

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Dunjice, to sam ja, Neda


Ovom antologijskom rečenicom u kojoj Ivana postaje Neda skinuvši plavu periku, nesrećna sirotica porodici svog muža otkriva svoj pravi identitet. Po tekstu Mir Jam, Šotra je snimio Greh njene majke, apsolutni biser treš ljubić žanra. Jednako stupidno reaguju seljaci i sestre njenog muža, jer im padne vilica od neverovanja da je u pitanju ista devojka, samo sa plavom perikom. Zapravo, biračko telo (uključujući Dunjicu i seljane) prikazano kao jato zlatnih ribica, ograničene moći percepcije, inteligencije i sećanja koje traje nekoliko minuta.
Moglo bi se reći da je prošle nedelje ta Neda bez plave perike bio Ivica Dačić, a nama je bila namenjena uloga Dunjice i ovih drugih retarda. Nažalost, niko osim ekipe RTS-a nije hteo da glumi Dunjicu. U centru pažnje, posle ubistva na Senjaku, hapšenja trećeg čoveka policije i istrage koju je blago rečeno vodila Dunjica, bilo je potrebno odbraniti policiju. Sazvana je sednica skupštinskog odbora za bezbednost, ali za poslednji kvartal 2025. Ludilo. Pre toga, da podsetim, Dačić je izdao zvaničnu naredbu da policajci ne smeju da sarađuju sa kriminalcima, osim kada kriminalci stave plavu periku, pa ih policajci ne prepoznaju.
Ivičina odbrana je imala, fudbalskim žargonom rečeno, nekoliko linija. Prva je, svakako, njegova specijalnost, smaranje besmislenom statistikom. Ispade da je 2025. najbolja godina ikada, a u Skupštinu je ministar došao sa naoružanim obezbeđenjem i maskom. Maska zbog zdravlja, al zašto naoružano obezbeđenje, nismo dobili odgovor.
Drugi red je obavezan deo o zdravstvenom stanju, kao onomad objavljivanje poruka koje je dobio tokom bolesti. Vaskrsli ministar, u strahovitoj ofanzivi kafanskog šarma, sa svojim šmekerskim tikom (osmeh, cimneš bradom, osmeh mangupski, neizgovoreni tekst – ša ima, kako ide?) pokušava da otkrije svrhu svog novog života. Voditeljki i političkim partnerima je poručio: “Ja sam praktično započeo novi život, ja sam ponovo rođen, samim tim mora da postoje neki razlozi zašto sam se uopšte probudio, kad već nisam umro, onda – iskoristite me!” Zapravo, stigao je na milimetar od ofsajda, sa tipom muvanja – ‘ajde mala, šta ako sutra rokne meteor ili počne Treći svetski, a nas dvoje sami na svetu ko na pustom ostrvu. Ali ofsajda nije bilo, jer Ivica dribla u fildžanu, što se nekad govorilo za Safeta Sušića.
Pitanje je kome se Dačić zapravo obraća, jer to može biti poruka i Vučiću, kome ni put u Kinu nije medijski potrajao duže od dva dana.
Treće oružje policijske odbrane je osim statistike – semantika. Direktor policije, koji je očigledno Ivičina škola, odgovarajući na pitanje o padu helikoptera, bez frke kaže: “Leteo je nisko, a onda nije pao nego se srušio!”
Pomažu i pare i ordenje, jer okićen policajac je srećan policajac, tako vlast veruje. Bronzane, srebrne i zlatne medalje delili su Vasiljević, Dačić, Vučić. Onda je usledio klimaks svečanosti, plesna podrška, razigrani pripadnici svih sektora MUP-a, od bucka u dimijama, valjda preteče sa Čukur-česme, do helikopterske jedinice. Koreografija sa muzičkom i scenskom simbolikom predstavila je rad MUP-a, od razigranog jedinstva, preko bezbednosnog optimizma, pa do helikopterskog okretanja koleginice čime je simbolično prikazana taktičko-tehnička nadmoć u vazduhu. Mahanje rukama u solo tačkama može se shvatiti dvojako: kao pokret regulisanja saobraćaja, što je važan aspekt rada službe, preko borbe sa zamišljenim protivnikom/ prestupnikom, ali bez pendreka ili štita što bi bila banalna simplifikacija. Ja sam taj zamišljeni pendrek mogao videti u simboličnom mlataranju, uz dinamičnu muziku jakog ritma i zvukove motorole. Patriotska poruka čuvanja granica predstavljena je kosovskom pesmom, dok je veliko finale rezervisano za kolo u kojem su momci i devojke u plavom, sivom, zelenom i onaj bucko u dimijama. Koliko sam video, ove godine na proslavi nije bilo komunalnih policajaca “Belih” niti pokazne vežbe u kojoj žandarmi u punoj opremi skembavaju neke teroriste, negativce koji su, sećate se, imali žute prsluke, ko studenti. Ovde se policija muzički i plesno borila sa zamišljenim protivnicima. Na kraju svi ko jedan – mi smo tu za vas!
Policija je tu valjda zbog građana, međutim, izgleda da je tokom Vučićevog i Dačićevog govora fokus rada prebačen na “čuvanje države” odnosno “čuvanje vlasti”, jer se kod nas vlast poistovećuje sa državom. Onda je poruka policijskog baleta upućena prisutnim nosiocima vlasti u Srbiji. Duška sa RTS-a bi rekla: poruka nastupa je osnaživanje, omiljena floskula svakog evrovizijskog nastupa.
Nažalost, slavlje policije pokvarile su ptice kao politički subjekt. Bele čiope, ugrožena i zaštićena vrsta, imaju gnezda na Palati Albaniji, a bahati aktivisti su ih prekrili banerom “Srbija pobeđuje”. Usledio je apel Društva za zaštitu ptica, ekoloških udruženja, studenata veterine, dok su građani slušali i gledali kako odrasle ptice pokušavaju da nahrane ptiće. Na Informeru podsmevanje sa dna kace, jer koga zabole za čiope kad Srbija pobeđuje. Ali đavo je odneo šalu, ljudi neće da gledaju krepavanje ptičica uživo, pa je hitno pokrenuto krizno vađenje iz medijskog sranja koje je uništilo slike veličanstvenog putovanja u Kinu. Predsednik se uključuje u program Informera prikazujući sebe kao vrhunskog ornitologa i najvećeg prijatelja životinja na ovim prostorima, za razliku od stranih plaćenika i licemera koji zapravo lažno brinu za bele čiope. Ludilo, a?
Vest u Dnevniku RTS-a – ugroženost ptičica bele čiope koje su se ugnezdile iza transparenta “Srbija pobeđuje”! Šta je starije – gnezda bele čiope ili transparent?
Siniša Mali ne zna ko je postavio transparent, ministarka za životnu sredinu objavila da će o ptićima brinuti stručnjaci, a zabrinute građane podelila na “iskrene” i one koji to rade zbog politike. Na kraju, uz oduševljene prisutnih, baner je skinut, jezikom Mir Jam – ranjeni orao je ponovo poleteo, a bele čiope su stigle do mladunaca, ako ih u međuvremenu nisu usvojili aktivisti SNS-a.
E, moji gledaoci, moje Dunjice…
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve