

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
Sada su već stotine privedenih i desetine strašno premlaćenih. U jezovitu sliku policijske reakcije na građanske proteste uklopila su se i scene iz garaže Vlade Srbije, gde je Marko Kričak, prvi čovek Jedinice za obezbeđenje, tukao i pretio silovanjem studentkinji.
„Vreme“ je za to našlo više svedoka i razgovaralo sa njima. „Kad se pojavi Kričak, ovi drugi policajci ne smeju da šušnu, oni se plaše njega, zamislite kako je onda nama“, priča jedan od privedenih koji je imao bliske susrete sa Kričkom.
Ali, ne radi se samo o ovoj zloglasnoj jedinici. U novom broju, koji je na kioscima od ovog četvrtka (21. avgust) u više tekstova istražujemo ko bije, kako i zašto.
Ko najviše mlati
Brojni snimci i fotografi je pokazuju da policija stoji na strani batinaša koje je režim izveo i do sada nije bilo slučaja da je neko od njih priveden zbog nasilja ili to nije bilo saopšteno. Kao što nije bilo primera da je neki policajac suspendovan.
„Na ulici, kako sam video, najviše su prisutni pripadnici Policijske brigade, tu je i saobraćajna policija, kao i Žandarmerija koja najviše bije“, kaže nam bivši policajac Dušan Stanković, sada doktorant kriminologije.
„Oni u civilu su ili iz kriminalistike ili opet iz Odeljenja opšte nadležnosti. Ima tu pojedinaca iz Jedinice za obezbeđivanje ličnosti i objekata (JZO)“, dodaje on.
Moral se isključi
Iako su kod policajaca tu i tamo zabeleženi oklevanje, pa čak i suze, deluje da ima više nego dovoljno onih koji su spremni da lome kosti.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, psiholog Zoran Pavlović kaže da je to dobro pripremljeno – unapred se krivi žrtva. To su neki „blokaderi“ koji žele zlo državi, pa i nije šteta batinati.
„Kako (policajci) dođu kući svojoj deci doslovce umazani krvlju nečije tuđe dece koju su neki sat pre toga prebijali na ulici? Ako ih već ne brinu zakonske ili socijalne sankcije za takva dela (jer znaju da ih neće biti), trebalo bi da ih ‘žulja’ moral, ali i on se, kako to psihologija pokazuje, može staviti po strani“, kaže Pavlović za „Vreme“.
Iako više sagovornika „Vremena“ navodi da policajci u privatnim razgovorima često kažu da se ne slažu sa takvim postupanjem i da bi sutra otišli iz policije, onih koji bi se usprotivili nema mnogo. Ili barem za njih još ne znamo.
**Sve tekstove pročitajte u velikom dosijeu „Vremena“ od ovog četvrtka (21. avgust). Ili se **pretplatite na digitalno izdanje


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve