“Afera” Branko Ružić na TV N1

30.октобар 2024. Jovana Gligorijević

Naprednjačko ponižavanje socijalista

Rekonstrukcija vlade i Branko Ružić na N1 nekako su postali ista tema. Kojom logikom, kojim putevima, nejasno je. Jasno je samo da je ovo jedno veliko prepucavanje dve vladajuće stranke, u kom su paramediji i megafoni vlasti samo sredstvo za slanje kriptičnih poruka na relaciji SNS–SPS. Niko se tu ne obraća građanima, niti su oni bitni

Sudbina čoveka u Srbiji

30.октобар 2024. Milica Srejić

Zatočenici tuđih dugova

Šta će biti sa jednim bračnim parom i osam samaca na Slanačkom putu 51 kojima preti iseljenje? Ko je odgovoran? Šta kaže Grad, a šta izvršitelj Ratko Vidović? Konačno, zbog čega su građani u ovome duplo oštećeni i zašto mogu da se žale jedino sudu na Kipru

Intervju: Milena Božović, tužiteljka Višeg javnog tužilaštva u Beogradu

30.октобар 2024. Jelena Zorić

Zakon za odugovlačenje i prebacivanje odgovornosti

“Imaćemo povlašćene okrivljene. To će biti oni koje tužilac odluči prve da sasluša. Prvi okrivljeni će se saslušavati bez prisustva ostalih okrivljenih i njihovih branilaca. Kod drugog okrivljenog po redu saslušavanja, tokom davanja iskaza, moći će da prisustvuje samo prvi koji je saslušan sa svojim advokatom. Dakle, kada poslednji dođe na davanje iskaza kod tužioca, svi već saslušani sa svojim braniocima moći će da prate njegovo izlaganje i postavljaju mu pitanja, a on nije imao prava da ta pitanja postavlja njima. Kako će tužilac određivati i po kojim kriterijumima kog okrivljenog će prvog da sasluša, a koga kao drugog ili trećeg ili poslednjeg, nije propisano”

Zakon o oglašavanju

30.октобар 2024. Filip Mirilović

Kladionice jače od države

U Srbiji ima oko 3.600 kladionica, što je skoro duplo više od broja osnovnih i srednjih škola. U manjim gradovima su, pored pekara i apoteka, uglavnom jedini objekti. Ali fizičke kladionice danas čak više nisu ni potrebne da bi se razvila zavisnost od kocke jer se sve više mladih kocka onlajn. Šta (ne) donose nova zakonska rešenja

LGBTQ+ populacija na meti desničara

30.октобар 2024. Tijana Stanić

Mržnja na mrežama

Uoči ovogodišnjeg Beograd Prajda, “Vreme” je istraživalo kako je o ovom događaju pisala ekstremna desnica na svojim Telegram kanalima i Iks profilima. Parada “izopačenjačkih nakaza”, “parada bolesnika”, “parada degenerika”, “pederska parada”, “satanistička parada”, “parada srama” samo su neka od živopisnih imena kojima je na društvenim mrežama nazivana Parada ponosa

Kultura sećanja, Centar u Banji Koviljači

30.октобар 2024. Mila Jovanović

Usputna stanica ka boljem životu

Ovo je priča o ljudima koji beže od muke, od ratova i nezamislivog siromaštva, o njihovom boravku u Srbiji, o nekim prošlim vremenima kada su Rumuni i Čileanci tražili spas u Jugoslaviji, o devedesetim i našim izbeglicama iz Hrvatske koje nisu imale kud, a potom o godinama nakon 2008. kada dolaze ljudi iz nekog dalekog sveta. Svima je jedno zajedničko – želeli su mir i da se skuće

Urbanizam

30.октобар 2024. Sanja Zrnić

Betoniranje Beograda

Već treću godinu zaredom u glavnom gradu Srbije se gradi bez usvojenog Generalnog urbanističkog plana po kome bi trebalo da se gradi i razvija do 2041. godine. Zato skoro da više nema veće opštine u Beogradu gde građani nisu stali pred mašine

Intervju: Hristina Vojvodić, RERI

30.октобар 2024. Filip Mirilović

EPS ne postupa po presudi za zagađivanje

Reč je o prekomernim emisijama sumpor-dioksida, štetnog gasa koji naučno dokazano negativno utiče na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Važno je da građani znaju da, kada govorimo o prekomernim emisijama, mislimo na emisije koje su čak šest puta veće od dozvoljenih. Takve, višestruke emisije dovode do različitih posledica po zdravlje, pri čemu najozbiljnije nastaju usled prekomerene i dugotrajne izloženosti sumpor-dioksidu. To dovodi do značajnog povećanja smrtnosti od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti

Intervju: Zdenko Tomanović, advokat

23.октобар 2024. Jelena Zorić

Legitimno je da se na ulici branite od nepravde

Vrh vlasti širi strah i paniku od revolucija, od nekih “Beomajdana”, od krvi po ulicama, da bi se zapravo otvorio prostor za napad na slobodu govora. Oni vide opasnost u Srbiji od slobode govora. Pokušavaju da ubede slobodan narod da se odrekne svojih sloboda i prava. Njihova kampanja Zbijmo sada redove da bismo odbranili Srbiju intenzivna je jer žele da ubede ljude da je opravdano targetirati građane, razvijati nesigurnost i širiti autocenzuru. Šire strah da će vas neko pokupiti na aerodromu, u prodavnici, prolazu i da bi mogli da vas podvedu pod neko krivično delo

Moguće posledice američkih izbora po Srbiju

23.октобар 2024. dr Milan Krstić

Između želja i stvarnosti

Na osnovu nedavne posete Donalda Trampa Mlađeg, koja se nadovezuje i na letošnju posetu Džareda Kušnera, Trampovog zeta i bliskog savetnika, deluje da Beograd ulaže dosta energije u pronalaženje prečica za dolazak do Trampove naklonosti, u nadi da bi to ubrzalo uspon u bilateralnim odnosima. Ipak, načelni pravac kretanja biće sličan ko god da pobedi, te se ne treba olako nadati ubrzanju napretka u odnosima u slučaju Trampove pobede, koja donosi sa sobom i neke prednosti i neke izazove. Zbog toga ni ne čudi što se zvanični Beograd opredeljuje da deluje na dva koloseka, odnosno da paralelno radi i na približavanju demokratama

Portret savremenika: Nebojša Bakarec

23.октобар 2024. Jovana Gligorijević

Čovek koji je pobegao iz stenograma

Junak naše priče u politici je praktično od početka višestranačja, pa opet – ništa. Nebojša Bakarec, uprkos trudu, ostaje toliko neupadljiv da ga upravo to čini posebnim i zahteva dublju analizu

Vojvodina i naprednjaci

23.октобар 2024. Nedim Sejdinović

Zadatak izvršen, Vojvodina više ne postoji

Pokrajina je prestala da postoji kao politički entitet, u to nema nikakve sumnje. Njene institucije rade samo onoliko koliko služe za finansiranje SNS-ovskih potreba, a gradovi su pretvoreni u beživotne kasabe. Novi Sad je nabubreo, ali ne od aktivizma, kulture i života nego od prostakluka, pohlepe, divlje gradnje i urbanističkog kriminala. Autonomaške političke stranke ne postoje, mrtve su i nevladine organizacije

Lanci snabdevanja i položaj radnika u stranim firmama

23.октобар 2024. Nemanja Rujević, Radmilo Marković

Žalite se Nemcima, možda je uzalud

Hiljade ljudi u Srbiji pravi kablove ili gume za nemačke automobile. Radnici kažu da je posao težak, plata loša, a šefovima “samo bičevi fale”. No, sada na kršenje prava mogu da se požale i direktno u Nemačkoj. “Vreme” istražuje da li to ičemu vodi

Gužve na beogradskim ulicama

Beogradski špic

23.октобар 2024. Milica Srejić

Ovo je vreme paklenih gužvi

Koliko će rušenje Starog savskog mosta uticati na povećanje već nepodnošljive gužve u Beogradu? Šta sa javnim prevozom, a šta sa biciklom u saobraćaju? Koja su rešenja za sve češći saobraćajni kolaps u prestonici

Kultura sećanja: Oslobađanje Beograda (II)

23.октобар 2024. Milan Radanović

Od kuće do kuće

“Iza jedne šestospratnice Krajišnici povedoše kozaračko kolo”, piše partizan Miloja Stijović. “Grunu jedna bacačka mina ma­lo dalje od kola u parku. Niko se na to ne osvrće. Kolo se kreće i pjesma se ori, a narod posmatra i aplaudira. Gledam niz Svetosavsku ulicu. Vidim u Kralja Milana ulici kuća gori. Tu ispred mene, na uglu ulice, tri nje­mačka tijela”

Nuklearne elektrane

23.октобар 2024. Filip Mirilović

Rešenje koje izaziva strah

Iako je potencijalno korišćenje nuklearne energije u Srbiji trenutno vruća ekološka tema, najave državnih zvaničnika o izgradnji atomskih elektrana ne odnose se na skoriji period. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je pre nekoliko meseci da je to dugoročan projekat, te da se eventualno može govoriti o 2039. odnosno 2040. godini

Unutrašnji glas

23.октобар 2024. Aleksandar Dimitrijević

Umetnost razgovora

Tokom evolucionog procesa stekli smo kapacitet da uživamo u različitim stvarima. Za opstanak su jasni značaj seksualnosti, ishrane i zajedništva, pa i mi u njima očigledno uživamo. Uloge lepote ili uspeha nisu tako jasne, ali su mnogim ljudima svejedno dragocene. Jedno od najmisterioznijih uživanja jeste ono koje ponesemo iz svakog bliskog, inspirativnog ili poverljivog razgovora. Čemu li bi to trebalo da služi

Navigator

23.октобар 2024. Zoran Stanojević

Inspektor Buking

Buking je problema imao sa mnogima. Najgore je bilo sa Turskom koja je izvesno vreme zabranila korišćenje usluga onlajn turoperatera. Sada ima problem i sa Srbijom

Teofil Pančić

Nuspojave

23.октобар 2024. Teofil Pančić

Politika (iz) budžaka

Osmotrimo pobliže jednu rečenicu V. Đukanovića, tvrdim da važnija nije objavljena u najmanje poslednjih tuce godina

Intervju: Aleksa Đilas o Milovanu Đilasu

16.октобар 2024. Svetlana Janićijević

Mladost revolucionara i disidenta

“Antikomunisti ništa ne praštaju komunistima, a sebi sve. Đido je napisao nekoliko memoarskih knjiga koje su veoma iskrene. Piše i razmišlja kritički. Meni se čini kako njegova samokritika ima ponekad u sebi nečeg egoističnog – prevelika zaokupljenost sobom i posmatranje sebe u prošlosti sa jednog previše uzdignutog moralnog stanovišta... Dakle, veći je problem njegova preterana samokritika nego njen manjak. Ali, antikomuniste ništa neće zadovoljiti. Ako govorimo o Drugom svetskom ratu, partizani sigurno imaju ne malo toga što sebi mogu da zamere, ali ipak mnogo manje od svih drugih sukobljenih strana”

Litijum, vlast i opozicija

16.октобар 2024. Nedim Sejdinović

Ivo Andrić u “Zadruzi”

Skupštinska rasprava poslužila je vlasti da pokaže da iza protivljenja projektu “Jadar” stoji “zla opozicija”. Time dobija veliku prednost, tako misli, a nažalost je po svemu sudeći i u pravu. Zašto? Vučićev režim je poznat po svojim uspesima na polju sveopšte destrukcije, a najveći domet je dosegao u uništavanju politike kao takve i razaranju samog pojma opozicionog političkog delovanja

Velika četvorka

16.октобар 2024. Tijana Stanić

Braća iz interesa

Za dvanaest godina na vlasti, Aleksandar Vučić je izgradio bliske odnose sa vlastodršcima među kojima su i Redžep Tajip Erdogan, Viktor Orban i Edi Rama. Sva ova prijateljstva spaja jedno – poslovno-politički interesi koji nadilaze moguća neslaganja

Da li lokalni izbori u Crnoj Gori menjaju njenu političku geografiju

16.октобар 2024. Voislav Bulatović

Milova pesma i šavnički duh

Izvesna je dalja fragmentacija crnogorske političke scene, a pregovori, ne samo o formiranju već i o funkcionisanju vlasti, postaju sve kompleksniji. To je direktna posledica nesrazmere između koalicionog kapaciteta političkih subjekata i onoga što bismo mogli nazvati “ucenjivačkim kapacitetom”. I to nema nikakve veze za programskim ciljevima bilo kojeg od učesnika u postizbornim pregovorima

Radnici i poslodavci u Srbiji

16.октобар 2024. Mila Jovanović

Ko se skija, a ko krši zakon

Ponovo se priča o problemu lažnog bolovanja, te iznose tvrdnje da oko 40.000 radnika na bolovanje odlazi iako za time nema potrebe. Poslodavci kažu da zato čak unajmljuju privatne detektive – da otkriju ko boluje, a ko se pravi. Kako uopšte proceniti koja su bolovanja lažna? I zašto to predstavlja prelaženje granice

Mediji

16.октобар 2024. Aleksandra Krstić

On da šefuje, ona da piše

Kakav je položaj novinarki u društvu i u redakcijama? Sa čim se sve suočavaju? Koliko ima novinarki, a koliko urednica u Srbiji? Šta nam taj podatak govori? Zašto mlade novinarke odlučuju da, uprkos svemu, ostanu u toj profesiji i šta sve stoji protiv njih na tom putu

Kultura sećanja

16.октобар 2024. Milan Radanović

Petokraka u glavnom gradu

Jugoslovensko rukovodstvo se sa sovjetskim predstavnicima u Krajovi i zapovedništvom 3. ukrajinskog fronta dogovorilo da jedinice NOVJ prve uđu u Beograd. Jugoslovenski politički vrh doneo je odluku da 1. proleterska brigada prva otpočne borbeni prodor u grad. Svakako da je ova činjenica bila uslovljena političkim kontekstom – prvenstvo snaga NOVJ prilikom prodora u Beograd trebalo je da sugeriše da je partizanska strana vojno sposobna da učestvuje u izvođenju jedne složene vojne operacije, pri čemu nije slučajno odabrana najslavnija partizanska jedinica, čiji je prvobitni stroj većim delom bio sastavljen od srbijanskih proletera, uključujući i jedan bataljon koji je nosio ime po glavnom gradu