img
Loader
avatar

T. S.

Kultura

Ministarstvo kulture uskratilo podršku Nišvilu

Nišvil džez festival ostao je bez podrške Ministarstva kulture i neće dobiti finansijska sredstva od države, saopštio je direktor tog festivala Ivan Blagojević. Organizatori Nišvila su početkom godine podržali studentske proteste

Aleksandar Vučić

Divlja gradnja

Vučić predložio novi zakon: 100 evra za legalizaciju objekta

Vučić je najavio novi zakon „Konačno svoj na svome“ kojim će biti omogućeno građanima da za nekoliko stotina evra legalizuju neuknjižene objekte. Iako će zakon važiti za sve, ostaje sumnja da će se najviše okoristiti naprednjački biznismeni sa hiljade novoizgrađenih i planiranih kvadrata

Dragan J. Vučićević u majici sa brojem 577

SNS

Kult ličnosti sa Temua: Naprednjaci slave Vučića brojem 577

Priča o Vučiću kao „superzvezdi u Kini“ ponovo je aktuelna, ovog puta zbog Dragana J. Vučićevića koji je obukao majicu sa brojem 577 – koji se na kineskom izgovara slično kao prezime predsednika Srbije. I Vučić je nedavno iz Kine govorio kako je „Vućići“ u toj zemlji praktično postao sinonim za Srbiju

Javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva Goran Ilić

Novi Sad

Tužilac Ilić: Zarobljene institucije sprečavaju istragu policijskog nasilja

„Ova priča je u suštini priča o zarobljenoj državi i o državi u kojoj ne postoje nezavisne institucije. Da Služba unutrašnje kontrole unutar policije funkcioniše na način na koji bi trebalo da funkcioniše, ona bi morala da utvrdi da li je primena policijskih ovlašćenja bila opravdana i da o tome u jednom izveštaju obavesti javnost“, kaže javni tužilac Goran Ilić o intervenciji policije ispred DIF-a u Novom Sadu

Marko Marjanović

Pritvoreni tviteraš

Tviteraš Marko Marjanović pušten iz pritvora

Tviteraš Marko Marjanović, poznatiji kao Kristal Met Dejmon, pušten je iz pritvora. Njegov advokat prethodno je rekao da mu je u pritvoru uskraćeno pravo na lekarsku pomoć uprkos povredama glave koje je zadobio tokom intervencije policije

