


Od 1. novembra do 1. novembra
Kako su studenti vratili nadu Srbiji
O studentsko-građanskom buntu već sada bi se mogla napisati višetomna enciklopedija. Iz hronološkog pregleda koji smo priredili izostavljena su, zbog manjka prostora, mnoga važna zbitija i mnoge važne ličnosti koje su pretprele torturu. Izabrani su događaji koje smo smatrali najindikativnijim

Energetika u PR kombinacijama
Crvena zona
Jedini plan koji imaju sitni prevaranti iz režima jeste da od sebe naprave energetsku žrtvu “zle Evrope”, mada je to jedina adresa koja će nas tokom zime spasavati

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu
Ne smemo da izneverimo studente
“Moje mišljenje je da će studentska lista imati sve veću i veću podršku. Neki misle da će podrška da opadne s vremenom, ja mislim suprotno. Sve je veće nezadovoljstvo vlastima i ako izbori budu za godinu dana, mislim da će studenti imati još veću podršku nego sada, bez obzira šta se u međuvremenu bude dešavalo”

Ursula fon der Lajen u Beogradu
Ovoga puta bez “Dragi Aleksandre”
Klima u Briselu prema srpskim vlastima se menja. To se vidi i po izjavi predsednice Evropske komisije prilikom posete Srbiji, koja je uzdržanija nego prošlogodišnja, kao i po najavama teksta dolazeće rezolucije. Šta to u stvari znači? Na čemu je predsednica EK zasnovala svoje jedine pohvale i imaju li građani Srbije razloga da se tome raduju? Za “Vreme” govore Srđan Majstorović, Maja Kovačević, Andreas Šider, Vula Ceci i Nemanja Nenadić

Slučaj Ane K.
Naprednjački i drugi kućni duhovi
Kako se jedna Beograđanka gorko prevarila jer je mislila da je lako saznati ko se to lažno prijavio na njenoj adresi. I kako još ne zna da li je u pitanju naprednjačka selidba birača ili neka druga mutna radnja zbog koje joj, nada se, valjda neće doći izvršitelji

Intervju: Emina Spahić, studentkinja DUNP
Rastu pritisci, ali raste i otpor
“Trenutna vlast se vodi politikom zavadi pa vladaj. Oni godinama seju mržnju u narodu zbog međusobnih razlika, a te razlike bi trebalo da doživljavamo kao bogatstvo. Na to smo se već navikli, ali se ne obaziremo”

Intervju: Vladimir Janković, bivši policajac
Zašto sam im odbio naređenje
Bolesni mozgovi su očekivali da ću špijunirati svoju majku, suprugu, decu, kumove i prijatelje koji su redovno dolazili pred Valjevsku gimnaziju u 11:52 kako bi odali poštu nastradalima. Teško je ponoviti šta sam im sve tom prilikom izgovorio, ali jedino pristojno što sam rekao bilo je da ću sugrađane sam braniti, ali kao građanin

Organizovani kriminal
Ubistvo pred očima bezbednjaka
Ubistvo pripadnika škaljarskog klana Filipa Ivanovića u Beogradu na vodi otvorilo je niz pitanja za koja se sluti odgovor – umesto da jure kriminalce, policija i bezbednosne strukture su telohranitelji i dadilje licima sa Interpolovih poternica koja utočište pronalaze u najelitnijem delu srpske prestonice

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (6)
Žurnalizam i čurnalizam: Otpisana štampa i velika galama
Arhivar moderne Borhesove Svetske biblioteke Alef (fiktivna personalizacija veštačke inteligencija, ChatGPT) o osam sati dnevno pred ekranima, pažnji čitalaca novina i rasutoj pažnji digitalnih čitalaca, o influenserima kao dvorskim ludama digitalnog doba, o “vestima ravne zemlje”, o čurnalizmu i brzini kao neprijatelju dubine, o sunovratu štampe u svetu i u Srbiji, o podršci koju pojedine zemlje pružaju kako bi očuvale štampu i kako značajni svetski listovi nastoje da održe štampana izdanja kao stub svog ugleda – i o nedeljniku “Vreme” kao paradigmi drame između Gutenbergove ere i digitalnog doba

35 godina Vremena – 1990
Anticivilizacija
Kasno popodnevno avgustovsko sunce u tom spotu ostalo mi je kao trajno obeležje atmosfere u kojoj sam obitavao. Ceo moj život od ’90. naovamo izgleda kao party dugotrajnog opraštanja od života kojim nikad neću živeti

Uz 35 godina “Vremena”, 35 godina računarske tehnologije
Od disketa do ravnozemljaša
Često se dešavalo da novinar preko telefona diktira tekst našoj daktilografkinji, a ona ga unosi u računar. Neki su slali svoje tekstove faksom, ispisane rukom ili otkucane na pisaćoj mašini. Mogućnosti za komunikaciju bile su ograničene, ali zato smo se više družili i bolje poznavali

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD
Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi
Uprkos dva susreta najviših srpskih zvaničnika sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom – ministra spoljnih poslova Marka Đurića početkom avgusta u Stejt departmentu, a potom i predsednika Vučića tokom godišnjeg zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku – i najave pokretanja strateškog dijaloga dveju zemalja do kraja godine, sve je nekako, što bi se narodski reklo “na dođem ti”, uz goruće požare koje treba gasiti kao što su ogromne carine na našu robu ili stupanje na snagu sankcija NIS-u

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka
Jesen jednog stabilokrate
Kancelar Fridrih Merc nije posebno zainteresovan za Balkan – samo da se ne puca. Vučić zato još neko vreme može da figurira kao “faktor stabilnosti”, mada su prošla medena vremena kad je bio najbolji đak Angele Merkel

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska
Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu
Predsednik Srbije se našao u dvostrukoj klopci. Ako zaoštri odnos prema Erdoganu, rizikuje pad turskih investicija, gubitak radnih mesta, te dodatno i dublje približavanje Prištine Ankari. Ako prećuti i traži “razgovor među prijateljima”, šalje poruku nemoći biračkom telu za koje je Kosovo crvena linija, osetljiva tema i dokaz državne snage

Intervju: Vasko Kelić, Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka
Vreme energetske neizvesnosti
“Jedino rešenje za energetsku stabilnost Srbije – u kontekstu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije – jeste nacionalizacija ove kompanije ili prinudno preuzimanje upravljanja nad njom. Vučićeva vlast to izbegava i na taj način podređuje interese građana Srbije – Rusiji. Inače, naša zemlja ima najskuplje naftne derivate u regionu zbog izrazito monopolskog položaja Nisa na tržištu, a posledice sankcija će najverovatnije biti dodatna poskupljenja “, akcenti su iz razgovora sa Vaskom Kelićem, istraživačem u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka i odbornikom Zeleno-levog fronta u beogradskoj opštini Stari Grad

Mitovi o protestu
Ko i zašto priča da Rusi stoje iza studenata
Režimu je potrebna Evropska unija. Kako joj objasniti zašto se studenti bune i zašto to traje toliko dugo, a izbeći pitanja o stvarnim zahtevima protesta? Tako što će spinovati da su protesti dirigovani spolja – a ima li korisnijeg dirigenta od Kremlja? U pokušaje delegitimizacije protesta tvrdnjama da su rezultat “ruskog malignog uticaja” uključio se i deo opozicije. Oni bi da ubede Brisel kako su oni jedina alternativna režimu u Srbiji

Lokalni izbori na Kosovu 2025.
Šta čeka pobednike
Nakon izlaska Srpske liste i Srba iz institucija ovo su prvi lokalni izbori na Kosovu. Za te tri godine tokom kojih su albanski gradonačelnici vladali sa minimalnim brojem glasova, na severu Kosova dogodile su se tektonske promene. Šta građanima mogu da donesu novi lokalni izbori? Kako je izgledalo slavlje sa srpske i albanske strane? Konačno, kakvi su rezultati albanskih, a kakvi srpskih predstavnika?

Sedam meseci Zborbe
Zborci, zborkinje i ostali građani
Postoji ona izreka da je najbolje vreme da se zasadi drvo bilo pre 20 godina, a da je drugo najbolje vreme sad. Isto i sa zborovima – možda je najbolje vreme da se pridružite ili da formirate svoj zbor bilo pre sedam meseci, a drugo najbolje vreme je sad

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić
Nesrećna deca u “srećnim” porodicama
Krajnje zabrinjava podatak da je u populaciji naše dece uzrasta od 11 do 19 godina utvrđen procenat pokušaja samoubistva od 4,5 odsto. Sve ovo govori o velikoj duševnoj patnji iz koje se izlaz vidi u prekidu života. Bez obzira na kognitivna ograničenja ovog uzrasta i nedovoljnu svest da kraj zaista znači kraj i da posle ovakvog čina nema nazad, uvek se kao društvo možemo zapitati da li je mlada osoba toliko izgubila poverenje u svet odraslih da se nije ni obratila za pomoć

Valjevo: Festival duvan čvaraka
Čik, čik, čik pogodi
Bićeš na televiziji, rekoše Indijcu – variocu na gasovodu za Jadar – koji je mešo čvarke da upozna srpske običaje, do njega je čovek, sa šajkačom, u “diridi dirida” ritmu, radio isti poso, dok je drugom rukom glabo prečnjak

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (5)
Žurnalizam i čurnalizam: Otpisana štampa i velika galama
Arhivar moderne Borhesove Svetske biblioteke Alef (fiktivna personalizacija veštačke inteligencija, ChatGPT) o osam sati dnevno pred ekranima, pažnji čitalaca novina i rasutoj pažnji digitalnih čitalaca, o influenserima kao dvorskim ludama digitalnog doba, o “vestima ravne zemlje”, o čurnalizmu i brzini kao neprijatelju dubine, o sunovratu štampe u svetu i u Srbiji, o podršci koju pojedine zemlje pružaju kako bi očuvale štampu i kako značajni svetski listovi nastoje da održe štampana izdanja kao stub svog ugleda – i o nedeljniku “Vreme” kao paradigmi drame između Gutenbergove ere i digitalnog doba


Novi broj „Vremena“
Otpad medicinski, profit privatni
Državne zdravstvene ustanove u Srbiji imaju postrojenja za sterilizaciju opasnog otpada, ali im država oduzima dozvole, otkriva „Vreme“ u novom broju. Da li se tako nameštaju poslovi privatnim firmama

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama
Evropska unija uložila je milone evra kako bi pomogla Srbiji da sredi uklanjanje medicinskog i infektivnog otpada. Niš je jedan od prvih gradova koji su dobili postrojenje za ovu delatnost. Međutim, ono se danas ne koristi, poslove uklanjanja otpada dobija privatna firma, a zdravstvenim ustanovama istekle su dozvole. Uslovi za njihov produžetak postavljeni su tako da ne mogu da ih ispune

Vučićeve Hit tvit pretnje
Pokušaj kroćenja državnih službenika
Pitanje za ljude sistema je – ko će biti prvi? Da li će policija, tužilaštvo i sudstvo, da li će oni iz prosvete i sa univerziteta ili iz javne uprave čekati da im “odseku glave” – i to malom broju čestitih i hrabrih, kako preti predsednik Srbije, ili će snažnije raditi po zakonu insistirajući na njegovom sprovođenju, a ne po njegovoj volji

Bitka za javni prostor
Laž u politici
Istinoljublje se, kaže Hana Arent, nikada nije ubrajalo u političke vrline. Da li to znači da je suština istine u njenoj nemoći, a suština politike u podmuklosti? Pa, ako je tako, zar nemoćna istina ne zaslužuje istu količinu prezira koliko i moć koja ne mari za istinu