SLAPP tužbe

26.jun 2024. Aleksandra Krstić

Kako se kroji nepravda

Glavna namera SLAPP tužbi je da onemoguće rad novinara, medija i aktivista tako što ih dugim sudskim postupcima i besmislenim ročištima primorava da gube vreme i značajne resurse koje troše na odbranu. Često se ove tužbe predstavljaju kao slučajevi klevete, kršenja privatnosti ili zaštite podataka i autorskih prava, a uglavnom ih podnose korporacije, bogati pojedinci, vladina tela ili čak i sudije

Intervju: Dušan Pavlović

26.jun 2024. Filip Švarm

Bez obrazovane administracije nema stabilne vlasti

Poznato je da u našoj javnoj politici imamo dosta problema sa definisanjem prioriteta budžetskih projekata. Zašto potrošnja na vojsku i policiju raste brže od potrošnje na, recimo, obrazovanje? Zašto se grade stadioni kada delovi Srbije nemaju vodovod i kanalizaciju? Zašto se grade bolnice koje posle ne rade? Zašto se smanjuje zeleni prostor po gradovima, a uvećava poslovni prostor

Naprednjački direktori BIA

19.jun 2024. Nedim Sejdinović

Svi Vučićevi šefovi tajne partijske policije

Niti se jedan direktor BIA u naprednjačkom korpusu vladavine ne može nazvati stručnjakom za bezbednosna pitanja. Možda samo oni koji su bili u v.d. stanju, a i to je upitno. Na početku su se naprednjaci malo “femkali”, pa su na čelo BIA postavljali nekakve pravnike, manje ili više poznate, a potom je došlo vreme kafanskog bahaćenja, pa su direktori postajali poznati partijski ljudi. Ali i oni su menjani, u skladu sa Vučićevim kadrovskim fintama. Rotira svoje ljude kako se ne bi predugo zadržali na nekoj funkciji i tako akumulirali moć koja bi njega mogla da ugrozi, kaže za “Vreme” Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku. Sa razlogom nema Vučić poverenja u svoje saradnike, najbolje zna od kakvog su štofa napravljeni. Petrović dodaje da promene na čelu BIA imaju istu funkciju. Menjaju se direktori, a jedini pravi šef biva i ostaje sam predsednik

Lektira

19.jun 2024. Teofil Pančić

Kad ministar roman piše

Knjiga, doduše, nije dobra, ali je zabavna. Verujem da razumete tu važnu distinkciju. Osim što je zabavna, knjiga je – to jest, pisac – u neku ruku i odvažna, jer se pozabavila nečim što je apsolutni tabu makar i kao distopijska fikcija, naročito severno od Dunava i Save

Maloletnici i kriminal

19.jun 2024. Jovana Gligorijević

Zločini, kazne i društvo u kom živimo

Vrhovno javno tužilaštvo objavilo je početkom juna izveštaj o radu koji obiluje podacima o kriminalitetu za 2023. godinu. Posebno je zanimljiv deo koji se odnosi na maloletnički kriminal: iako je u odnosu na 2022. primetan neznatan pad ukupnog broja krivičnih dela, zabrinjava drastičan rast nasilnih i posebno teških dela, poput ubistava, silovanja i polnog uznemiravanja

Intervju, Aleksandar Dimitrijević, psiholog

19.jun 2024. Jelena Jorgačević

Vrisak trauma ućutkanog društva

Sećam se pacijentkinje iz bolnice u Padinskoj Skeli, koja je u četrdesetim godinama prvi put bila depresivna i hospitalizovana jer joj je sin rekao: “Ti radiš celog života, nemaš ništa, a Arkanovi ljudi imaju sve.” Otišao je s njima, bio navučen na heroin i uništen. Ona nije došla u bolnicu zbog psihopatologije, već zbog socijalne patologije; društvo je bilo potpuno poremećeno, pa je posledično ona patila i morala je da potraži pomoć. U bolnici, ili u psihoterapiji, vi nekome pomognete, taj neko se vrati u porodicu ili u društvo izopačenog sistema vrednosti, kuljajućeg nasilja, i sve što ste postigli vrlo brzo biva uništeno

