
Policija
CINS: „Šamari, pretnje i ćutanje“: Prekomerno nasilje policije nad građanima na protestima
Na protestima u Srbiji policija je primenila širok spektar prekomernog nasilja među građanima koji čine šamari, udarci i prelomi
Na protestima u Srbiji policija je primenila širok spektar prekomernog nasilja među građanima koji čine šamari, udarci i prelomi
Studenti Visoke škole elektrotehnike i računarstva (VIŠER) izbačeni su iz zgrade fakulteta, a njihove stvari ostale su zaključane unutra. Ulaz je zatvoren, brave su promenjene, a tokom dana policija je privodila građane koji su se okupili u znak podrške.
Prema službenoj belešci policije koju je objavio advokat Ivan Ninić na mreži X, policijska patrola je 4. juna došla u Studentski grad zbog prijave o buci, ali je povučena po naređenju centrale. Student Miloš Pavlović, koji je bio u zaključanom kafiću, odbio je da razgovara sa policajcima
Na protestu kod Autokomande, građani su u više navrata uzvikivali „Skinite fantomke“, zahtevajući od policije da otkrije identitet prisutnih službenika. Jedan policajac je na taj zahtev odgovorio – predstavio se imenom, skinuo masku i ušao u dijalog sa okupljenima
Neki policajci će možda u tihu pobunu, možda će uzimati bolovanja, ali teško da će preći na stranu naroda, kaže novinar i bivši inspektor Uglješa Bokić
Pobuna građana protiv režima Aleksandra Vučića eskalirala je po završetku Vidovdanskog protesta, a sa tim i prekomerna upotreba sile policije. Lista brutalnih postupaka Žandarmerije, Policijske brigade i Interventne jedinice od početka studentskih protesta u novembru prošle godine je poduža
Nismo na ulicama da pratimo profesionalizam policijaca, već njihovu odanost vladajućoj partiji, kaže za „Vreme“ jedan inspektor Sektora unutrašnje kontrole MUP-a
Ko i kada sme da nosi fantomku? Kada i zašto policija ćuti, a kada bije? Ko im naređuje, odnosno čija je odgovornost za scene kojima prisustvujemo? Napadaju li građane kriminalci u uniformama? Ko je ko među partijskom policijom? Kako je SNS promenio krvnu sliku policije?
U trenutku kada se institucije tresu pod pritiskom građanskih protesta, malo se govori o zdravlju onih koji stoje između naroda i države — policajaca u punoj opremi, satima izloženih tropskoj vrućini, fizičkom naporu, psihološkom stresu i društvenoj izolaciji
Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice
Studentu Luki Mihajloviću određena je mera kućnog pritvora, potvrdio je njegov advokat Božo Prelević. Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija prethodno je potvrđeno da je Luka bio vezan dok je trajala provera informacija o njemu, ali i da su mu lisice ubrzo skinute
Od kada su u ponedeljak Užičani koristeći prednost „domaćeg terena“ zaobišli kordon i uspeli da blokiraju magistralu, žandarmima se u tom gradu gubi svaki trag. Očigledno je procenjeno da se ne treba više kačiti sa ljutitim meštanima
Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda
Batinanja, masovna hapšenja, akcija policijskih specijalnih jedinica: šta se događalo u noći između srede i četvrtka na ulicama širom Srbije
Studenti u blokadi najavljuju velike akcije nakon prebijanja i privođenja studenata i profesora ispred Pravnog fakulteta u Beogradu u sredu. Ulje na vatru dolio je Aleksandar Vučić pomilovanjem četiri naprednjačka "junaka" koji su tukli studente u Novom Sadu i jednoj studentkinji polomili vilicu. Za petak se od sedam ujutru najavljuje totalna blokada Beograda
Studenti i građanski zborovi nastavljaju sa blokadama saobraćajnica širom Srbije i Beograda. U Zemunu su u dva navrata vozači pokušali da svojim automobilima. Građani su blokirali saobraćajnice i u Kragujevcu, Čačku, Zrenjaninu, Novom Sadu...
Samozvani vrhovni komadant Aleksandar Vučić preuzeo je i ulogu vrhovnog tužioca i sudije. Pošto je srednjoškolce, studente, profesore i uopšte građane koji protestuju proglasio teroristima, policijski specijalci su navukli maske preko lica
Studenti i građanski zborovi nastavljaju blokade. Policija je rano jutros ponovo uhapsila više ljudi koji su blokirali saobraćajnice. Blokade u Beogradu, Novom Sadu, Nišu... počele su da niču u nedelju uveče zbog hapšenje više desetina lica tokom Vidovdanskog protesta
Tužilaštvo ima ključnu i nezamenjivu ulogu u pokretanju efikasnih i nezavisnih istraga kada postoji osnovana sumnja da su policijski službenici povredili zabranu torture i nečovečnog postupanja, saopštio je YUCOM
Imaju li Žandarmerija, Interventna jedinica Policije i Policijska brigada uopšte dovoljno ljudi da izađu na kraj sa masovnim blokadama u isto vreme na više lokacija u više gradova
Da li je građanska neposlušnost kršenje zakona, koja prava ima policija i kako građani da izbegnu hapšenje ili se pripreme za njega
Prijave su podnete protiv više N.N. osoba koji su sa fantomkama na licima i u policijskim uniformama brutalno postupali prema građanima
Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio
Na društvenim mrežama se pojavio snimak kako se četiri policijske marice pod rotacijom zaleću na građane koji su blokirali ulicu Vojvode Stepe na Voždovcu
Studenti sa više fakulteta Univerziteta u Beogradu pozvani su u policijske stanice širom grada na razgovor. Kako tvrde studenti u blokadi ovi razgovori nisu bili prijateljski i informativni, već su jednostavno predstavljali pokušaj zastrašivanja
Predsednica VIŠER (Visoka škola elektrotehnike i računarstva) Ana Savić, pozvala je policiju nakon što su dve zaposlene osobe koja se protive blokadi, nasilno upale u školu
U Srbiji samo polovina prijava za silovanje dovede do optužnice. Put do optužnice, a kasnije suđenja i presude, za žrtve je dug i težak, često gotovo traumatičan kao sam seksualni napad
To je samo jedan od mnogobrojnih slučajeva kada je policija primenila prekomernu silu prema građanima koji su mirno učestvovali u blokadama. Policajci ne žele da svedoče protiv svojih nasilnih kolega Sanja Radivojević iz Beogradskog centra za ljudska prava kaže da takvi slučajevi često ostaju nerešeni. „Nereagovanje institucija, tužilaštava i Sektora vanredne kontrole MUP-a, pre svih, dovodi do zastarelosti slučajeva, a samim tim i nemogućnosti utvrđivanja krivične odgovornosti onih koji su vršili nasilje“, tvrdi Radivojević. Ona dodaje i da spor rad, između ostalog, može dovesti i do manjka dokaza. Ukoliko tužilac ne izda nalog policiji da obezbedi materijalni dokaz u određenom roku, audio i video snimci iz policijskih stanica možda neće biti dostupni. „Vi znate da se ti audio i video zapisi unutar stanica čuvaju oko 30 dana, negde i kraće. Znači tužilac je dovoljno da u roku od 30 dana od podnošenja prijave ne uradi ništa i da ovi iz stanice kažu: ’Pa trebali ste da dođete ranije, mi samo 30 dana čuvamo audio i video zapise’“. Pored toga, kao problem Radivojević navodi i da drugi policajci koji su prisustvovali činu nasilja ne žele da svedoče protiv svojih kolega. „Oni svi kada sačinjavaju izveštaj o upotrebi mera prinude, ti izveštaji su identični kao da je neko kopirao jedan te isti izveštaj. Čak se nekad desi da se i u zarez poklapaju. To su potpuno upodobljeni izveštaji o upotrebi mera prinude do detalja“, kaže Radivojević. Kompletan tekst možete pročitati na sajtu CINS-a.', title: 'CINS: „Šamari, pretnje i ćutanje": Prekomerno nasilje policije nad građanima na protestima', pubdate: '2025-07-17 14:39:38', authors: authors, sections: "Vesti", tags: "Brutalnost,Policija,Prekomerna upotreba sile,Protesti,represija", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'CINS: „Šamari, pretnje i ćutanje": Prekomerno nasilje policije nad građanima na protestima', 'pageContent': 'Na protestima i blokadama širom Srbije, krajem juna i početkom jula, zabeleženi su brojni slučajevi prekomerne upotrebe sile od strane policije. Među povređenima su studenti, lekari i fotoreporteri koji tvrde da su ih napali policajci, često sa fantomkama na glavama. Tako je Aleksa Stanković, 22-godišnji student istorije, sa fotoaparatom, novinarskom akreditacijom i prslukom 2. jula fotografisao blokadu na uglu Ruzveltove ulice i Kraljice Marije kada je video da trojica policijskih službenika u uniformama, sa fantomkama i šlemovima, idu ka njemu. „Odlučio sam da napravim korak unazad kako se ne bismo sudarili i ne bi nastala ta vrsta problema. Tu sam video da se on direktno zaleće u stvari na mene. Njegovom levom nogom gazi moju desnu nogu, gde me pita za ime i prezime“, kaže Aleksa, a piše CINS. Pretnje i šamari Nakon što se predstavio i rekao da je iz medija, kaže da je njihova reakcija izgledala kao da znaju ko je i šta je. „Okrenuo se ka kolegama i ponovio moje ime i prezime i rekao je da pođem sa njim.“Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Tada su mu naredili da isključi kameru i snimak se završava. Potom je, kaže Aleksa, ušao u policijski kombi, odnosno maricu. Prema njegovim rečima, policajci su mu pretili i šamarali ga uz konstataciju „da im je napravio ogroman problem sa video snimkom“. Reč je o snimku koji je napravio nekoliko dana ranije, a na kom se vide policajci koji dobacuju devojci koja prolazi pored njih i pogrdno je komentarišu.Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
To je samo jedan od mnogobrojnih slučajeva kada je policija primenila prekomernu silu prema građanima koji su mirno učestvovali u blokadama. Policajci ne žele da svedoče protiv svojih nasilnih kolega Sanja Radivojević iz Beogradskog centra za ljudska prava kaže da takvi slučajevi često ostaju nerešeni. „Nereagovanje institucija, tužilaštava i Sektora vanredne kontrole MUP-a, pre svih, dovodi do zastarelosti slučajeva, a samim tim i nemogućnosti utvrđivanja krivične odgovornosti onih koji su vršili nasilje“, tvrdi Radivojević. Ona dodaje i da spor rad, između ostalog, može dovesti i do manjka dokaza. Ukoliko tužilac ne izda nalog policiji da obezbedi materijalni dokaz u određenom roku, audio i video snimci iz policijskih stanica možda neće biti dostupni. „Vi znate da se ti audio i video zapisi unutar stanica čuvaju oko 30 dana, negde i kraće. Znači tužilac je dovoljno da u roku od 30 dana od podnošenja prijave ne uradi ništa i da ovi iz stanice kažu: ’Pa trebali ste da dođete ranije, mi samo 30 dana čuvamo audio i video zapise’“. Pored toga, kao problem Radivojević navodi i da drugi policajci koji su prisustvovali činu nasilja ne žele da svedoče protiv svojih kolega. „Oni svi kada sačinjavaju izveštaj o upotrebi mera prinude, ti izveštaji su identični kao da je neko kopirao jedan te isti izveštaj. Čak se nekad desi da se i u zarez poklapaju. To su potpuno upodobljeni izveštaji o upotrebi mera prinude do detalja“, kaže Radivojević. Kompletan tekst možete pročitati na sajtu CINS-a.', 'pageDate': '2025-07-17 14:39:38', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });Прикажи ову објаву у апликацији Instagram