U novinarstvu od 2008. godine. Diplomirala na Fakultetu političkih nauka, a već tokom studija ušla u redakciju. Sarađivala sa brojnim domaćim i stranih redakcijama, a posebno je ponosna na priču o korupciji u sindikatima Srbije i Hrvatske, koju je objavila kao stipendistkinja BIRN-a, kao i dokumentarac koji prati žrtve silovanja kao ratnog zločina u Bosni, koji je izašao na BBC-iju. Za „Vreme“ radi od 2025. i nada se da će tu još dugo ostati.
Građani Srbije već deset dana ne mogu kod notara da overe ništa što ima veze sa nekretninama. Uzrok je pad profesionalnog pristupa Katastru nepokretnosti, za koje je zaduženo Ministarstvo pravde, kažu izvori „Vremena“
Teolog Miloš Stojković tvrdi da su Andrej i Anđelko Vućić donirali Hilandaru milion evra da bi Pojas Presvete Bogorodice došao u Beogradu. On je stipendista Svetog manistara koji je ljubio ruku predsedniku Srbije na poselu Informera. Naknadno je izjavio da su ga krivo shvatilii
Dragan Đilas poziva SRCE, PSG, NPS, Ekološki ustanak i ostale proevropske partije da sa njegovom Strankom slobode i pravde zajendički izađu na izbore. Da li je ovo oživljavanje neslavno propale koalicije „Srbija protiv nasilja“
Na aerodromu u Bejrutu održana je ceremonija ispraćaja posmrtnih ostataka starijeg vodnika Milovana Jovanovića, koji bi nakon odavanja počasti trebalo da budu upućeni u Srbiju
“Kada smo počeli da razgovaramo sa roditeljima po Srbiji o tome zašto treba da vakcinišu svoju decu protiv HPV-a, shvatili smo da veliki broj njih ne zna koje sve bolesti ovaj virus izaziva”, kaže Gordana Plemić. “Pored njih, uočili smo drugu grupu roditelja koja je apsolutno upoznata sa problemom. Jednostavno, jer ga imaju. To su roditelji oboleli od HPV-a, mahom žene sa malignim ili predmalignim promenama na grliću materice, što je veliki broj njih”
Najmanje sedam osoba je poginulo, a deset je povređeno u napadu ukrajinskog drona na autobus u Donjeckoj oblasti, saopštile su danas lokalne vlasti tog regiona na istoku Ukrajine, koji je većim delom pod kontrolom Rusije
Izmene pravilnika koje je u martu usvojio Direktorat civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije otvorile su pitanje budućnosti baze Wizz air-a u Beogradu, jedine baze strane avio-kompanije u Srbiji, piše specijalizovani portal Aero.rs
Američki poslednji rok za prodaju većinskog ruskog udela u NIS-u ističe u petak, 6. juna. Usred pregovora sa MOL-om, resorna ministarka razgovara sa predstavnikom za energetiku u Beloj kući. Da li radilo samo o protokolarnom razgovoru ili se konačno rešenje za NIS traži u Vašingtonu
Mađarski ekonomski portal G7 izračunao je koliko su članovi porodice bivšeg premijera Mađarske Viktora Orbana zaradili tokom njegove šesnaestogodišnje vladavine
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nominovao je Majkla Janga iz Jute za ambasadora SAD u Srbiji, objavila je Bela kuća. Ukazom od 1. juna nominovani su i ambasadori SAD za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru
Lideri dve trenutno najveće svetske sile, predsednik Kine Si Điping i predsednik SAD Donald Tramp, pokazali su svoj lični odnos i uvažavanje prema predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, rekla je Ana Brnabić
Rusija je rano ujutro u utorak, 2. juna, pokrenula veliki smrtonosni napad na ukrajinsku prestonicu Kijev. Najmanje deset ljudi je poginulo - četiri u Kijevu i šest u centralnom gradu Dnjepru, a više od 100 je ranjeno, prema rečima ukrajinskih zvaničnika
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će parlamentarni izbori biti odmah posle leta i pozvao pristalice na skup 27. juna u Beogradu, na kojem će biti reči o „svim važnim stvarima koji građane interesuju“
Više stotina učenika, roditelja i nastavnika Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ (Jovine gimnazije), kao i građana, učestvovalo je u protestnoj šetnji od zgrade Mašinske škole u Novom Sadu
Ministarstvo finansija objavilo je predlog Zakona o porezu na dohodak građana koji bi počeo da se primenjuje od dana pristupanja Srbije Evropskoj uniji
Portparol predsednika Rusije Dmitrij Peskov izjavio je u Moskvi da odluka Srbije o ukidanju bezviznog režima sa Rusijom ne bi mogla biti jednostrana, bez recipročnih mera
Jermenski premijer Nikol Pašinijan izjavio je da je odbacio predlog ruskog predsednika Vladimira Putina da se održi referendum o pristupanju Jermenije Evropskoj uniji
Nakon sage sa tenderom za brojila, u EPS-u je tri puta pala javna nabavka za procenu vrednosti firme. Prethodni put kada je procenjivana vrednost EPS-a, postali su akcionarsko društvo, čime su odškrinuta vrata za prodaju. U kompaniji za „Vreme“ kažu da je po sredi preporuka i međunarodni standard
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Nova ekonomija: Zapanjujuć skok prvobitnih cena kapitalnih projekata',
pubdate: '2026-06-10 08:18:35',
authors: authors,
sections: "Ekonomija",
tags: "Ekspo,Fiskalni savet,Nacionalni stadio",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Nova ekonomija: Zapanjujuć skok prvobitnih cena kapitalnih projekata',
'pageContent': 'Najnovija analiza Fiskalnog saveta otkriva zabrinjavajući trend snažnog porasta procenjenih vrednosti najvećih državnih investicija, piše Nova ekonomija. Projekti poput EXPO-a, Nacionalnog stadiona i ključnih saobraćajnica beleže poskupljenja koja se mere desetinama milijardi dinara, dok se finansijska realizacija ovih obaveza, usled probijanja rokova i cena, preliva na 2027. i 2028. godinu.