Osvetnička pornografija i digitalno nasilje nad ženama

19.jun 2024. Mila Jovanović

Poslednja rupa na svirali institucija i zakona

Objavljivanje intimnih fotografija i video-snimaka bez odobrenja žrtve postoji koliko i društvene mreže. Međutim, Krivični zakonik u Srbiji osvetničku pornografiju još uvek ne prepoznaje kao krivično delo. Zbog toga brojne prijave za ovaj vid digitalnog nasilja završe netaknute u fiokama ili odbačene jer nadležni organi smatraju da ne postoji osnovana sumnja da je izvršeno krivično delo

Intervju: Melanija Lojpur

19.jun 2024. Milica Srejić

Duboko i korenito eksploatisani radnici

“Za nas kao političku platformu ‘Solidarnost’ najstrašnija je situacija bila sa rudnikom ‘Soko’, gde je osam ljudi poginulo i veliki broj ljudi je bio povređen. Sada smo imali ponovno podizanje tužbe protiv nadležnih u rudniku i sud je odbacio tu tužbu kao neosnovanu. Kako je moguće da su rudari odlazili u rudnično okno dok se nije desila nesreća iako su nadležnima u rudniku danima i nedeljama davane informacije da situacija nije bezbedna za ulazak? Ovde je najjeftiniji ljudski život”

Srbija na Evropskom prvenstvu u fudbalu

19.jun 2024. Željko Bodrožić

Poraz, sterilna igra i ohrabrivanje

Nakon 24 godine državna reprezentacija nastupila je na Evropskom prvenstvu i na premijeri u Nemačkoj doživela minimalni poraz od favorizovane Engleske. To su mnogi protumačili kao nekakav uspeh s obzirom na renome rivala, iako je ekipa selektora Stojkovića veći deo susreta delovala bojažljivo, usporeno i bezidejno pa nije praktično ni pokušala da iskoristi očigledan umor engleskih igrača i suzdržanost njihovog selektora Sautgejta

Pogled sa tribine

19.jun 2024. Nemanja Rujević

Fešta, fudbal i pivo od sedam evra

Srpski gastarbajteri čine gro navijača reprezentacije u Nemačkoj utapajući se u svenarodno veselje koje se vrti oko fudbala i milijardi koje će zgrnuti Uefa. Incidenata ima tek mestimično

Evropsko prvenstvo u ogledalu političkog marketinga

19.jun 2024. Bojan Bednar

Uloga predsednika u igri reprezentacije

Kako je Aleksandar Vučić ispratio fudbalere, šta im je poručio, a šta podvukao i da li bi fudbal u Srbiji bio okrugao da nema njega

Odlomak iz knjige

19.jun 2024. Ivan Ivanji (1929–2024)

Bilo jednom u Jugoslaviji

Dok je Ivan Ivanji bio u Vajmaru, iz Lagune mu je stigao mejl sa fotografijom naslovne strane njegove najnovije knjige Bilo jednom u Jugoslaviji. Svidela mu se. Radovao se kao što se radovao svakoj novoj knjizi. A napisao ih je na desetine, ni sam nije mogao da ih sve nabroji. Ispalo je da je “testamentarna”, poslednja. Preminuo je 9. maja, na Dan pobede nad fašizmom. Knjiga je u knjižare stigla nekoliko nedelja kasnije. Ona je svedočenje o još mladoj državi koja je tek počela da staje na svoje samoupravne, socijalističke noge. Ona je sećanje čoveka sa slonovskim pamćem, koji je uvek u njega sumnjao, čoveka koji bio prisutan na toliko poprišta, kao malo ko u Srbiji, napisao je Tibor Varadi u predgovoru i zaključio: “Ako nas zanima gde smo zapravo, mislim da treba čitati Ivanjija”. Ovom prilikom objavljujemo odlomak iz knjige