Izrael u ratu

15.novembar 2023. Andrej Ivanji

Razbuktavanje trećeg fronta

Zapadna obala je na korak od opšte pobune. Od 7. oktobra do 14. novembra izraelske bezbednosne snage su, prema podacima palestinske lokalne samouprave, u toj oblasti ubile 187, a od početka godine 383 Palestinca

Ribolov i posledice

08.novembar 2023. Ingrid Gerkama

Dugački pipci jednog biznisa

Jedan grad u Mauritaniji živi od hvatanja hobotnica. Jedna varoš na severu Španije živi od prerade njenih pipaka. To sve često završi na japanskim trpezama. Unosan posao koji bi mogao doći glave hobotnici, životinji toliko pametnoj da sanja, kao čovek

Put kroz Izrael u ratu

08.novembar 2023. Andrej Ivanji

Druga strana pakla

Ideologija ognjenog mača kojim izraelska vojna sila u lovu na komandante i borce Hamasa udara po Pojasu Gaze počiva na kolektivnom bolu zbog 1400 masakriranih, ubijenih i otetih Izraelaca, dece, žena, staraca, vojnika. Svako poznaje nekoga, ili nekoga ko poznaje nekoga, kome je neko otet ili ubijen. Izraelke i Izraelci na ovaj rat gledaju kao na sudnju borbu za opstanak jevrejske države. Zbog toga palestinske civilne žrtve na ovoj strani pakla malo ko broji

Kultura sećanja – Vek Marije Kalas

01.novembar 2023. Milan Milošević

Patnja primadone koja je izgubila glas

Ponovo se oživljava priča o životu Marije Kalas, nevoljene ćerke grčkih imigranata iz Njujorka, koja je karijeru počela pod okupacijom u Atini, postala primadona u La Skali, Kovent Gardenu i Metropoliten operi, čašćena epitetom La Divina – Božanstvena. Bila je kapriciozna i žudela je za ljubavlju; bila je ozloglašena zbog nesrećne romanse sa Aristotelom Onazisom, bogatim i neukim brodovlasnikom. Taj će odnos isisati iz nje volju za životom; njen unikatni sopran – koji je uneo dramu u italijanski belkanto – počeće da bledi. Umrla je u Parizu, sama, a njenu su urnu ukrali, pa našli na ivici groblja Perlašez, a pepeo rasuli po Egejskom moru

Izrael u ratu

01.novembar 2023. Andrej Ivanji

Zanos smrti biblijske zemlje

Povremene vazdušne uzbune i potmule eksplozije na nebu ne remete previše život u Tel Avivu. Fizički rat se vodi 70 kilometara dalje, u Pojasu Gaze. Ali rat je u glavama Izraelaca

Rat Izraela i Hamasa

25.oktobar 2023. Andrej Ivanji

Igra sa taocima

Puštanjem na slobodu otetih kojima ni dlaka s glave ne fali i koji pripovedaju da su u zarobljeništvu imali dobar tretman, Hamas svetu posle pokolja počinjenog na jugu Izraela 7. oktobra hoće da pokaže svoje humano lice. I da dođe do predaha u izraelskom lovu iz vazduha na njegove pripadnike i odloži upad izraelske vojske u Pojas Gaze

Sjedinjene Američke Države

25.oktobar 2023. Slobodan Kostić

Nosači aviona i kongresna agonija

Radikalno krilo republikanaca veruje da je gore – bolje, dok se istovremeno čuje sve više glasova liberalnih članova Demokratske partije koji traže da Amerika zahteva od Izraela poštovanje međunarodnog humanitarnog prava, upozoravajući na dvostruke aršine u tretiranju izraelskih i palestinskih žrtava, mada je tu više reč o odsustvu bilo kakvih standarda

Deset godina od tragedije kod Lampeduze

18.oktobar 2023. Živoslav Miloradović

Smrt od koje svi okreću glavu

U poslednjoj deceniji, u talasima Sredozemnog mora, pokušavajući da se domognu boljeg ili spasu goli život, stradalo je oko 28 hiljada ljudi. Njihova patnja ostaje nezabeležena. Šta sve čeka one koji stignu na evropske obale? Šta je, u vezi sa migrantskim pitanjem, činila i čini italijanska država? Koji su potezi nove vlade premijerke Meloni? Šta na to kažu italijanske sudije? Koji je bio, a koji je sada odgovor Evropske unije

Rat Izraela protiv Hamasa

18.oktobar 2023. Andrej Ivanji

Strah od drugog globalnog sukoba

Broj ubijenih Izraelaca počeo je da stagnira, broj stradalih Palestinaca raste. Dok obe strane uzavrele krvi licitiraju mrtvima i patnjom u ovom lokalnom sukobu, sve je veća opasnost da on preraste u globalni rat

Podsećanja: Moskva, oktobar 1993.

11.oktobar 2023. Milan Milošević

Crni dim Belog doma

Kako oceniti kad izabrani predsednik puca u izabrani parlament. I kako je u Rusiji uspostavljen predsednički sistem koji sada najžešće kritikuju neki od onih koji su njegovo uspostavljanje podržavali, zanemarujući ustavne istorijske i druge okolnosti

SAD: Kriza u Predstavničkom domu Kongresa

11.oktobar 2023. Milan Krstić

Dom bez domaćina

Po prvi put u istoriji Sjedinjenih Američkih Država opozvan je predsedavajući Predstavničkog doma Kongresa. Do sada su “domaćini” donjeg doma Kongresa ostajali na funkciji barem dve godine, koliko im traje jedan mandat. Doskorašnji predsedavajući kongresmen Kevin Makarti, izabran u januaru ove godine za prvog čoveka Predstavničkog doma tek iz rekordnog 15. puta, ušao je nakon smene po drugi put u istoj godini u neformalnu “Ginisovu knjigu rekorda” američke politike

Sjedinjene Američke Države i pomoć Ukrajini

04.oktobar 2023. Slobodan Kostić

Vlada na privremenom budžetu

Negde duboko u svesti velikog broja Amerikanaca urezano je osećanje da se mora pružiti ruka slabijem koji je u nevolji, posebno ako je napadač simbol nedemokratske, totalitarne države kakva je Rusija Vladimira Putina, sa svim naslagama nekadašnjeg animoziteta prema Sovjetskom Savezu. Zato je teško zamisliti da će bilo koja američka administracija sedeti i gledati skrštenih ruku Putinovu tiraniju suseda, ali verovatno ni pomoć više neće biti tako neupitna ili izdašna kao što je bila do sada

Kavkaz

04.oktobar 2023. Milan Milošević

Jesen jermenskog Arcaha

U velikoj igri s dalekim početkom, promenljivim tokom i nepredvidljivim krajem, jedno je izvesno: Jermeni su zbog straha od odmazde za samo nekoliko proteklih dana tragediju rata zamenili tragedijom progonstva. Masovno su napustili oblast koju neki zovu Karabah (“Crni sad”), a Jermeni Arcah (“Sunčana šuma”), svoju postojbinu u kojoj su neprekidno živeli od drugog veka pre nove ere do današnjih dana

Na licu mesta: Vroclav

27.septembar 2023. Todor H. Medić

Votka, krompir i prolazni identitet

Grad je prvo bio pod kontrolom Čeha, pa poljski – ali ne pod ujedinjenom krunom, već pod lokalnim plemstvom, potom se iznad njega vijorila habzburška zastava, da bi nakon pobede Pruskog carstva u austrijsko-pruskom ratu još jednom promenio državu. U sastav Poljske ušao je tek 1945. godine. U devetnaestom veku polovina stanovništva je govorila poljski jezik, da bi usled germanizacije, na početku dvadesetog veka taj broj bio neznatan. Nemci su grad zvali Breslau. Iz njega su otišli tek 1945. godine

Tajvan

27.septembar 2023. Filip Ejdus

Pogled tigra u doba neizvesnosti

Uprkos diplomatskoj defanzivi, Tajvan je u proteklim decenijama doživeo spektakularan politički i ekonomski razvoj. U političkom smislu, Tajvan je za kratko vreme evoluirao od jednopartijske diktature u konsolidovanu liberalnu demokratiju. Takođe, ova zemlja ima četvrtu najslobodniju ekonomiju na svetu, pa proizvodi 60 odsto svih poluprovodnika na svetu i čak 90 odsto onih najnaprednijih koji su ključni za razvoj veštačke inteligencije i vojnih i civilnih tehnologija

Maroko

20.septembar 2023. Ivan Šepić

Cena suverenosti, interesa i sećanja

Zemljotres je pokrenuo talas solidarnosti diljem planete, a brojne zemlje pohrlile su da Maroku ponude pomoć, među kojima prva Francuska. Međutim, Maroko do danas nije odgovorio na ponuđenu pomoć Francuske – niti je pomoć prihvatio, niti ju je odbio. To svima ostavlja krajnje gorak ukus i baca novo svetlo na više nego delikatne, u najmanju ruku ledene, odnose između ove dve zemlje

Nepogode i libijska agonija

20.septembar 2023. Milan Milošević

Poplava u Sahari

Nesreća nikad ne ide sama. Kako je oluja – koja je pogodila Grčku, Tursku i Bugarsku – izazvala u Libiji toliko više razaranja i hiljade žrtava, i kako je posledice nepogode pogoršao kobni spoj loših faktora – posledica rušenja režima 2011, građanskog rata 2011–2023, podeljenosti zemlje, korupcije, političkog haosa, zapuštanja “brana sa odloženim dejstvom” i razorne ćudi divljih voda u pustinji

Samit G20 u Indiji

13.septembar 2023. Uroš Mitrović

Sledi li promena u globalnoj igri

Lideri najbogatijih i najmoćnijih zemalja sveta prošlog vikenda okupili su se u Indiji, kako bi na dvodnevnom samitu G20 pokušali da doprinesu rešavanju najurgentnijih globalnih problema. Najveći uspeh samita predstavlja ulazak i stalno članstvo Afričke unije u toj organizaciji, a najavljen je i novi interkontinentalni ekonomski koridor koji će parirati kineskom infrastrukturnom projektu “Pojas i put”

Pola veka od ubistva Salvadora Aljendea

13.septembar 2023. Milan Milošević

Mračni i gorki čas krvavog kraja jednog sna

Pre 50 godina, 11. septembra 1973, u Čileu je državnim udarom s dalekosežnim posledicama zbačen socijalistički predsednik Salvador Aljende, a general Augusto Pinoče je zaveo diktaturu tokom koje su mnogi patili. Aljende je levičarska ikona koja bledi, a Pinoče je u podeljenom Čileu za jedne krvavi diktator, a za druge tvorac čileanskog ekonomskog čuda, po receptu “čikaške ekonomske škole”

SAD: Suđenja bivšem američkom predsedniku

06.septembar 2023. Slobodan Kostić

Snaga Trampove slabosti

Možda bi deo glasača i progutao neka ogrešenja bivšeg američkog predsednika o zakon, ali se sigurno neće tolerisati osuđujuća presuda za zaveru protiv SAD, kršenje Ustava i druge. Sa druge strane, ni njegov demokratski suparnik Bajden nije bez vlastitih problema među kojima je i traumatično sećanje birača na inflaciju koja je pogodila ono što je mnogima najvažnije – životni standard. O onome ko će ući u Belu kuću presudiće slabije strane kandidata. Čiji nedostaci budu manji, dobiće više

Zapadna Afrika

06.septembar 2023. Ivan Šepić

Puč kao sudbina

Zvanično pozvana da vojno interveniše, a potom i vojno ostane na prostoru Sahela, Francuska je svoje prisustvo svela isključivo na vojsku. Ta operacija se razvukla preko svake mere, a odsustvo političke i ekonomske podrške – kako u pružanju jasnog političkog okvira vojnoj misiji čiji globalni rezultati ostaju ipak skromni, tako i u pomoći posustalim režimima u izgradnji iole održivih institucija države, uništene siromaštvom, korupcijom i džihadističkim pohodima – samo je produbilo jaz između očekivanja i postignuća

Pohod na Mesec

30.avgust 2023. Dr Saša Marković

Trijumf Indije i fijasko Rusije

Ruska misija Luna-25 okončana je 19. avgusta kada je sonda pala s neba na Mesec. Četiri dana kasnije s neba je pao i Jevgenij Prigožin. I to je sve što o ruskoj aerokosmotehnici u ovom trenutku treba da znate. Indijska letelica Čandrajaan-3 (“Mesečev brod” na sanskritu) spustila se na Mesečevu površinu 23. avgusta

Rusija

30.avgust 2023. Aleksandra Godfroa

Slobodan pad Jevgenija Viktoroviča Prigožina

Smrću Prigožina nestali su oni koji su se kleli u njega, a mit o “Vagneru” nije moguće tek tako razgraditi. Zato je u svom trenutnom nasleđu i mogućim posledicama po Kremlj Prigožin kao Šredingerova mačka – istovremeno je i mrtav i živ. Vlast će jednom morati da pogleda u tu kutiju i da se pozabavi njenim sadržajem

Portret savremenika: Taker Karlson

30.avgust 2023. Aleksandra Krstić

Novinar na “brodu budala”

Krajem aprila ove godine Mardokov Foks njuz dao je Karlsonu otkaz i ukinuo jednu od najgledanijih emisija te TV mreže “Taker Karlson večeras”, posle punih sedam godina emitovanja. U proseku ga je gledalo oko četiri miliona ljudi koje je privlačio otvorenim i tvrdim desničarskim stavovima, kao i izborom gostiju koji su veličali Trampov populizam, teorije zavere i izuzetno negativne stavove o mnogim društveno-političkim temama, od imigracije i pitanja abortusa, do položaja žena, klimatskih promena i rusko-ukrajinskog rata

Drevno i moderno robovlasništvo

23.avgust 2023. Slobodan Bubnjević

Koliko robova imate?

Možda nas mašine sve više brinu, ali život bez njih je nešto sasvim drugo. Bez savremenih mašina, na primer, jedno prosečno domaćinstvo u Srbiji moralo bi da angažuje bar 50 robova kako bi održalo privid života koji danas vodi

Izveštaj UN o sreći u svetu 2023. godine

16.avgust 2023. Milan Milošević

„Happy-go lucky“, ili o putevima sreće od Avganistana do Finske

Sreća je pravilno raspoređena u gornjoj i donjoj polovini stanovništva u Avganistanu, zemlji u kojoj su skoro svi veoma nesrećni, kao i u Finskoj, zemlji u kojoj skoro niko nije nesrećan. Još od “principa najveće sreće” engleskog filozofa i reformatora Džeremija Bentama pa nadalje mnogi su se zalagali za to da vlade treba da teže da povećaju sreću svojih građana. Međutim, mnoge države ne uspevaju da obezbede ono što je Aristotel nazvao “eudaimonia”