Međutim, treba obratiti pažnju i na ono što piše sitnim slovima – ili uopšte ne piše. Cena u pravilu obuhvata samo prevoz i noćenje, a na odmoru treba i jesti. Čak i uz maksimalnu štednju, taj iznos u praksi treba bar udvostručiti. I naravno, reč je o ceni po osobi – ako se putuje s partnerom i decom, ukupni trošak brzo postaje veoma značajan. Uz to, ove godine je sve dodatno poskupelo: već 2025. godine za nedelju dana odmora, čak i na takozvanim low-cost destinacijama, trebalo je računati oko 1.000 evra po osobi, dok je ove godine to u proseku još stotinak evra više. Prema sopstvenim navodima, oko petine stanovnika Nemačke (21 odsto) ne može sebi da priušti nedelju dana odmora. To naročito često ističu samci i samohrani roditelji, saopštio je nemački Zavod za statistiku u Vizbadenu. Na nivou Evropske unije taj udeo je još veći i iznosi 28 odsto stanovništva.
Samohrani roditelji posebno pogođeni
„To da li neko sebi može da priušti odmor u velikoj meri zavisi od visine prihoda“, navodi Zavod za statistiku. U najsiromašnijoj petini stanovništva, s mesečnim prihodima od oko 1.600 evra, gotovo polovina ispitanih (48 odsto) izjavila je da ne može da priušti nedelju dana odmora. U sledećoj grupi, s prihodima do 2.100 evra, taj udeo iznosi 28 odsto. Posebno su pogođeni ljudi koji žive sami – njih 29 odsto kaže da ne može da priušti nedelju dana odmora. Situacija je još nepovoljnija u domaćinstvima samohranih roditelja. Podaci se zasnivaju na evropskoj zajedničkoj statistici o prihodima i životnim uslovima, a za 2025. godinu baziraju se na proceni iz ankete sprovedene 2022. Nemcima je godišnji odmor i dalje među najvažnijim stvarima u životu, pa čak 42 odsto građana i dalje štedi za „najlepše dane u godini“. Međutim, struktura razloga za štednju jasno pokazuje pad kupovne moći i rast zabrinutosti za budućnost. Ranije je štednja za automobil ili skuplju tehničku opremu bila na drugom mestu, dok je sada pala na četvrto. Čak 39 odsto građana navodi da štedi „za crne dane“, dok njih 32 odsto odvaja novac za dodatnu penzijsku sigurnost – što je ranije bio znatno ređi razlog za štednju.
Velike razlike unutar EU
Za obračun prihoda statističari koriste takozvani neto ekvivalentni dohodak, odnosno prihod po članu domaćinstva prilagođen njegovim potrebama, kako bi se mogla uporediti finansijska situacija različitih tipova domaćinstava. Tako neto ekvivalentni dohodak od 1.600 evra odgovara mesečnom neto prihodu od 2.400 evra za domaćinstvo sa dve odrasle osobe, odnosno oko 2.900 evra za domaćinstvo sa dvoje odraslih i jednim detetom mlađim od 14 godina. U ovoj statistici decom se smatraju i mladi od 18 do 24 godine ako su finansijski zavisni. Razlike između država Evropske unije su velike. Najveći udeo građana koji ne mogu da priušte odmor zabeležen je u Rumuniji (61 odsto), zatim u Grčkoj (47 odsto), kao i u Bugarskoj i Mađarskoj (po 39 odsto). Na drugoj strani liste nalaze se Luksemburg (11 odsto), Švedska (12 odsto) i Holandija (13 odsto). Izvor: Dojče vele Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', title: 'Petina Nemaca nema para ni za najjeftinije letovanje', pubdate: '2026-06-25 12:22:08', authors: authors, sections: "Svet", tags: "Letovanje,Nemačka,Siromaštvo", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Petina Nemaca nema para ni za najjeftinije letovanje', 'pageContent': 'Ovih dana ima mnoštvo posebnih ponuda za letovanje, ali čak 21 odsto Nemaca to sebi ove godine ne može da priušti. Jer i letovanje je postalo skuplje za bar desetak odsto u odnosu na prošlu godinu. Kada se pogledaju plakati u turističkim agencijama, teško je poverovati da neko u današnjoj Nemačkoj ne može da priušti neku od tih specijalnih ili last minute ponuda: 350 do 400 evra za nedelju dana letovanja u Turskoj ili Bugarskoj, a ima ponuda i za Albaniju. U paket su uključeni prevoz i smeštaj u – barem po fotografijama – pristojnom hotelu ili apartmanu, prenosi Dojče vele. Međutim, treba obratiti pažnju i na ono što piše sitnim slovima – ili uopšte ne piše. Cena u pravilu obuhvata samo prevoz i noćenje, a na odmoru treba i jesti. Čak i uz maksimalnu štednju, taj iznos u praksi treba bar udvostručiti. I naravno, reč je o ceni po osobi – ako se putuje s partnerom i decom, ukupni trošak brzo postaje veoma značajan. Uz to, ove godine je sve dodatno poskupelo: već 2025. godine za nedelju dana odmora, čak i na takozvanim low-cost destinacijama, trebalo je računati oko 1.000 evra po osobi, dok je ove godine to u proseku još stotinak evra više. Prema sopstvenim navodima, oko petine stanovnika Nemačke (21 odsto) ne može sebi da priušti nedelju dana odmora. To naročito često ističu samci i samohrani roditelji, saopštio je nemački Zavod za statistiku u Vizbadenu. Na nivou Evropske unije taj udeo je još veći i iznosi 28 odsto stanovništva.
Samohrani roditelji posebno pogođeni
„To da li neko sebi može da priušti odmor u velikoj meri zavisi od visine prihoda“, navodi Zavod za statistiku. U najsiromašnijoj petini stanovništva, s mesečnim prihodima od oko 1.600 evra, gotovo polovina ispitanih (48 odsto) izjavila je da ne može da priušti nedelju dana odmora. U sledećoj grupi, s prihodima do 2.100 evra, taj udeo iznosi 28 odsto. Posebno su pogođeni ljudi koji žive sami – njih 29 odsto kaže da ne može da priušti nedelju dana odmora. Situacija je još nepovoljnija u domaćinstvima samohranih roditelja. Podaci se zasnivaju na evropskoj zajedničkoj statistici o prihodima i životnim uslovima, a za 2025. godinu baziraju se na proceni iz ankete sprovedene 2022. Nemcima je godišnji odmor i dalje među najvažnijim stvarima u životu, pa čak 42 odsto građana i dalje štedi za „najlepše dane u godini“. Međutim, struktura razloga za štednju jasno pokazuje pad kupovne moći i rast zabrinutosti za budućnost. Ranije je štednja za automobil ili skuplju tehničku opremu bila na drugom mestu, dok je sada pala na četvrto. Čak 39 odsto građana navodi da štedi „za crne dane“, dok njih 32 odsto odvaja novac za dodatnu penzijsku sigurnost – što je ranije bio znatno ređi razlog za štednju.
Velike razlike unutar EU
Za obračun prihoda statističari koriste takozvani neto ekvivalentni dohodak, odnosno prihod po članu domaćinstva prilagođen njegovim potrebama, kako bi se mogla uporediti finansijska situacija različitih tipova domaćinstava. Tako neto ekvivalentni dohodak od 1.600 evra odgovara mesečnom neto prihodu od 2.400 evra za domaćinstvo sa dve odrasle osobe, odnosno oko 2.900 evra za domaćinstvo sa dvoje odraslih i jednim detetom mlađim od 14 godina. U ovoj statistici decom se smatraju i mladi od 18 do 24 godine ako su finansijski zavisni. Razlike između država Evropske unije su velike. Najveći udeo građana koji ne mogu da priušte odmor zabeležen je u Rumuniji (61 odsto), zatim u Grčkoj (47 odsto), kao i u Bugarskoj i Mađarskoj (po 39 odsto). Na drugoj strani liste nalaze se Luksemburg (11 odsto), Švedska (12 odsto) i Holandija (13 odsto). Izvor: Dojče vele Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', 'pageDate': '2026-06-25 12:22:08', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });