img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

„Zmajski dron“ topi sve pred sobom: Nova tehnologija ratovanja na frontu

20. септембар 2024, 09:02 DW
Foto: Printskrin / X / Warzone
Zmajski dron u akciji
Copied

Ukrajina na ruskim vojnim položajim testira novo ubojito oružje - „zmajski dron"

Ukrajinska vojska raspolaže „zmajskim dronom“ koji ispušta neku vrstu vatrene kiše i topi i spaljuje sve – šume, čelik i ljude. Koliko je ubojito ovo oružje i da li je zabranjeno?

Od početka septembra na objavama ukrajinskogMinistarstva odbrane i ukrajinskih blogera na društvenim mrežama može da se vidi dron koji preleće šumu u kojoj su ruski položaji, piše Dojče vele.

Iz drona pada neka vrsta vatrene kiše. Radi se o otopljenom termitu, mešavini aluminijuma i oksida gvožđa, odnosno rđe.

Verovatno se mešavina zapali električnim upaljačem. Može da dostigne temperaturu od 2.200 stepeni Celzijusa i u stanju je da zapali svaki materijal, uključujući i čelik.

Preciznost i efikasnost

Posle objavljivanja snimka, predstavnici ukrajinskih oružanih snaga su potvrdili da se radi o prvoj borbenoj upotrebi „Zmajskog drona“, naglasivši da neprijateljski položaji mogu da budu uništeni sa velikom preciznošću, koja nije svojstvena drugom oružju.

Ruski mediji su u međuvremenu prepoznali opasnost. „Oni su delimično zaista efikasni. Njihove usijane mešavine doslovno spaljuju položaje i šume, čime naši vojnici bivaju demaskirani“, navode se reči bivšeg borca takozvane Republike Lugansk u listu Moskovskij komsomolec.

Snimci na društvenim mrežama pokazuju stravične posledice upotrebe ovog drona.

Nije jasno gde su Ukrajinci već koristili dron. Ministarstvo odbrane Ukrajine je prikazalo snimke iz oblasti Harkova.

Emil Kastehelmi iz finske Black Bird Group, koja analizira obaveštajne podatke o ratu u Ukrajini iz javno dostupnih izvora, upotrebio je geolokalizaciju i potvrdio upotrebu ovih dronova na frontu u Zaporožju i Donjecku.

Rekao je da je dron najmanje jednom upotrebljen i u pograničnom kurskom regionu, gde ukrajinska vojska sprovodi operaciju od avgusta.

Upotreba u Prvom svetskom ratu

Ne radi se o novom oružju. U Prvom svetskom ratu Nemci su bacali takve bombe na Veliku Britaniju.

Oni su koristili pronalazak hemičara Hansa Goldšmita. On je svoj pronalazak namenio mirnodopskoj upotrebi – zavarivanju železničkih šina.

I u Drugom svetskom ratu su bombe sa takvim punjenjem upotrebljavale i nacistička Nemačka i savezničke armije.

U slična oružja spadaju fosfor i napalm. Sjedinjene Države su napalm upotrebljavale protiv Japana u Drugom svetskom ratu i u Vijetnamskom ratu.

U ruskoj invaziji na Ukrajinu je povremeno javljano da su se upotrebljavala zabranjena sredstva kao što je hemijsko oružje. Rusku armiju su više puta optuživali za upotrebu municije sa belim fosforom u borbama za Marijupolj, Avdijevku i Ugljedar, a obe strane su optuživane za kasetne bombe.

Šta kaže međunarodno pravo?

Prema međunarodnom pravu, upotreba ovakve „zmajske vatre“ nije zabranjena. Ali, zbog stravičnog delovanja na ljudsko telo, zabranjena je upotreba protiv civilnih ciljeva.

„Problem pri upotrebi termitne mešavine jeste što ona nasumično pada“, kaže Marina Miron, istraživačica vojne etike sa Kraljevskog koledža u Londonu.

„Doduše, upotreba nije zabranjena, ali Protokol III Sporazuma o određenim konvencionalnim oružjima ograničava upotrebu na isključivo vojne ciljeve, pošto to oružje može da izazove najteže opekotine i oštećenja disajnih puteva“, kaže ona.

Još pre više od pola veka se Generalna skupština UN u jednoj rezoluciji izjasnila protiv upotrebe ovog oružja.

Pola veka kasnije međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Hjuman rajts voč u svom izveštaju za 2022. godinu žali se na veliku ubojitost tog oružja i ukazuje da lečenje opekotina može da traje mesecima.

Opasnost za okolinu

U dosadašnjem toku rata razvijena su brojna nova oružja, naročito dronovi. Dmitro Šluktenko iz fondacije „Lapka Dsigi“ snabdeva ukrajinsku vojsku visokotehnološkom opremom, između ostalog i dronovima.

U razgovoru za DW on garantuje da Ukrajinci upotrebljavaju „zmajske dronove“ samo protiv vojnih ciljeva u retko naseljenim područjima.

„Rusi upotrebljavaju protiv nas mnogo smrtonosnija oružja, takođe i protiv civilnih ciljeva. Otud smatram da zaslužujemo dobru ocenu u odgovornosti za civilno stanovništvo pri upotrebi ovog oružja“, kaže on.

Šluktenko ukazuje da su se ruske snage masovno ukopale u ukrajinskim šumama, koje im pružaju prirodnu zaštitu. Tu zaštitu, kaže on, trebalo bi im oduzeti.

„Sada je u ukrajinskim šumama jako suvo, Rusi razbacuju mnogo đubreta oko svojih položaja i nisu baš oprezni sa municijom. Sve se to brzo zapali i prisiljava ih na povlačenje“, kaže Šluktenko.

On dodaje da ruske snage nemaju sredstva da ugase požar koji izazivaju ukrajinski „zmajevi“.

U izveštaju Hjuman rajts voča se izričito navodi da upotreba ovakvog oružja dovodi do teških posledica za životnu sredinu, pošto termit bukvalno spali sve.

Kancelarija Ujedinjenih nacija za pitanja razoružanja (UNODA) upozorava na nekontrolisano širenje požara.

Šluktenko priznaje da ovo oružje izaziva štetu za životnu sredinu, ali naglašava da prednost ima oslobođenje Ukrajine od ruske okupacije. „Najveća opasnost za Ukrajinu je gubitak suvereniteta“, kaže on.

Prema njemu, Ukrajinci će i dalje eksperimentisati sa različitim tehnologijama kako bi pobedili Ruse.

Da li će Rusija odgovoriti?

Mnoge su iznenadili prvi snimci upotrebe „zmajskog drona“. Stručnjaci su suzdržani u pogledu procene uticaja ovog oružja na tok rata.

Međutim, smatraju da takvi dronovi ne mogu da zamene upotrebu klasičnih dronova ili aviona u napadima na pešadiju. Ali bi, prema njima, ti dronovi mogli da pomognu da se uštedi dragocena municija.

Emil Kastehelmi kaže da se radi i o povećanju vatrene moći. „Kada nebo bljune vatru kao iz zmajevog ždrela, onda to ima snažno dejstvo na psihu neprijatelja“, kaže on.

Mnogo zavisi od toga kakav odgovor će da pronađu Rusi. U prvim danima izgleda da nisu imali ništa sa čime bi parirali.

Kastehelmi pretpostavlja da bi Rusi mogli da kopiraju ukrajinski dron. Prema nekim izveštajima, prvi ruski primerci su već proizvedeni.

Tagovi:

Rat u Ukrajini Rusija Ukrajina Zmajski dron
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Rusija

05.јул 2025. B. B.

Rusija prva zemlja koja je priznala talibansku vladu

„Zvanično priznanje vlade Avganistana daće podsticaj razvoju produktivne bilateralne saradnje između naših zemalja“, navelo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure