

Nagrada
Milena Marković je dobitnica nagrade za međunarodnu poeziju
Dobitnica nagrade grada Minstera za međunarodnu poeziju je Milena Marković za roman u stihovima “Deca”. Podeliće je sa prevodiocima Mirjanom i Klausom Vitmanom




Kruševac je počeo gradnju Izložbenog parka vojne opreme na Slobodištu, a ministarka Milica Đurđević Stamenkovski je najavila da će država uložiti 10 miliona kako bi podigla svest o njegovom značaju
Memorijalni kompleks Slobodište u Kruševcu je kulturno dobro, znamenito mesto od velikog značaja. Podignuto je po projektu Bogdana Bogdanovića na mestu gde je bio fašistički logor, stratište za više od 700 ljudi.
Sada se povodom Slobodišta odvijaju dve oprečne stvari: Grad Kruševac ga ugrožava, a država ulaže u njega.
Grad Kruševac kopa po Slobodištu
Naime, prvo je Grad Kruševac bez arhitektonsko-urbanističkog konkursa i javne rasprave objavio tender za izvođače koji će na Memorijalnom lokalitetu Slobodište izgraditi Izložbeni park vojne opreme.
Tender je završen krajem aprila, a prema pisanju lokalnog medija Odjek iz Kruševca, kopanje Slobodišta je počelo 21. maja nakon čega je deo stručne i opozicione javnosti reagovao.
Građani, među kojima je bilo nekoliko opozicionih odbornika, protestovali su ispred zgrade Skupštine grada Kruševac, objavio je Odjek a prenela Mašina. Od tada je sprovedeno više akcija i okupljanja.
Država donira Slobodište
A onda je, u takav Kruševac, pre pet dana stigla ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski i najavila ulaganje u Slobodište.
Rekla je da će Ministarstvo opredeliti pet miliona dinara Zavodu za zaštitu spomenika u Kraljevu, koji je zadužen za brigu o ovom spomen-kompleksu, dok će još toliko biti opredeljeno za obnovu amfiteatra u Slobodištu sa ciljem da se na ovom mestu ponovo izvode predstave. Navela je i da dve humke treba prigodno obeležiti ponovnim paljenjem večne vatre, kako bi to bilo „mesto ponovnog okupljanja ne samo Kruševljana, već svih onih koji slave slobodu, za radost živih i za poštovanje prema mrtvima“.


Naročito je podvukla da „investicionim održavanjem, ulaganjem u ovaj spomen kompleks, mi podižemo svest o značaju samog ovog mesta“.
Prisutni kažu da su se za to vreme čule mašine kako kopaju po Slobodištu.
Šta kažu Kruševljani
Kruševljani tvrde da su o svemu saznali tek iz tendera. Iako nemaju ništa protiv izložbe vojne opreme, kažu da joj nije mesto na prostoru sa antiratnom simbolikom, i to na prostoru koji je kulturni spomenik.
Pitaju na osnovu čega je Zavod za zaštitu spomenika u Kraljevu dao saglasnost za radove, kao i da li je nedavna donacija Ministarstva za rad doprinela davanju dozvole.
Prostorom Slobodište upravlja Narodni muzej Kruševac. Direktor Narodnog muzeja Nikola Pantelić rekao je za Odjek da o radovima na ovom kompleksu odlučuju stručna lica, a ne šira javnost. Rekao je i da radovi koštaju 35,6 miliona dinara, finansiraju se iz budžeta Muzeja koje je odobrio grad Kruševac.
Odbornica pokreta SRCE u Skupštini grada Kruševca Dušanka Milosavljević rekla je za Mašinu kako pokušavaju da pronađu eventualne pravne propuste i da ospore dozvole za koje smatramo da možda nisu kompletne, a najavila je organizovanje peticije.
Čoveče, uspravi se
Među prvima, glas protiv izgradnje u Slobodištu podigao je umetnik i arhitekta Andrej Josifovski Pijanista, koji je sa profesorkom sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Milicom Milojević, na Slobodištu od sveže pokošene trave napravio natpis koji je inače isklesan u ovom Memorijalnom parku: „Pod ovim nebom, čoveče, uspravi se“.


Ovih dana oglasilo se i Udruženje arhitekata Srbije.
Njihov Upravni odbor saopštenjem podseća da je delo arhitekte Bogdana Bogdanovića kompleks od nacionalnog značaja, te da njegov celokupan prostor mora biti očuvan u celini bez menjanja, odnosno dodavanja bilo koje fizičke strukture ili postavljanja drugih sadržaja u njegov prostorni okvir – parcelu.
„Ovakvi sadržaji se definišu javnim arhitektonskim konkursima i to je glavna primedba ovom poduhvatu koji je u toku, a od strane uprave grada Kruševca. Takmičenje ideja je nezamenljivo u dosezanju visokog prostorno-oblikovnog nivoa neophodnog za spomeničke komplekse, pogotovu one koji se finansiraju iz budžeta – javnim novcem“, napisali su u saopštenju.
Mašine su, međutim, i dalje na Slobodištu.
Bradić o Svečanostima slobode
Reditelj Nebojša Bradić, rođeni Kruševljanin je za Odjek pričao o Svečanostima slobode, festival koji je okupljao umetnike i publiku iz Jugoslavije, a dešavao se na Slobodištu.
„Svečanosti slobode su počinjale na Vidovdan i trajale do Dana ustanka naroda Srbije. To je bila manifestacija po kojoj je grad bio prepoznatljiv na kulturnoj mapi zemlje. Okupljala je brojne pozorišne umetnike iz Jugoslavije tokom desetak dana i omogućavala publici iz Kruševca, okoline i gostima grada da vide izuzetna umetnička ostvarenja.“


Bradić navodi da je „publika od prvih izdanja, još šezdesetih godina, hrlila na Slobodište. Kao dečak sam hodao u nepreglednoj masi ljudi. To nije bilo organizovano direktivama, školskim, komunalnim ili političkim. Ljudi su dolazili zato što su želeli da budu deo tog velikog događaja. Spektakli na sceni Slobodišta bili su jedinstveni. Izvođeni su prvoklasni komadi i prava remek-dela. Sećam se velikih predstava poput Ćosićevog Otkrića, Krležinog Kraljeva, Šekspirove Zimske bajke, antičkih drama i brojnih savremenih predstava. Kasnije su na Slobodištu igrane i predstave koje sam postavio, poput Lazara, velikog kneza, velikog spektakla u produkciji Kruševačkog pozorišta, zatim Proklete avlije. Na Slobodištu je mnogobrojna publika mogla da doživi nešto što nije mogla da doživi nigde drugde“
Bradić navodi da su Svečanosti slobode gubile značaj raspadom zemlje i iako zna da je „njihovo obnavljanje nemoguća misija“, smatra da bi „sećanje na Svečanosti slobode trebalo održati jer „ moderni Kruševac ne bi bio moguć bez Slobodišta i bez Svečanosti slobode“.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Dobitnica nagrade grada Minstera za međunarodnu poeziju je Milena Marković za roman u stihovima “Deca”. Podeliće je sa prevodiocima Mirjanom i Klausom Vitmanom


Vršilac dužnosti upravnika Srpskog narodnog pozorišta Dragana Milošević kaže da je Nikola Pejaković kao izvanredan umetnik uvek dobro došao u tim SNP-a, da glumi ili režira


Zbog solidarisanja sa kolegama iz Srbije koji trpe zbog lošeg odnosa države prema kulturi, i zbog cenzure, kompanija teatro Praga iz Lisabona otkazala je učešće na 59. Bitefu. Spasoje Ž. Milovanović, selektor programa kaže da je kad se priča o cenzuri, neophodno napraviti jasnu razliku između prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg Bitefa


Ježi Gjedrojć, Autobiografija u četiri ruke (obradio i pogovor napisao Kšištof Pomjan), s poljskog prevela dr Ljubica Rosić; Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd, 2026
Dan razotkrivanja, režija Stiven Spilberg; Kristoferi, režija Stiven Soderberg; Ton zločina, režija Danijel Roer
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve