img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravstvo

Opet lažne priče o lažnim bolovanjima

20. avgust 2025, 13:57 Nemanja Rujević
Foto: Printscreen / RTV
Obrazac za bolovanje
Copied

Sada bi e-bolovanje trebalo da spreči lenje srpske radnike da uzimaju „lažna bolovanja“. Iako mediji, zvaničnici i poslodavci jadikuju zbog „epidemije lažnih bolovanja“, istina je skroz suprotna – u Srbiji se radi najviše i boluje najmanje

Hoćete da saznate kako da bezobraznog radnika uhvatite na „lažnom bolovanju“? Nema problema, samo uplatite 22.500 dinara za seminar od četiri sata koji je najavljen za kraj septembra u hotelu „Moskva“ u Beogradu.

Acta media, firma koja organizuje predavanje, najavljuje da će onde govoriti profesor medicine rada Petar Bulat sa Medicinskog fakulteta i advokatica Ana Arambašić.

Posebno bi se pričalo o novini zvanoj e-bolovanja i kako ona može da pomogne u suzbijanju „zloupotrebe prava na bolovanje“.

To elektronsko izdavanje potvrda o bolovanju već se kao pilot-projekat sprovodi u četiri doma zdravlja u Beogradu – tako je do sada otvoreno između 6.000 i 7.000 bolovanja.

Nikola Radoman iz Ministarstva zdravlja je za RTS rekao da sada sistem treba da zaživi svuda u Srbiji, a da se sprema i portal za poslodavce. „U budućnosti, od izabranog lekara do poslodavca će ići direktno i potvrda o privremenoj sprečenosti za rad i doznaka“, kaže on. Poslodavac ne bi trebalo da ima uvid u dijagnozu.

Lončarove uhode

U test-fazi pacijenti sami dobiju potvrdu pa je proslede poslodavcu. Svi građani se pozivaju da budu registrovani na portalu e-zdravlje. Država se u to uzda.

Jer, najavljujući e-bolovanja, zvaničnici poput ministra zdravlja Zlatibora Lončara su ponovo nedavno otvorili temu „lažnih bolovanja“, neke vrste fantoma koji stalno kruži Srbijom.

Lončar je početkom jula rekao da je u Srbiji veliki problem „otvaranje bolovanja kada dođe sezona radova“ i da ljudi koji rade u fabrikama ili preduzećima otvaraju bolovanja i odlaze da rade na imanja, te fabrike i ljudi koji vode te fabrike „trpe“.

Pa je još najavio komisije koje će tragati za radnikom na bolovanju – kod kuće i u zdravstvenoj ustanovi. Ako se ispostavi da nije ni tamo ni ovamo, teško njemu.

Drugim rečima, Lončar najavljuje da će država raditi ono što su do sada sumnjivim metodama radili privatni detektivi ako ih angažuje poslodavac.

Navodno, kažu poslodavci, u Srbiji je stalno u toku „epidemija lažnih bolovanja“. Ali, kada se podaci malo zagrebu, postaje jasno da je to ipak epidemija izmišljotina o „lažnim bolovanjima“ u kojoj veliku ulogu igraju i mediji.

Kako mediji lažu

Do danas se po medijima prepisuje „procena“ Unije poslodavaca iz 2022. godine da godišnje u Srbiji ima oko 40.000 lažnih bolovanja.

Ta „procena“ dolazi verovatno otuda što je Republički fond za zdravstveno osiguranje te godine izvršio 2.500 provera bolovanja i „utvrdio određene nepravilnosti“ u 12 odsto slučajeva.

Kako se u Srbiji godišnje prijavi oko 280.000 bolovanja, ako je uzorak Republičkog fonda dobar, onda 12 odsto iznosi 33.600 bolovanja sa „određenim nepravilnostima“.

Unija poslodavaca je, dakle, lake ruke to zaokružila na 40.000 i, što je još gore, izmislila da „određene nepravilnosti“, koje mogu biti proceduralne ili birokratske, znače „lažno bolovanje“.

A najgore od svega je što mediji to naprosto prepisuju i daju režimu potku da se obračunava sa „lažnim bolovanjima“.

A sada istina

Istina je sasvim suprotna – sa 280.000 bolovanja godišnje na oko dva miliona klasično zaposlenih (dakle, bez malih preduzetnika ili ljudi sa poljoprivrednih gazdinstava), Srbija spada u pet zemalja Evrope u kojima se daleko najmanje boluje, pokazuju podaci Eurostata.

Barem 85 odsto ljudi ne ide na bolovanje uopšte tokom godine. Nema navodno ni kijavicu, ni grip, ni stomačni virus, ni povrede na radu, ni psihičke tegobe.

Poređenja radi, kod evropskog šampiona bolovanja Nemačke svaki radnik dvaput u proseku ide na bolovanje. Kad bi to radnici u Srbiji radili, imali bismo četiri miliona bolovanja godišnje – petnaest puta više nego do sada.

„To ne znači da smo mi zdrava nacija, već da naši radnici bolesni idu na posao, jer se plaše reakcije nadređenih i potencijalnih posledica“, rekla je ranije za „Vreme“ Ranka Savić iz Asocijacije nezavisnih i slobodnih sindikata.

„Pri tome, naši radnici spadaju među najmanje plaćene u Evropi, a Zakon o radu je inače vrlo velikodušan za poslodavce i gotovo uvek na njihovoj strani, a loš i jako restriktivan kada su radnici u pitanju“, dodala je ona.

Ali, činjenice na stranu – samo upišite u Gugl „lažna bolovanja“ i videćete uzduž i popreko medijske scene, i režimske i one druge, iste priče o lažno bolesnim Srbima i iste jadikovke poslodavaca.

Tagovi:

E-bolovanje Seminar Radnici Lažno bolovanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Centar Beograda

Beograd

02.septembar 2026. B. B.

Nikola Jovanović (CLS): Beogradu treba profesionalna civilna zaštita, pod kontrolom Grada

Civilna zaštita ne bi preuzimala posao policije niti bi njeni pripadnici imali policijska ovlašćenja, kaže direktor CLS-a Nikola Jovanović

Policijski auto Škoda Oktavija

Istraga

02.septembar 2026. A. P.

Policija proverava dokumentaciju iz UniCredit banke zbog hipoteke

Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu proveravaju se navodi krivične prijave stanara koji tvrde da su platili stanove, ali da bi zbog duga investitora mogli da ostanu bez njih

SANU

Obrazovanje

02.septembar 2026. B. B.

Akademijski odbor: Izmene zakona o obrazovanju ne odgovaraju potrebama

Nacrt izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja sužava prava i učešće učenika, roditelja i nastavnika i pojačava mehanizme administrativne kontrole, saopštio je Akademijski odbor za obrazovanje SANU

Vatrogasci na Stolovima

Požari u Srbiji

02.septembar 2026. A.P.

Požari na Stolovima i u Deliblatskoj peščari pod kontrolom: RHMZ poziva na oprez

Požari na Stolovima kod Kraljeva i u Deliblatskoj peščari trenutno su pod kontrolom, ali opasnost od njihovog ponovnog širenja i dalje postoji

Vučić

Obrazovanje

02.septembar 2026. M. L. J.

Haos u školama koje su zauzeli naprednjaci

Haos vlada u Jovinoj i Petoj gimnaziji. Ipak, to nisu jedine škole gde su naprednjaci ovog 1. septembra poslali svoje nove ljude. Mogu li zauzeti svaku nastavničku klupu?

Komentar

Komentar

Vučić u Novom Sadu: Povratak na mesto zločina

Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1861
Poslednje izdanje

Tema broja I

Živi taoci mrtvog generala Pretplati se
Medijska gibanja

Režimske investicije u mraku

Crna Gora i borba protiv mafije: Gde su danas škaljarski i kavački klan

Rat koji je preživeo svoje vođe

Intervju: Arhiepiskop sevastijski Teodosije, Grčka pravoslavna patrijaršija u Jerusalimu

Jevanđelje nas uči borbi protiv nepravde

In memoriam: Dolly Parton (1946–2026)

Odlazak heroine, anđela i talenta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure