka Beogradu kako bi se pridružili protestu „15. za 15“, građani Novog Beograda prijavljuju okupljanje nepoznatih osoba ispred Uprave carina
Hapšenja visokih funkcionera i lokalnih moćnika izazvali su buru u javnosti, ali stručnjaci tvrde da su ključni ljudi vlasti ostali netaknuti. Dok su pojedinci poput Milorada Grčića privedeni, Nebojša Stefanović ili Zvonko Veselinović i dalje se ne nalaze na optužnicama
Nakon što su studenti napadnuti ispred prostorija SNS-a u Novom Sadu, održaće se protest u 16 časova kako bi se izrazila podrška povređenima i ukazalo na potrebu za zaustavljanjem nasilja. Studenti su pozvali i građane da se pridruže okupljanju
Nekada poznato po živopisnom duhu i industriji, Vranje sada beleži masovan odlazak stanovnika. Siromaštvo, niske plate i loši uslovi rada uzeli su svoj danak, dok grad ostaje zarobljen u vrtlogu političkih i ekonomskih problema. Dok se sarme i suvo meso nude gostima, mnogi Vranjanci jedva sastavljaju kraj s krajem
Urednik KRIK-a Stevan Dojčinović smatra da je slučaj bivše državne sekretarke MUP-a od početka vođen tako da izbegne ozbiljne optužbe, a da dokazi o umešanosti Dijane Hrkalović u kriminalne aktivnosti nisu nikada postali deo zvanične optužnice
Simbol crvenih šaka, koji predstavlja otpor i solidarnost nakon tragedije u Novom Sadu, našao se na meti kontrakampanje Srpske napredne stranke. U Beogradu aktivisti su počeli da iscrtavaju provokativnu varijaciju simbola, što je izazvalo kritike i osude
Poseban izazov, dodaje, predstavlja nedostatak kvalifikovanih servisera klima uređaja, rashladnih sistema i mašinskih tehničara.
„Reč je o zanimanjima za koja je potrebno specifično znanje i praktično iskustvo koje se ne stiče brzo. Zbog toga poslodavci često ne traže samo radnika, već čoveka koji može odmah samostalno da radi, a takvih kandidata je sve manje", ističe Turinski.
Klima majstori su možda najbolji primer kako danas izgleda tržište rada u Srbiji.
„Čim stignu prvi toplotni talasi, raste i potražnja za monterima i serviserima klima uređaja. Iz aktuelnih oglasa na Poslovima Infostud vidi se da iskusni serviseri i monteri mogu da računaju na zarade od oko 150.000 do 160.000 dinara. Klima uređaj danas ima gotovo svako domaćinstvo, ali ljudi koji umeju da ga kvalitetno ugrade i servisiraju postaju sve ređi. Posla ima više nego ljudi koji umeju da ga rade", konstatuje Turinski.
Ovaj problem ne može da se reši preko noći.
„Zanatlija se ne postaje za mesec dana. Potrebno je da se više mladih opredeljuje za stručne škole i zanatska zanimanja, da se unapredi praktična nastava i saradnja između škola i privrede, ali i da kompanije nastave da ulažu u interne obuke i razvoj novih kadrova", kaže on.
[caption id="attachment_5003028" align="aligncenter" width="1440"] Zantlijska radnja za izradu bombona i ratluka Bosiljčić[/caption]
Uvoz radnika ne rešava problem
U suprotnom, upozorava, jaz između potreba tržišta rada i broja kvalifikovanih majstora nastaviće da raste.
Uvoz stranih radnika donekle pomaže u građevinarstvu i proizvodnji, ali ne rešava problem nedostatka domaćih kvalifikovanih majstora, navodi Turinski. Poslodavci i dalje, najviše žele radnike koji mogu odmah da se uključe u posao i imaju odgovarajuće iskustvo.