Jedan od najizrazitijih primera rasta troškova su projekti vezani za međunarodnu izložbu EXPO 2027. Prema zvaničnim podacima, procenjena vrednost Nacionalnog fudbalskog stadiona porasla je za 7,5 milijardi dinara – sa prvobitnih 67,5 na čak 75 milijardi dinara. Još drastičniji skok zabeležen je kod prateće linijske infrastrukture (koja uključuje i toplotne izvore), čija je cena skočila za neverovatne 22 milijarde dinara, dostigavši ukupno 62,5 milijardi dinara. Sama stavka direktno vezana za projekat „EXPO Beograd 2027“ takođe je korigovana naviše za 2,6 milijardi dinara.
Poskupljenje
Trend poskupljenja nije zaobišao ni drumske koridore, gde su troškovi za pojedine deonice porasli i do 90 odsto u odnosu na prvobitno ugovorene cene.
Samo tokom 2025. godine projekat Fruškogorski koridor je poskupeo za 40 odsto, čime je ukupna cena od trenutka ugovaranja porasla za skoro 50 odsto. Zbog ovog rasta, plaćanja su pomerena na 2027. godinu.
Put Ruma–Šabac–Loznica je u 2025. zabeležio rast cene od 15 odsto, ali kada se posmatra od samog početka, poskupljenje iznosi približno 90 odsto. Iako je put fizički gotovo završen, njegova finansijska realizacija je zbog ovih promena odložena čak na 2028. godinu.
Za Nacionalni stadion su konačni završetak radova, kao i isplata pomereni na 2028. godinu. Fiskalni savet posebno naglašava da u budžetskoj dokumentaciji nedostaju objašnjenja za ovolika probijanja cena, što ozbiljno narušava transparentnost i otežava kontrolu trošenja javnog novca.
Javni dug i BDP
Iako se predviđa da će učešće duga u BDP-u blago opasti sa 45 odsto na 44,5 odsto, Fiskalni savet ukazuje na nekoliko kritičnih tačaka zbog kojih se do 2029. godine može ugroziti srednjoročni kredibilitet i stabilnost javnih finansija.
Postoji značajan rizik zbog velike koncentracije duga prema jednom poveriocu (Ujedinjeni Arapski Emirati). U samo četiri meseca druge polovine 2026. godine dospeva glavnica od dve milijarde dolara za dva velika zajma.
Reč je o dva kredita za budžetsku podršku čija ukupna vrednost iznosi dve milijarde američkih dolara koji smo dogovorili sa Fondom za razvoj Abu Dabija.
Prvi zajam je prvobitno ugovoren još 2014. godine, a zatim je 2021. godine reprogramiran sa novim rokom dospeća u avgustu 2026. godine.
Drugi kredit je iz 2022. godine, a njegova otplata je takođe odložena za kraj 2026. godine. Zanavljanje ovih kredita košta jer ih vraćate kasnije nego što ste se dogovorili inicijalno. Zbog pogoršanja uslova na međunarodnom tržištu, kamatne stope na reprograme ovih kredita su porasle na četiri odsto, što povećava pritisak na rashode za kamate. Srbija će se zbog ovoga u drugoj polovini 2026. godine suočiti sa velikim pritiskom na budžet, jer u razmaku od svega četiri meseca na naplatu dospeva glavnica od ukupno dve milijarde dolara prema istom poveriocu.
Fiskalni savet je izračunao da se samo zbog ovoga ukupne potrebe za finansiranjem zato i uvećavaju 30 odsto nego u prethodnoj godini.
Ekonomisti kažu da bi se ovaj pritisak mogao ublažiti jedino ako bi se u međuvremenu postigao novi dogovor o odlaganju ovih obaveza.
Budžet za 2026. godinu zasnovan je na projektovanom realnom rastu BDP-a od tri odsto, a ukoliko se ovaj rast ne ostvari, mogu nastupiti negativne posledice.
Ako privredni rast bude sporiji, to će direktno smanjiti poresku osnovicu, što vodi ka nižoj naplati poreza (naročito PDV-а) od one koja je planirana, što će biti pobačaj u prihodima.
Planirano smanjenje udela duga na 44,5 odsto direktno zavisi od pretpostavke da privreda raste brže od samog duga. Ako BDP uspori, učešće duga u privredi bi moglo ostati na višem nivou ili čak porasti, navodi se u analizi Fiskalnog saveta.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-06-10 08:18:35',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});