

Tabloidi
Zvučni top: Šta sve režimski mediji prećutkuju
„Specijalnu emisiju“ o zvučnom topu izbacili su Pink, Prva, B92 i Informer TV. Šta se u njoj tvrdi, a šta se prećutkuje


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
U noći između srede 20. i četvrtka 21. maja na restorane “Babaroga” i “Angelino” bačene su eksplozivne naprave, a na lokalu “Vinoteke” razbijen je izlog. Svega nekoliko sati kasnije, na Novom Beogradu je ranjen vlasnik restorana “Jerry”, a napadač je ubrzo uhapšen.
Početkom februara ove godine i na “Babarogu” i “Jerry” bačene su eksplozivne naprave. Tada su privedene četiri osobe, među kojima je navodno bio i vođa kriminalne grupe Aleksandar A. zvani Kravica.
Vlasnik “Babaroge” je, prema podacima iz Agencije za privredne registre (APR), od oktobra prošle godine Marko Milosavljević. Istorija prostora u kome se restoran nalazi vodi do nekadašnjeg restorana “Severac” koji je bio deo imovine “Komgrapa”, a čiji je stečajni upravnik bio Novak Stajić, brat nekadašnjeg gradskog sekretara za ozakonjenje Nemanje Stajića, pisao je BIRN. Prostor “Severca” je 2018. prodat za 28,8 miliona dinara iako je bio procenjen na 57,7 miliona. Kupac je bio Miladin Petričević, osnovač firme “Babaroga”, preko koje je restoran počeo da posluje u renovinarnom objektu nekadašnjeg “Severca”.
U decembru prošle godine ranjen je vlasnik kafića “Angelino” na Vračaru Vuk Bajrušević, a nakon toga je pokrenuta i policijska akcija “Vihor”. Bajrušević je javnosti poznat po tome što je u novembru 2000. godine bio žrtva otmice Zemunskog klana. Poznat je i pod nadimkom Mali Tref, zbog muža njegove rođene sestre, kontroverznog biznismena Vladana Kovačevića Trefa, koji je ubijen devedesetih godina i čije je ubistvo do danas ostalo nerazjašnjeno.
Lokal “Vinoteka” u Braničevskoj ulici na Vračaru nije zapaljen, ali je na njemu razbijen izlog. Prema podacima iz APR-a od marta ove godine, vlasnik objekta je Ognjen Ilić, a do tada je “Vinoteka” bila u vlasništvu firme “Wine Stars International”, čiji je vlasnik sa 49 odsto udela Đuro Tošić. Tošić je, prema dostupnim podacima, bio i prvi vlasnik firme “Bottega Grande”, koja je u vlasništvu luksuznog restorana “Cotto” na promenadi u Beogradu na vodi.
Posebno zanimljiv pravac priče otvara pucnjava u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu, ispred kojeg je bila bačena eksplozivna naprava u februaru ove godine. Interesantno je i to što MUP o ovom slučaju nije izdao nikakvo zvanično saopštenje, već se o samom događaju moglo čitati u medijima koji su preneli vest da je ranjen vlasnik restorana “Jerry” sa inicijalima G. S. Međutim, prema podacima iz APR-a od 2016, vlasnik je Petar Arbajter, ali je prvi vlasnik restorana bio Goran Samardžija. “Jerry” posluje u okviru firme “SDS Property Solutions” u okviru koje je i poznati restoran “Bela reka”.
Kako je pisala Nova 2024, firma “SDS Property Solutions” se dovodila u vezu sa gradnjom stambeno-poslovnog kompleksa u Bloku 63 na Novom Beogradu, protiv koje su se bunili građani ovog kraja. Investitor tog kompleksa je bio Slađan Vrejić, jedan od menadžera restorana “Bela reka”, a “SDS Property” je tada izdao saopštenje da ta firma ni na koji način nije povezana sa izgradnjom, niti da je deo vlasničke strukture same parcele na Novom Beogradu.
Za sada nema javno potvrđenih informacija od zvaničnih institucija da je ove napade organizovala jedna kriminalna grupa. Ipak, indikativno je to što je Informer istog dana “došao do informacija” da je muškracu M. D. koji je pucao na vlasnika restorana “Jerry”, a koji je potom uhapšen, obećano 100.000 evra za likvidaciju G. S, te da mu je “vračarski klan” iznajmio stan u blizini restorana.
Zanimljivo je i to što je estradni bivši operativac Državne bezbednosti Božidar Spasić rekao za “Blic” kako mu se čini da iza svih događaja stoji neki klan za koji se pretpostavlja da je “vračarski”, a da je njihov cilj da destabilizuju sistem ili da razvuku policiju na stotinu mesta.
Posebno je zanimljiv i trenutak u kom se sve ovo dešava – svega nekoliko dana nakon hapšenja načelnika beogradske policije Veselina Milića, koji se sumnjiči za prikrivanje krivičnog dela ubistva Aleksandra Nešovića Baje u restoranu “27” na Senjaku.
U Beogradu se pali i puca, te cela slika podseća na devedesete koje se, izgleda, vraćaju na velika vrata.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


„Specijalnu emisiju“ o zvučnom topu izbacili su Pink, Prva, B92 i Informer TV. Šta se u njoj tvrdi, a šta se prećutkuje


Šta poručuje režim koji slavi čoveka osuđenog za genocid i zločine protiv čovječnosti? Zašto je Rasim Ljajić jedini na derbiju reagovao kako dolikuje? Zbog čega Vučić više nije mogao odlagati narodno izjašnjavanje? Gde su tu opozicija i studenti? I kako je Srbija postala umorna od lidera


“Nisam ravnodušna prema tome što neko može da me vidi, čuje ili fotografiše, ali prva reakcija mi je bila bes”, kaže za “Vreme” studentkinja Milica čiji je telefon napadnut špijunskim softverom. “Mogli su da upale kameru dok se tuširamo, pričamo privatne stvari. Nije normalno ovo što se dešava... Mislim da je takvom sloju ljudi čak neshvatljivo da nešto može da funkcioniše bez ucene, bez potplaćivanja, nego samo uz čistu volju, želju i entuzijazam da uspemo u našoj borbi”


Kada se BIA (na slici) zainteresuje za nekoga, tvrde izvori “Vremena”, preko svojih spavača u medijima ili političkim strankama pusti neku optužbu, najčešće da taj i taj sarađuje sa tajnim službama druge zemlje, da je izdajnik, strani plaćenik i slično. Na osnovu toga, od tužioca se pribavi potrebna dozvola za nadzor komunikacija, što onda predstavlja pravno pokriće za špijuniranje svake vrste


Srbija se u Evropi sada i javno naziva “žarištem” na kojem se vrbuju i za sabotaže obučavaju ruski ljudi. O tome se u Beogradu samo ćuti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve