Zapad se udvara albanskom premijeru Ediju Rami dok ga njegovi protivnici optužuju da je Albaniju pretvorio narko-državu, korumpiranu do srži, piše nemački nedeljnik "Špigel"
U Moskvi su se u sredu ujutru oglasile sirene za vazdušnu uzbunu. Ruska protivvazdušna odbrana tvrdi da je oborila 45 ukrajinskih bespilotnih letelica. Nakon kopnene, ukrajinska vojska je pokrenula i ofanzivu iz vazduha. Rat je definitivno došao u Rusiju
Posle više od 700 epizoda na regularnoj televiziji, na kanalu Dizni+ biće premijerno prikazane četiri potpuno nove epizode Simpsonovih. Da li će se serija potpuno preseliti na ovu striming platformu još uvek se ne zna
U Engleskoj i Severnoj Irskoj danima protestuju radikalni desničari i nimalo se ne ustežu od nasilja. Strahuje se od napada na advokatske kancelarije i službe koje pomažu potražiocima azila. Policija je u stanju pripravnosti. Na sve to umešao se i Ilon Mask
Dvanaestog takmičarskog dana na Olimpijskim igrama u Parizu srpski vaterpolisti i košarkašice igraju mečeve četvrtfinala. Počinju i takmičenja u tekvondu
Košarkaši Srbije igraju danas od 14.30 časova protiv selekcije Australije u četvrtfinalu olimpijskog turnira u Parizu. Nismo mogli da dobijemo težeg protivnika, smatra selektor Svetislav Pešić
Armand Duplantis je na Olimpijskim igrama u Parizu deveti put kao od šale oborio svetski rekord u skoku sa motkom. Visina je ovog puta bila 6,25 metara. Takva dominacija nije viđena od legendarnog Ukrajinca Sergeja Bupke
„Novak Đoković nikada nije slavio kao danas. To je bila prava radost, to su bile suze. Danas je osvojio moje srce, jer se videlo koliko mu ovo znači. A ne samo ono: svi ste protiv mene i ja ću vam pokazati. Ovo je bilo lepo“, rekao je voditelj nemačkog javnog servisa ARD sa suzama u očima nakon što je najbolji teniser svih vremena osvojio i olimpijsko zlato
Ko je izvršio sabotažu na železničkoj i optičkoj mreži? Da li trag zaista vodi do radikalne levice i ko je do sada uhapšen? Koliko je Francuska za vreme Olimpijade ranjiva i da li „strani faktor“ hara zemljom
Američka potpredsednica Kamala Haris obezbedila je dovoljan broj delegatskih glasova za kandidaturu na predstojećim predsedničkim izborima, objavio je Džejmi Harison, predsedavajući Demokratskog nacionalnog komiteta
Na Olimpiske igre u Parizu pozvan je samo mali broj ruskih sportista, a još manje njih se odazvalo pozivu da nastupaju kao „neutralni“ individualci – „athlete individuele neuter“. Za njih nema himne, zastave i boja nacionalne reprezentacije
Znače li sve češće izjave o nužnosti mirovnih pregovora između Kijeva i Moskve da se Ukrajina otvara prema diplomatskim rešenjima za okončanje rata? Dilemu je rasplamsao gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kada je pomenuo mogućnosti „teritorijalnog kompromisa“ i odapeo strelu u pravcu Volodimira Zelenskog
Ubica je i ranije palio rastinje i izazivao požare. I pored pokušaja pregovora i bacanja suzavca i šok bombi, ubica nije želelo da se preda, već se sa puškom u ruci suprotstavio policiji
Južnoafrička Republika je zatražila od Međunarodnog suda pravde da u hitnom postupku naloži Izraelu da obustavi vojnu ofanzivu na Rafu na jugu Pojasa Gaze. Sudije Ujedinjenih nacija su to i učinile
Ako je suditi po američkim izveštajima počela je trka u naoružavanju u svemiru. Rusija je u zemljinu orbitu lansirala satelit koji je navodno zapravo nuklearno oružje
Ko je juče otišao u Dubai da uživa u luksuznom kiču i razuzdanoj arhitekturu po toplom i sunčanom vremenu, doživeo je vremensku kataklizmu: Ujedinjene Saudijske Emirate zasula je neviđena kiša i zaustavila čitavu zemlju
Nakon terorističkog napada u Moskvi Francuska je stepen bezbednosti podigla na najviši nivo. To se čini u slučaju kada zemlji preti neposredna opasnost od napada
Četvorica osumnjičenih za teroristički napad u koncertnoj sali „Krokus siti hol“ počinjen u petak su dva dana kasnije izvedeni pred sud u Moskvi. Terete se da su ubili najmanje 137 ljudi, među kojima i troje dece
Vanredna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o stanju na Kosovu i Metohiji, koju je tražila Srbija, biće održana u četvrtak u 21 čas po našem vremenu, potvrdio je za Radio-televiziju Srbije ministar spoljnih poslova Ivica Dačić
Podeljene su globalno najvžnije, u najmanju ruku najpoznatije muzičke nagrade. Na dodeli Gremija slavile su Bili Ajliš, SZA, Majli Sajrus. Tejlor Svift je oborila rekord po broju osvojenih najboljih albuma godine
„Odlučili smo da raskinemo saradnju sa Milošem Bikovićem i uloga će biti dodeljena drugom glumcu“, saopštio je portparol HBO-a, a preneo magazin „Varajati“. To je „trijumf besmisla i poraz umetnosti“, odgovorio je srpski glumac koji ima i rusko državljanstvo
Po drugi put za nepune dve nedelje u koordinisanoj akcji su izvršeni vazdušni udari na položaje Hutija u Jemenu. Države članice Evropske unije dogovorile su se u načelu da pruže vojnu podršku obezbeđivanju plovnog puta kroz Crveno more
Iranska Revolucionarna garda je saopštila da je gađala ciljeve u Iraku i Siriji i da će nastaviti sa ofanzivnim operacijama protiv „antiiranskih terorističkih grupa“
Gabrijel Atal je najmlađi premijer Francuske ikada. Potiče iz imućne porodice, ali se još kao srednjoškolac bio učlanio u Socijalističku partiju. Otac mu je poreklom Jevrejin iz Tunisa, a majka iz Ukrajine
Umro je Franc Bekenbauer (78) zvani Kajzer, jedan od najboljih fudbalera svih vremena, prvak sveta sa Nemačkom kao igrač i trener, čovek na kojeg svi ljubitelji fudbala pomisle kad se kaže "centarhalf". Njegovom legendarnom sportskom imidžu ništa nisu naudile ni afere pod stare dane
',
title: 'Treći izbori za 16 meseci: Ima li izlaza iz političke krize',
pubdate: '2026-06-05 08:28:31',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Treći izbori za 16 meseci: Ima li izlaza iz političke krize',
'pageContent': 'Izborna kampanja na Kosovu privodi se kraju. Nju nije obeležilo samo uobičajeno nadmetanje suparničkih političkih stranaka, već i raspad jednog od najvažnijih političkih saveza poslednjih godina – onog između premijera Aljbina Kurtija i bivše predsednice Vjose Osmani, piše DW.
Osmani je ranije bila politička saveznica Albina Kurtija i imala je njegovu podršku kada je 2021. izabrana za predsednicu u kosovskom parlamentu. U to vreme, njih dvoje doživljavani su kao pokretači promena i borbe protiv korupcije na Kosovu. Danas su politički suparnici.
Nema konsenzusa u parlamentu
Kada je mandat Vjose Osmani početkom ove godine istekao, Kurti je nije podržao za drugi mandat. Izjavio je da „predsednik treba da bude ujedinjujuća i reprezentativna figura“, te da, prema njegovom mišljenju, Osmani „ima političke ambicije“ i da „traži direktnu podršku birača“.
Kurti je predložio kandidate za predsednika iz sopstvene stranke, Samoopredeljenje. Međutim, poslanici opozicije nisu im dali podršku.
Prevremeni parlamentarni izbori – treći za manje od 16 meseci – raspisani su nakon što kosovski parlament u aprilu po drugi put nije uspeo da izabere novog predsednika.
Vjosa Osmani sada učestvuje na izborima kao kandidatkinja svoje bivše stranke, Demokratskog saveza Kosova (LDK). Govoreći na jednom predizbornom skupu, pristalicama je poručila: „Vi glasate kako biste odlučili da li će Kosovo biti država svojih građana ili država samo jednog čoveka.“
Rivalstvo Kurti-Osmani
„Kurti i Osmani su političari različitih ideoloških orijentacija, koji su bili ujedinjeni zbog političke sinergije određenog trenutka, jer su za građane predstavljali nadu u promene, naročito kada je reč o borbi protiv korupcije“, kaže za DW politički analitičar i profesor novinarstva Arben Fetoši.
On dodaje da se njih dvoje razlikuju u spoljnoj politici i pristupu koordinaciji s međunarodnim partnerima, ali da tokom četvorogodišnjeg mandata Kurtijeve vlade nisu imali veće sukobe.
„Zato njihovo rivalstvo u ovoj sadašnjoj kampanji uglavnom proizlazi iz izostanka podrške za drugi mandat Vjose Osmani, ali ne isključuje ni ličnu dimenziju i ideološke razlike među njima“, rekao je.
Politički zastoj
Analitičari iz Prištine s kojima je DW razgovarao, podsećaju da Kosovo pokušava da konsoliduje demokratske institucije, da se približi Evropskoj uniji i da unapredi dijalog sa Srbijom. Kontinuirani izborni ciklus ukazuje na još jedan ozbiljan problem: nesposobnost političke klase da postigne institucionalni kompromis.
