Znače li sve češće izjave o nužnosti mirovnih pregovora između Kijeva i Moskve da se Ukrajina otvara prema diplomatskim rešenjima za okončanje rata? Dilemu je rasplamsao gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kada je pomenuo mogućnosti „teritorijalnog kompromisa“ i odapeo strelu u pravcu Volodimira Zelenskog
Poslednjih nedelja se opet raspravljalo o mogućnosti da se ruska invazija na Ukrajinu okonča za pregovaračkim stolom. Primeri su takozvana „mirovna misija“ mađarskog premijera Viktora Orbana koju je on sproveo na svoju ruku kao i izjava američkog republikanskog predsedničkog kandidata Donalda Trampa da će „završiti rat u roku od 24 sata“. Bivši britanski premijer Boris Džonson je u vezu sa mirovnim planom doveo teritorijalnu realnost pre februara 2022. kada je počela ruska invazija. Tada je Krim već bio anektiran, a delovi Luganska i Donjecka okupirani, piše Dojče vele (DW).
Ali pravo iznenađenje priredio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kada je progovorio o mogućnosti teritorijalnog kompromisa.
Do sada su ukrajinski predstavnici vlasti najčešće izbegavali takve formulacije. Zvanični Kijev insistira na granicama iz 1991.
„Da li će predsednik Ukrajine nastaviti rat sa daljim žrtvama i razaranjima ili će morati da razmotri mogući teritorijalni kompromis sa Putinom? Ako hoće, kakav će biti pritisak iz Amerike u slučaju Trampove pobede? Kako će se objasniti sopstvenom stanovništvu da se mora odreći delova teritorije, za koje je živote dalo hiljade naših junačkih boraca?”, rekao je Kličko u intervjuu za list „Korijere dela sera“, te da bi u tom slučaju predsednik Volodimir Zelenski verovatno morao da organizuje referendum o mogućim teritorijalnim kompromisima.
Znače li ovakve izjave da se Ukrajina otvara prema diplomatskim rešenjima? I da li je to uopšte prihvatljivo za ljude u zemlji i za zapadne partnere?
Politički obračun u Kijevu?
Direktor kijevskog Centra za politička istraživanja „Penta“ Volodimir Fesenko označava izjave kijevskog gradonačelnika kao „pogrešan start“, jer trenutno ne postoje stvarni mirovni pregovori, već samo inicijative i planovi koji nisu baš dobra osnova za pregovore, te da Kličko daje takve izjave s ciljem političkog obračuna sa predsednikom Zelenskim s kojim je godinama u sukobu.
Joe Biden,Volodymyr ZelenskyyŠta ako u novembru pobedi Tramp: Volodimir Zelenski i Džo Bajden / Foto: AP Photo/Andrew Harnik
„Kličko raspiruje postojeći strah stanovništva od tajnog sporazuma. Ali ne postoje tajni dogovori, još nema ni mirovnih pregovora“, kaže Fesenko i objašnjava da je ionako nemoguće da se sklopi tajni sporazum, jer bi on morao da bude sproveden u delo uz podršku društva. „Upravo tada bi bio potreban pristanak na referendumu, kako Zelenski ne bi sam pravio ustupke“.
Rodžer Hilton iz međunarodnog trusta mozgova GLOBSEC sa sedištem u Bratislavi kaže da su prethodne dve teške ratne godine naterale pojedine ukrajinske političare da progovore o mogućim teritorijalnim ustupcima. „To što takve reči čujemo iz usta ličnosti kao što je gradonačelnik Kličko jeste priznanje da zemlji predstoje teške političke odluke”, kaže ovaj stručnjak i dodaje da bi ovakve izjave mogle biti unutrašnjepolitički test sa ciljem da se sazna do koje mere ukrajinsko društvo podržava tu poziciju.
Foto: AP Photo/Alex BabenkoBitka za svaki pedalj: Ukrajinski vojnik kod Bahmuta / Foto: AP Photo/Alex Babenko
Prema Hiltonu, Kličko nikada nije krio da želi da postane predsednik, pa koristi priliku da na osnovu pitanja mirnog rešenja ostvari politički dobitak. Hilton kaže da zbog rata ove godine nisu održani predsednički izbori pa bi se ovakve izjave mogle smatrati delom predizborne kampanje. Hilton smatra da bi tetitorijalni ustupci bili loši i za Evropu.
„Mislim da najveći broj zapadnih saveznika ne bi prihvatili da se Ukrajina odrekne nekog dela teritorije, jer bi to Evropi donelo niz nerešivih problema. Osim toga, globalno bi to bio presedan za druge autoritarne režime, koji žele da protivpravno pripoje neka područja”, kaže ovaj stručnjak.
Na koje ustupke bi pristalo ukrajinsko društvo?
Prema anketama od proleća 2023. raste broj onih koji bi bili spremni na ustupke u ime mira. Maja ove godine njih je bilo 32 odsto, a maja 2023. bilo ih je svega deset odsto. Većina ispitanika, njih 55 odsto jesu protiv bilo kakvih teritorijalnih ustupaka Rusiji. Ovo su ovomesečni podaci Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS).
Ako uporedimo brojke iz perioda između maja 2022. i maja 2023, tada je svega osam do deset odsto ispitanika bilo spremno za teritorijalne kompromise, a ogromna većina – od 82 do 87 odsto – bila je protiv bilo kakvih ustupaka.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Električnu energiju plaćamo bezmalo duplo skuplje nego 2012. godine, a dug Elektrodistribucije je u odnosu na 2023. šest puta veći. Zašto EDS sve više propada
Policija, maskirana i tetovirana, bije i hapsi, pa sledećeg dana samo legitimiše studente i građane, pa opet bije, hapsi i za bolničke krevete veže uhapšene i povređene “teroriste”, uprkos tome “Kadinjača nije pala”
Zbunjuje kolektivna frustracija Tompsonove desno i ultradesno opredeljene publike. Pogotovo što su hrvatski nacionalisti ispunili sve istorijske planove – od nezavisne države, preko članstva u EU i NATO do smanjenja broja Srba na nivo statističke greške
Od apologeta režima ne treba očekivati prosvećivanje. Ali od opozicione humanističke inteligencije bi valjalo očekivati razmađijavanje prinude moralizma. Na pendreke odgovarati i časom anatomije
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!