Dok se sve više govori o veštačkoj inteligenciji i poslovima budućnosti, tržište rada pokazuje da će i narednih godina među najtraženijima biti keramičari, vodoinstalateri, električari, gipsari, parketari, stolari.... To su poslovi koje tehnologija još dugo neće moći da zameni.
Ističe da se često kaže da diploma više nije garancija visoke zarade, ali ni zanat nije garancija uspeha sam po sebi. Tržište rada najviše nagrađuje retke i tražene veštine, a kvalitetni zanatlije postali su jedna od najvrednijih grupa radnika u Srbiji.
„Ako bih jednom rečenicom opisao trenutno stanje na tržištu rada, rekao bih da dobar majstor danas ne traži posao, već posao traži njega“, zaključuje Turinski.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!
',
title: 'Gazde dižu plate u nebesa, ali dobrih majstora nema ni za lek',
pubdate: '2026-07-03 18:39:29',
authors: authors,
sections: "Ekonomija",
tags: "Miloš Turinski,Poslovi,Zanati,Zanatlije,Zarada",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Gazde dižu plate u nebesa, ali dobrih majstora nema ni za lek',
'pageContent': 'Tržište rada poslednjih godina potpuno je promenilo odnos prema zanatskim zanimanjima, pa se tako sve više ostvaruje ona narodna: „Zanat je zlata vredan". A kakvo je vreme došlo, ovo važi i - bukvalno.
Naime, ono što je nekada važilo za rezervnu opciju za školovanje i zapošljavanje, danas je među najtraženijim i finansijski najisplativijim profesijama, sa kojima se zarađuje po nekoliko hiljada evra mesečno.
Svedoci smo da dobar keramičar, vodoinstalater, električar ili zavarivač danas neretko zarađuje više od lekara i većine poslova koji zahtevaju fakultetsku diplomu.
[caption id="attachment_5003026" align="aligncenter" width="1300"] Zanat je zlata vredan[/caption]
Kancelarija u kombiju
O tome koliko su zanati značajni i isplativi, za „Međuvreme“, njuzletera nedeljnika „Vreme“ je govorio MIlan (39). On je pre decenije, za razliku od svojih drugova koji su upisivali fakultete, odlučio da postane majstor za klimatizaciju i grejanje.
To mu se isplatilo. Sada ima razvijen posao i dobru zaradu. Kaže da radi brzo i pedantno pa je tražen i izvan mesta gde živi. Sve to nije palo sa neba.
„Težak je ovo posao, radiš od jutra do sutra. Moraš da budeš dostupan, nema radnog vremena i vikenda. Nema praznika. Nema kancelarije. Moja je u kombiju“, rekao je Milan za Međuvreme.
Koliko ko zarađuje
Miloš Turinski, pr menadžer firme „Infostud", navodi da podaci govore da su među najbolje plaćenim zanatima gipsari sa prosečnom zaradom od oko 151.000 dinara, keramičari i parketari sa oko 150.000, vodoinstalateri sa oko 147.000, moleri sa oko 138.000 i električari sa oko 135.000 dinara. Automehaničari ostvaruju prosečnu zaradu od oko 115.000 dinara. Turinski dodaje da iskusni majstori koji rade privatno ili vode sopstveni posao mogu da zarade i značajno više, po nekoliko hiljada evra mesečno.
Kod nas je u poslednje vreme karakteristično i da za pojedina rada mesta ima velikih odskakanja u zaradama.
„Koliko daleko ide borba za kvalitetne radnike najbolje pokazuje podatak da smo u prethodnih godinu dana imali oglas za šefa kuhinje sa ponuđenom platom od čak 3.000 evra. Reč je o seniorskoj poziciji koja zahteva veliko iskustvo i znanje, ali i pokazuje koliko su poslodavci danas spremni da plate kvalitetne kadrove kada ih je sve teže pronaći", naglašava on.
Međutim, najveći problem danas nije visina zarade, već nedostatak ljudi.
„Poslodavci sve češće navode da kandidata jednostavno nema. Nekada je najveći izazov bio ponuditi veću platu, a danas pronaći čoveka koji želi da se bavi zanatom. Zato su kompanije sve spremnije da zaposle i ljude bez iskustva i same ih obuče, jer je to često jedini način da obezbede radnu snagu", kaže Turinski za „Vreme".
Podseća da se godinama mladima slala poruka da je fakultet jedini put do uspeha. Danas plaćamo cenu takvog razmišljanja.
„Dok broj diplomaca raste, broj kvalitetnih zanatlija opada, zbog čega tržište njihove veštine vrednuje više nego ikada ranije. Deficit zanatskih zanimanja nije kratkoročan problem, već traje godinama i predstavlja jednu od najvećih strukturnih slabosti domaćeg tržišta rada", objašnjava naš sagovornik.
[caption id="attachment_5003027" align="aligncenter" width="1440"] Zanatlije među najtraženijim radnicima[/caption]
Majstora za klima uređaje nema nigde
Poseban izazov, dodaje, predstavlja nedostatak kvalifikovanih servisera klima uređaja, rashladnih sistema i mašinskih tehničara.
„Reč je o zanimanjima za koja je potrebno specifično znanje i praktično iskustvo koje se ne stiče brzo. Zbog toga poslodavci često ne traže samo radnika, već čoveka koji može odmah samostalno da radi, a takvih kandidata je sve manje", ističe Turinski.
Klima majstori su možda najbolji primer kako danas izgleda tržište rada u Srbiji.
„Čim stignu prvi toplotni talasi, raste i potražnja za monterima i serviserima klima uređaja. Iz aktuelnih oglasa na Poslovima Infostud vidi se da iskusni serviseri i monteri mogu da računaju na zarade od oko 150.000 do 160.000 dinara. Klima uređaj danas ima gotovo svako domaćinstvo, ali ljudi koji umeju da ga kvalitetno ugrade i servisiraju postaju sve ređi. Posla ima više nego ljudi koji umeju da ga rade", konstatuje Turinski.
Ovaj problem ne može da se reši preko noći.
„Zanatlija se ne postaje za mesec dana. Potrebno je da se više mladih opredeljuje za stručne škole i zanatska zanimanja, da se unapredi praktična nastava i saradnja između škola i privrede, ali i da kompanije nastave da ulažu u interne obuke i razvoj novih kadrova", kaže on.
[caption id="attachment_5003028" align="aligncenter" width="1440"] Zantlijska radnja za izradu bombona i ratluka Bosiljčić[/caption]
Uvoz radnika ne rešava problem
U suprotnom, upozorava, jaz između potreba tržišta rada i broja kvalifikovanih majstora nastaviće da raste.
Uvoz stranih radnika donekle pomaže u građevinarstvu i proizvodnji, ali ne rešava problem nedostatka domaćih kvalifikovanih majstora, navodi Turinski. Poslodavci i dalje, najviše žele radnike koji mogu odmah da se uključe u posao i imaju odgovarajuće iskustvo.
Dok se sve više govori o veštačkoj inteligenciji i poslovima budućnosti, tržište rada pokazuje da će i narednih godina među najtraženijima biti keramičari, vodoinstalateri, električari, gipsari, parketari, stolari.... To su poslovi koje tehnologija još dugo neće moći da zameni.
Ističe da se često kaže da diploma više nije garancija visoke zarade, ali ni zanat nije garancija uspeha sam po sebi. Tržište rada najviše nagrađuje retke i tražene veštine, a kvalitetni zanatlije postali su jedna od najvrednijih grupa radnika u Srbiji.
„Ako bih jednom rečenicom opisao trenutno stanje na tržištu rada, rekao bih da dobar majstor danas ne traži posao, već posao traži njega“, zaključuje Turinski.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!
',
'pageDate': '2026-07-03 18:39:29',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});