Opozicija u Zaječaru pozvala je građane Srbije da u sredu ujutro dođu u grad i spreče održavanje konstitutivne sednice Skupštine, koju smatraju nelegalnom. Lider koalicije „Promena u koju verujemo“ Uglješa Đuričković poručuje da je Zaječar „ogledalo Srbije“ i da se sutrašnjim protestom brani ustavni poredak
Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) osuđuje verbalne napade člana Glavnog odbora SNS-a Siniše Vučinića na medije i novinare, između ostalog i na glavnog urednika „Vremena“ Filipa Švarma
Nišvil džez festival ostao je bez podrške Ministarstva kulture i neće dobiti finansijska sredstva od države, saopštio je direktor tog festivala Ivan Blagojević. Organizatori Nišvila su početkom godine podržali studentske proteste
Vučić je najavio novi zakon „Konačno svoj na svome“ kojim će biti omogućeno građanima da za nekoliko stotina evra legalizuju neuknjižene objekte. Iako će zakon važiti za sve, ostaje sumnja da će se najviše okoristiti naprednjački biznismeni sa hiljade novoizgrađenih i planiranih kvadrata
Priča o Vučiću kao „superzvezdi u Kini“ ponovo je aktuelna, ovog puta zbog Dragana J. Vučićevića koji je obukao majicu sa brojem 577 – koji se na kineskom izgovara slično kao prezime predsednika Srbije. I Vučić je nedavno iz Kine govorio kako je „Vućići“ u toj zemlji praktično postao sinonim za Srbiju
Saobraćajne gužve u Beogradu nastavljaju se i nakon vojne parade, jer pojedine ulice još uvek nisu prohodne. Zbog triatlona na Adi gradski prevoz će se i u nedelju (21. septembar) odvijati po izmenjenom režimu
Šest puta su do sada odlagane američke sankcije Naftnoj industriji Srbije zbog ruskog udela u vlasništvu, a NIS je u petak podneo novi zahtev za odlaganje sankcija. Vučić, međutim, kaže da se plaši da odlaganja više neće biti
Na protestima „Lance pokidaj“ studenti su izneli četiri zahteva među kojima je i da se student FTN-a Bogdan Jovičić pusti da se brani sa slobode, a da se isto učini sa uhapšenim poljoprivrednicima i drugim građanima. Studenti su zatražili i povlačenje spornih izmena Krivičnog zakonika
Novica Antić i Branko Momčilović, koji su uoči Vidovdanskog protesta uhapšeni zbog navodnog rušenja ustavnog poretka, biće pušteni na slobodu, saopštio je njihov advokat Ivan Antić. Opozicionaru iz Kraljeva Ivanu Matoviću određen je kućni pritvor
„Ova priča je u suštini priča o zarobljenoj državi i o državi u kojoj ne postoje nezavisne institucije. Da Služba unutrašnje kontrole unutar policije funkcioniše na način na koji bi trebalo da funkcioniše, ona bi morala da utvrdi da li je primena policijskih ovlašćenja bila opravdana i da o tome u jednom izveštaju obavesti javnost“, kaže javni tužilac Goran Ilić o intervenciji policije ispred DIF-a u Novom Sadu
Novi direktor Junajted grupe u Srbiji je Vladica Tintor, nekadašnji direktor RATEL-a. On je pred prostorije Junajted grupe došao nenajavljeno, a pošto obezbeđenje nije ništa znalo o njemu, nisu ga pustili u zgradu, nakon čega je pozvao policiju. Ubrzo su se na licu mesta pojavili režimski mediji
Studentkinja Filozofskog fakulteta Teodora Gardović koja je u utorak uhapšena u gradskom prevozu puštena je na slobodu. Protiv nje je podnesena prekršajna prijava zbog vandalizovanja prostorija SNS-a
Tviteraš Marko Marjanović, poznatiji kao Kristal Met Dejmon, pušten je iz pritvora. Njegov advokat prethodno je rekao da mu je u pritvoru uskraćeno pravo na lekarsku pomoć uprkos povredama glave koje je zadobio tokom intervencije policije
Prošireni rektorski kolegijum Beogradskog univerziteta uputio je otvoreno pismo Zagorki Dolovac u kome traži reakciju tužilaštva zbog svedočenja studenata o brutalnom policijskom nasilju
Studenti u blokadi objavili su spisak lokacija i satnicu protesta večeras, u subotu, 16. avgusta. Protesti će biti održani u Valjevu, Beogradu, Kniću, Požarevcu, Čačku, Vranju, Gornjem Milanovcu, Leskovcu...
„Sukobi su već na ulicama, poverenje građana je izgubljeno, ljudi uzimaju pravdu u svoje ruke jer im zaštitu nisu pružili oni koji su obavezni da to učine“, kaže poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković
Član DS-a Miodrag Gavrilović naveo je da je šesnaestogodišnji dečak koji je pretučen na protestu u Valjevu u veoma teškom stanju i da su mu otkazali bubrezi. U Valjevu je ovih dana zabeleženo nezapamćeno policijsko nasilje
Autoprevoznik Milomir Jaćimović priveden je u subotu, a razlozi za njegovo privođenje i dalje nisu poznati. Jaćimović je prethodno najavio da će voziti Novosađane na večerašnji protest u Valjevu
Dok je pratio protest kod Generalštaba, novinara Vuka Cvijića je s leđa hemijskim sredstvom napao uniformisani policajac. ANEM navodi da je napad bio ciljano usmeren i da je izazvao teške zdravstvene tegobe
Nakon što je studentkinja Stomatološkog fakulteta pretučena u Valjevu, batinaši su, kako tvrde studenti, pretukli njenog oca pajserima i demolirali mu radionicu
Na istorijskom sastanku u Enkoridžu Tramp i Putin delovali su kao stari znanci, a doček ruskog predsednika podsećao je na ceremoniju namenjenu najbližim saveznicima. Susret se završio bez jasnih odluka, ali uz najave budućih sastanaka
Aktivisti SNS-a su se večeras vratili na Liman i opet farbaju zgrade u boje trobojke. Nakon njihove jutrošnje ovakve iste akcije, građani su zidove prekrečili u belo
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Rusija na udaru ukrajinskih dronova: Koliko je manjak goriva uzdrmao Putina?',
pubdate: '2026-07-02 12:02:17',
authors: authors,
sections: "Svet",
tags: "Gorivo,napad dronovima,Rat u Ukrajini,Rusija,Vladimir Putin",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Rusija na udaru ukrajinskih dronova: Koliko je manjak goriva uzdrmao Putina?',
'pageContent': 'Već nekoliko meseci Oružane snage Ukrajine napadaju objekte energetske infrastrukture u ruskim regionima i na anektiranom Krimu. Na meti su ruski putevi snabdevanja na okupiranim teritorijama, kao i važne rafinerije nafte u samoj Rusiji.
Samo u junu napadnute su rafinerije u Moskvi, Nižnjekamsku, Tjumenju i Volgogradu, dok je u maju izvedeno ukupno 16 napada na rafinerije. Zbog toga je proizvodnja benzina opala za 25 odsto, izveštava agencija Rojters, pozivajući se na sopstvene izvore. Trenutno se u Rusiji proizvodi samo 85.000 tona benzina dnevno, dok letnja potrošnja iznosi 110.000 tona dnevno, piše DW.
„Ovog leta Rusija očigledno ide ka možda najtežoj krizi sa gorivom u svojoj istoriji“, ocenjuju stručnjaci američkog analitičkog centra Energy Intelligence.
Putin prvi put priznaje nestašicu goriva
Ruski predsednik Vladimir Putin je 28. juna prvi put javno priznao da postoji „izvesna nestašica goriva“. „Postoje oštećenja“, rekao je u intervjuu za rusku državnu televiziju. „Ali svi oštećeni objekti se popravljaju prilično brzo i problemi koji se javljaju nisu kritični“, rekao je Putin.
„Putin je bio primoran da otvoreno prizna da problem postoji“, objašnjava Margarita Zavadska, politikološkinja sa Finskog instituta za međunarodne poslove. „A pre svega je naveo uzrok problema – ukrajinske napade dronovima“, rekla je Zavadska u intervjuu za DW.
Prema procenama ekonomskog portala RBC, ograničenja u prodaji goriva već važe u 40 regiona Rusije. Prema navodima ruskog informativnog portala „Vjorstka“, koji je analizirao informacije vlasti i izveštaje očevidaca, pogođeno je čak 78 regiona. U mnogim gradovima formiraju se dugi redovi na benzinskim pumpama.
Kristina Harvard, stručnjakinja Instituta za proučavanje rata (ISW) u Vašingtonu, objašnjava da su Ukrajinci pokušavali da napadaju rafinerije još tokom 2025. godine. „Razlika ove godine jeste u tome što je Ukrajina značajno povećala broj i kvalitet svojih dronova. Poboljšala je njihov domet, a poslednjih meseci je takođe uložila ciljane napore da locira i uništi ruske sisteme protivvazdušne odbrane“, objašnjava ona u razgovoru za DW.
Napadi na snabdevanje ruske vojske
Istovremeno, ukrajinske oružane snage pokušavaju da unište puteve snabdevanja ruske vojske u blizini linije fronta. Kako ističe Kristina Harvard, sve učestaliji napadi na ciljeve u pojasu od 20 do 200 kilometara iza linije fronta predstavljaju „novi razvoj događaja na ukrajinskoj strani u ovom ratu“.
Prema njenim rečima, sve je više izveštaja da isporuke za front počinju da kasne. „Postoje izveštaji prema kojima vojnici u području Huljajpolja – istočno i zapadno od Zaporoške oblasti – dobijaju manje goriva, manje municije, kao i manje svih ostalih potrebnih sredstava za snabdevanje“, kaže Harvard. I u Donjeckoj oblasti sve su izraženiji problemi u isporuci artiljerijske municije, pa čak i izviđačkih dronova.
Harvard takođe ukazuje na to da je Krimski most, koji je u poslednje vreme takođe bio meta ukrajinskih napada, važna ruta snabdevanja ne samo za vojsku već i za civilno stanovništvo na poluostrvu. Ukoliko bi Ukrajinci uspeli da most u potpunosti unište, „to bi zaista preseklo jednu od glavnih arterija koje Rusija ima“, objašnjava ona.
Anektirani Krim – „slaba tačka Rusije“
Od 26. juna na Krimu i u gradu Sevastopolju na snazi je vanredno stanje. Lokalne „vlasti", koje je postavila Moskva, proglasile su ga nakon niza ukrajinskih napada koji su izazvali nestašicu goriva i hrane na poluostrvu.
Prema oceni britanskog istoričara Marka Galeotija, Ukrajinci su prepoznali Krim kao slabu tačku Rusije. „Izuzetno je teško održavati snabdevanje – odnosno obezbediti gorivo, energiju, vodu i sve ostalo što je neophodno. Zato se nadaju da će pritiskom na Krim primorati Putina da započne ozbiljne mirovne pregovore – i to pod njihovim uslovima“, objašnjava emeritus profesor Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL) u razgovoru za DW, govoreći o namerama Ukrajinaca.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski naziva napade na skladišta goriva i rafinerije „dugoročnim i srednjoročnim sankcijama“, koje bi Moskvu trebalo da primoraju da sedne za pregovarački sto.
Istovremeno, postoji opasnost da bi to moglo da podstakne Putina na eskalaciju, smatra Galeoti. „Ali upravo ta procena rizika trenutno određuje način razmišljanja u Kijevu“, dodaje on. Ipak, spekulacije o vojnom vraćanju Krima pod kontrolu Ukrajine smatra „pre psihološkim ratovanjem“.
„Verujem da bi to ne samo bilo izuzetno teško ostvariti, već bi stvorilo i situaciju na koju bi Putin morao da odgovori eskalacijom. Za njega bi gubitak Krima bio jednostavno previše ponižavajući, jer tu teritoriju smatra ‘draguljem u kruni’ svojih osvajanja.“ Zbog toga se, iz ukrajinske perspektive, „pre svega radi o vršenju pritiska, a ne o stvarnom osvajanju“, kaže Galeoti.
Može li se Putin primorati na mir?
Na pitanje kako bi eventualna eskalacija sa ruske strane mogla da izgleda, Galeoti odgovara: „Putin ima različite mogućnosti. Mogao bi da mobiliše stotine hiljada dodatnih rezervista, iako bi to bilo politički izuzetno nepopularno i izazvalo bi ozbiljno nezadovoljstvo. Na raspolaganju ima oko 150.000 regruta koje do sada nije poslao na ratište – i to bi takođe bilo veoma nepopularno. A ako razmatramo i druge mogućnosti, postoji i scenario iz noćne more, koji ipak smatram veoma malo verovatnim – da bi mogao da upotrebi taktičko nuklearno oružje. On, dakle, ima čitav niz opcija, ali bi mu svaka od njih na kraju nanela štetu. Ključno pitanje je, zato, dokle je Putin spreman da ide.“
Da li strategija Kijeva da primora Rusiju na mir, dakle, postiže željeni efekat? Prema Galeotijevoj oceni, za sada „nema osnova da se kaže da je ruska ekonomija neposredno pred slomom, da je stanovništvo spremno za masovni ustanak ili da u skoroj budućnosti preti državni udar“. Istovremeno, međutim, sumnja da Rusija može još dugo da vodi rat u sadašnjem obimu. „Za godinu dana šteta po rusku ekonomiju biće prevelika“, prognozira on. U takvim okolnostima, „trebalo bi makar razmotriti alternative“, zaključuje ovaj stručnjak.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-07-02 12:02:17',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});