Foto: Printscreen / pio.rsPodaci Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje
Član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov ističe za „Vreme“ da te penzije mogu da imaju građani koji su imali veoma visoke plate tokom svog radnog staža, kao i radni staž od 40 godina.
Podvlači da među primaocima velikih penzija znatan udeo čine penzioneri koji su se penzionisali pre reforme 2003. godine, tokom devedesetih godina, kada je penzijski sistem omogućavao osiguranicima značajne beneficije koje nisu bile dugoročno fiskalno održive.
Ove beneficije bile su naročito izražene u sektoru bezbednosti, tako da se detaljnijom analizom podataka PIO fonda može na primer uvideti da su policijske i vojne penzije u proseku duplo veće od ostalih penzija. Sagovornik Vremena dodaje da su beneficije kod osiguranika iz bezbednosnog sektora dosta smanjene nakon pomenute reforme iz 2003. i one koja je izvršena 2011. godine, pa tako sada iznose 20 odsto.
Bizmarkov sistem
Objašnjava da se u Srbiji obračunavaju penzije po Bizmarkovom sistemu, kao i da od svih evropskih zemalja, kod nas se najbliže, najvernije i najuspešnije prati nemačka penzijska paradigma.
„Interesantno je kako se to desilo. Daleke 1922. godine, u Kraljevini Jugoslaviji je uveden Bizmarkov sistem, i to je bio jedan od najmodernijih zakona u Evropi. Nakon toga, čak i u vreme socijalističkog sistema smo ga dosta blisko pratili. Zatim smo reformom sistema 2003. godine, kada je bila ministarka Gordana Matković, uveli bodovni sistem koji izuzetno dosledno prati nemačku penzijsku paradigmu“, kaže Altiparmakov.
Foto: Tanjug / Ana PaunkovićNikola Altiparmarkov
Računica za prosečnu penziju
Dodaje da sistem obračunavanja penzija zavisi od dve stvari. Prva je koliko imate veliku platu (godišnji lični bod), a druga je koliko dugo radite.
„Ukoliko imate veliku penziju, to bi trebalo da je posledica toga što ste tokom radnog veka imali visoke plate i da ste dugo radili. Nakon poslednjeg povećanja, vrednost opšteg boda je 1.675 dinara. Za nekoga ko je imao prosečnu platu i radio 40 godina, njegova penzija bi iznosila tih 1.675 dinara puta 40. Tako dobijemo da za nekoga ko je imao prosečnu platu čitav radni vek, i radio 40 godina, ima penziju od 67.000 dinara“, napominje Altiparmakov.
Prema njegovim rečima, penzijski doprinosi se plaćaju do pet prosečnih zarada, kao i da je to limit za plaćanje doprinosa.
Podseća da Zakon o PIO predviđa da lični koeficijent za obračun penzije, koji predstavlja odnos lične zarade prema prosečnoj zaradi u Srbiji tokom radnog veka, ne može biti viši od 3,8, čak i ako je osiguranik uplaćivao doprinose na zaradu koja je pet puta veća od prosečne.
„To je jedna vrsta preraspodele dohotka, da se oni koji najviše zarađuju delimično soliradišu sa onima koji imaju niske zarade“, kaže Altiparmakov.
Takođe, u obračun penzije može da uđe najviše 45 godina staža, čak i ako je neko radio duže.
Zbog toga je najviša penzija zakonski ograničena i, prema članu 78. Zakona o PIO, ne može preći 286.368,57 dinara mesečno, bez obzira na visinu uplata tokom radnog veka.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nakon sage sa tenderom za brojila, u EPS-u je tri puta pala javna nabavka za procenu vrednosti firme. Prethodni put kada je procenjivana vrednost EPS-a, postali su akcionarsko društvo, čime su odškrinuta vrata za prodaju. U kompaniji za „Vreme“ kažu da je po sredi preporuka i međunarodni standard
Dragan Šolak i Viktoria Boklag ocenili su da je odluka o prodaji Adria News Network nezakonita i doneta suprotno pravilima korporativnog upravljanja, bez učešća manjinskih akcionara
Međunarodna investiciona grupa Alpac Capital postigla je sporazum o kupovini kompanije Adria News S.à r.l. od Summer Parent S.à r.l, krajnjeg akcionara kompanije United Group. Transakcija predstavlja značajnu promenu u vlasničkoj strukturi jednog od ključnih medijskih sistema u regionu
Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!