Kurtijeva stranka Samoopredeljenje pobedila je na nekoliko izbora od 2021, a na poslednjim, održanim 28. decembra prošle godine, dobila je 51 odsto glasova. To je oko 30 odsto više od najbližeg suparnika, Demokratske stranke Kosova (PDK). To Kurtiju daje značajnu prednost nad političkim protivnicima.
Politikolog Artan Muhadžiri kaže da je velika izborna razlika između Samoopredeljenja i opozicionih stranaka stvorila novu političku neravnotežu u kojoj nijedna strana ne može da nametne rešenja. On smatra da bi, ako rezultati ovih izbora ne donesu značajnije promene, zastoj mogao da potraje.
Uticaj na spoljne odnose
Posledice aktuelne situacije ne ograničavaju se samo na unutrašnju politiku.
Odnosi između Kurtijeve vlade i zapadnih partnera poslednjih godina bili su problematični, pre svega zbog napetosti na severu Kosova, gde više od 90 odsto stanovništva čine kosovski Srbi, kao i zbog unilateralnih poteza koje je njegova vlada povlačila, uprkos kritikama iz Vašingtona i Brisela.
Ti potezi uključuju ukidanje paralelnih srpskih struktura u sredinama sa srpskom većinom, poput pošta, kancelarija koji izdaju srpske dokumente građanima Kosova srpske nacionalnosti, kao i opštinskih kancelarija. Zbog toga se vlada u Prištini suočila s kaznenim merama Evropske unije i osetnim zahlađenjem odnosa s pojedinim saveznicima.
Kosovo, Srbija i Evropska unija
Kosovo jedino na Zapadnom Balkanu još nema status kandidata za članstvo u EU. Zvaničnici Unije više puta su isticali da integracije zavise od uspeha dijaloga sa Srbijom.
Artan Muhadžiri to potvrđuje i dodaje: „Naivno ignorisanje tih stavova samo produbljuje aktuelnu stagnaciju, a pritom se odbacuju stotine miliona finansijske pomoći [EU] i brojne mogućnosti za politički i ekonomski oporavak.“
Postoje i neslaganja oko načina vođenja dijaloga sa Srbijom. Ipak, Arben Fetoši naglašava da se zastoj u dijalogu, kojim posreduje EU, ne može razumeti bez uzimanja u obzir i pristupa Srbije u tom procesu.
„Zastoji u briselskom dijalogu imaju i drugu dimenziju – zbog agresivnog pristupa Srbije i njenih ekspanzionističkih ciljeva. Hibridno uplitanje [Srbije] na Kosovu, posebno tokom izbora, ima za cilj da se kontroliše politička zastupljenost srpske zajednice, kako bi se ona i dalje koristila kao instrument protiv Kosova“, kaže Fetoši za DW, a ujedno i dodaje da neutralnost Evropske unije u procesu normalizacije odnosa Srbije i Kosova „nije bila uspešna“.
Eskalacija političke retorike
Još jedno obeležje izborne kampanje uoči glasanja 7. juna jeste to da se politički jezik zaoštrio – ne samo na predizbornim skupovima, nego i na društvenim mrežama.
Aljban Zenelji, profesor novinarstva na Univerzitetu u Prištini, za DW objašnjava da se to koristi kao izborni alat. „Taj jezik koji izrazito polarizuje i koji uključuje uvrede, etiketiranje i pojednostavljivanja, političari koriste kao izbornu taktiku ’zavadi pa vladaj’. Oni polarizuju i dele društvo kako bi stekli veću podršku.“
„Takav jezik“, naglašava Zenelji, „ima ozbiljne posledice za društvo, jer unosi jaz i po pitanjima koja nisu izrazito politička – poput ekonomije, bezbednosti i obrazovne politike.“
Zenelji takođe ističe da je, nakon gotovo dve godine kontinuiranih nacionalnih i lokalnih izbornih kampanja, retorika dodatno eskalirala. To je, kaže, rezultiralo „fizičkim sukobima, pretnjama i onlajn-nasiljem nad političkim protivnicima.“
Šta je Kosovu potrebno od ovih izbora?
Analitičari s kojima je DW razgovarao slažu se da, uprkos obećanjima stranaka o ekonomskom razvoju, povećanju plata ili strateškim ulaganjima, ključno pitanje ostaje da li su kosovski političari spremni da izgrade kulturu kompromisa koja trenutno nedostaje.
Još važnije pitanje je – hoće li izbori u nedelju napokon da na vlast dovedu političku elitu sposobnu da upravlja, sarađuje i vrati Kosovo na put reformi, dijaloga i integracija u Evropsku uniju.
Izvor: DW