Nakon objave Donalda Trampa da bi „cela civilizacija mogla da nestane“ ako se ne otvori Ormuski moreuz, Iran je, uz posredstvo Pakistana, ponudio mirovni plan u deset tačaka, za koji američki predsednik kaže da je „prihvatljiva osnova za pregovore"
Ministar spoljnih poslova Irana Sajed Abas Aragči zahvalio se premijeru Pakistana Šehbazu Šarifu i šefu armije Asimu Muniru na naporima da se okonča rat u regionu, nakon što je Donald Tramp prihvatio okvir iranskog plana u 10 tačaka kao osnovu za pregovore. On je na mreži X, u ime Vrhovnog saveta Irana za nacionalnu bezbednost, napisao: „Ukoliko se napadi na Iran obustave, naše moćne oružane snage će prekinuti svoje odbrambene operacije“.
Statement on behalf of the Supreme National Security Council of the Islamic Republic of Iran: pic.twitter.com/cEtBNCLnWT
Cene nafte su odmah pale za čak 16 odsto, dok su fjučersi američkih akcija porasli, prenosi CNBC.
Koji su zahtevi u iranskom planu od 10 tačaka
Lista od 10 tačaka, koju su objavili iranski državni mediji, uključuje niz uslova koje su Sjedinjene Američke Države već ranije odbile. Plan obuhvata:
Ukidanje svih primarnih i sekundarnih sankcija protiv Irana
Nastavak iranske kontrole nad Ormuskim moreuzom
Povlačenje američke vojske sa Bliskog istoka
Prestanak napada na Iran i njegove saveznike
Oslobađanje zamrznute iranske imovine
Rezoluciju Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija koja bi svaki sporazum učinila obavezujućim
U verziji objavljenoj na farsi jeziku, Iran je takođe uključio frazu „prihvatanje obogaćivanja“ za svoj nuklearni program, ali iz nejasnih razloga ta fraza je nedostajala u verziji na engleskom jeziku, koje su iranske diplomate podelile sa novinarima, piše “Gardijan”.
Amerika je 24. marta preko Pakistana dostavila Iranu mirovni plan u 15 tačaka u kojem se, između ostalog, od Irana traži odricanje od nuklearnog programa, ograničavanje raketne proizvodnje i bezuslovno obezbeđenje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz, koji bi imao status „slobodne pomorske zone“.
Iranski ministar spoljnih poslova Sajed Abas Aragči je izjavio da će bezbedan prolaz kroz Ormuski moreuz biti dozvoljen pod upravom iranske vojske, ali nije jasno da li to znači da će Iran u potpunosti ublažiti kontrolu nad ovim moreuzom.
„Gardijan” navodi da plan predviđa i da Iran i Oman mogu da naplaćuju taksu od dva miliona dolara po brodu, a da bi Iran prikupljena sredstva potom koristio za obnovu štete koje je pretrpeo u združenim vazdušnim napadima Amerike i Izraela.
Zahtev Irana da zadrži kontrolu nad Ormuskim moreuzom je istaknut kao posebno zabrinjavajući, s obzirom na to da Iran nije imao kontrolu nad moreuzom pre početka sukoba.
Demokratski senator Kris Marfi reagovao je na izjave iz Irana, rekavši za „CNN“: „Ko zna da li je išta od toga tačno, ali ako ovaj sporazum daje Iranu pravo da kontroliše moreuz, to je katastrofalno za svet.“
Stručnjaci i analitičari sugerišu da je malo verovatno da će SAD pristati na maksimalističke zahteve Irana, ali da oni predstavljaju dobru osnovu za dalje pregovore.
Izrael pristao na mirovni sporazum
Iz kancelarije izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštavaju da Izrael podržava odluku SAD-a da obustavi napade na Iran na dve nedelje, ali da prekid vatre ne uključuje Liban. Pakistanski premijer je, pak, prethodno rekao da dogovoreni prekid vatre uključuje i Liban.
Izrael je takođe saopštio da podržava napore SAD-a da osiguraju da Iran više ne predstavlja nuklearnu, raketnu ili „terorističku“ pretnju.
Bela kuća je potvrdila da je Izrael pristao na prekid vatre.
Foto: AP Photo/Alex Brandon, FileNetanjahu i Tramp
Šta je sa Kinom?
Prema rečima dvojice zvaničnika, koji su za Asošijejted pres govorili anonimno, Kina je kao najveći trgovinski partner Teherana ohrabrivala Irance da pronađu put ka prekidu vatre. Takođe, Donald Tramp je rekao da veruje da je Kina pomogla da se Iran dovede za pregovarački sto.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je tokom prijema astronauta misije Artemis II da će američka vlada uskoro objaviti veći broj dokumenata o NLO fenomenima i mogućem vanzemaljskom životu
Sećanja dopisnika iz Irana: U srcu islamske revolucije, Teheran 1978–1979
Zašto smo nas četvorica novinara iz “Vašington posta”, “Los Anđeles tajmsa”, Bi-bi-sija i “Politike” ušli u vazduhoplovnu bazu Došan Tapeh, na istoku Teherana? Šta smo videli na Aveniji Farahabad? U kom momentu su nam handžari bili pod grlom? Dok smo Bi-bi-sijevac i ja ulazili u zgrade i pentrali se po krovovima posmatrajući metež ispod nas, šta se desilo sa kolegom iz “Los Anđeles tajmsa” kojeg je spazio snajperista iz baze
Ko kontroliše sedam velikih svetskih moreuza – uskih grla na najkritičnijim tačkama planete koji su od drevnih vremena preusmeravali tokove svetske politike i koji to čine i danas?
Intervju: Valur Ingimundarson, profesor savremene istorije na Univerzitetu Islanda
“Pokušavajući da ublaže krizu, Danci i Amerikanci su, uz učešće Grenlanđana, ušli u pregovore. Danci su izjavili da je suverenitet Kraljevine Danske crvena linija, ali da su spremni da razmotre pojačano vojno prisustvo SAD na Grenlandu”
Dejvid Atenboro nas je poveo na put novog načina posmatranja i razumevanja živog sveta u prirodnom okruženju i spoznaje o sopstvenom uticaju na njega, a njegovi serijali su postavili nove standarde kvaliteta snimanja i pripovedanja. To što puni 100 godina istovremeno je i spoznaja da ćemo ostati bez njega, ali i povod za slavlje života, borbe, ljubavi i prirode
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!