
Rusija
Rusija prva zemlja koja je priznala talibansku vladu
„Zvanično priznanje vlade Avganistana daće podsticaj razvoju produktivne bilateralne saradnje između naših zemalja“, navelo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova
„Zvanično priznanje vlade Avganistana daće podsticaj razvoju produktivne bilateralne saradnje između naših zemalja“, navelo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova
Predstavnici stranaka u Bundestagu su u razgovoru za DW osudili nasilje nad studentskim protestima u Beogradu. Ali su istovremeno ukazali i na opasnost od nacionalističkih tonova koji su se mogli čuti na protestima
U 76. godini života, na nepodnošljivih 36 stepeni, puna tri sata je The Boss do poslednjeg atoma snage isterivao svoje. Kao i uvek, publici je dao baš sve - litre znoja, 28 pesama, nekoliko važnih poruka, podsticaj, ohrabrenje i veče za pamćenje
Nova, nezavisna studija, pokazuje da bi stvarni broj žrtava u Gazi mogao biti veći u odnosu na dosadašnje podatke
Šta je sve pokazao protest u subotu 28. juna? Kakve poruke i pouke odatle može da izvuče vlast – i čini li to – a kakve studenti i građani koji demonstriraju? Da li je manifestacija nacionalizma na Vidovdan bila očekivana, potencijalno opasna ili predstavlja nešto sasvim drugo? U kakvom se položaju sada nalazi režim, a u kakvom njegovi protivnici
Od prošle nedelje, savremena ratna istoriografija, posebno ona bliskoistočna, bogatija je za novi idiom – Dvanaestodnevni rat koji su vodili Izrael i Iran od 13. do 24. juna tekuće godine, a koji je predsednik SAD Donald Tramp odlučio da naprasno “okonča” o letnjem solsticiju, zamahnuvši Ponoćnim čekićem i “potpuno satrvši iranski nuklearni program”, kako se i sam odmah pohvalio
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Nemačka i čitava Evropska unija pomno posmatraju društveno-političku situaciju u našoj zemlji. Deluje da Vučić uskoro može da ostane bez podrške zapada
CRH širi prisustvo na Zapadnom Balkanu preuzimanjem poslovanja sa agregatima Kufner grupe
U Beogradu do 33 stepena, u Španiji i do 46 – klimatske promene sve češće uzrokuju smrtonosne toplotne talase
Južna Evropa suočava se s talasom ekstremnih vrućina. Temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa. Kada Srbiju očekuje toplotni udar
U utorak, 1. jula, ponavljaju se izbori na jednom biračkom mestu u Kosjeriću. Od ishoda zavisi ko će vršiti lokalnu vlast. „Ćelave SNS glave” opet su blizu birališta
Vlasti su zabrinute: sve više mladih ljudi u Nemačkoj se radikalizuje. U mnogim istočnonemačkim regionima, Hitler i kukasti krst više nisu provokacija – na primer u Desauu
Nakon dan-dva predaha, vraća se vrućina. Tako će 30. jun biti sunčan i topao, sa najvišim dnevnim temperatursama od 32 do 35 stepeni
Nekoliko evropskih zemalja planira da postavi minska polja na granici sa Rusijom i Belorusijom. Cilj im je da tako zaštite istočno krilo NATO od mogućeg ruskog napada. Ali, to ima ozbiljne posledice.
Za tehniku na predstojećem koncertu Tompsona u Zagrebu zadužena je jedna nemačka firma – uprkos Tompsonovim vezama s nemačkim neonacistima, piše portal „Korektiv“
Prvo Sirija, sada Iran? Rusija ne može da pomogne svojim saveznicima na Bliskom istoku i sve više gubi uticaj u regionu koji je za Moskvu strateški izuzetno važan. Koje mogućnosti preostaju Putinu?
Vrelina koja je obeležila kraj juna konačno popušta – petak donosi znatno prijatnije vreme. Očekuje se pad temperatura širom zemlje, uz vetar, prolazne pljuskove i osveženje, osim na jugoistoku i istoku gde će se i dalje zadržati visoke vrednosti
Voz je krenuo iz Pjongjanga 17. juna, a osam dana mu je trebalo da stigne na Jaroslavsku stanicu u Moskvi
„Već danima se vode rasprave – da li smo za EU ili za Rusiju, da li više trčimo ka Zapadu ili više mašemo tradicijom. A mi, iznova i iznova, ponavljamo – za Slobodu smo“, objavili su studenti u blokadi
Američki predsednik Donald Tramp, koji je obećavao da će okončati ratove svojih prethodnika, poslao je nosače aviona, razarače i bombardere preko sedam mora, koji su bacali bombe od 13.600 kila na iranske bunkere 90 metara ispod zemlje, uvukavši Ameriku u rat sa Iranom. Nakratko je ispunio ratni cilj Izraela – koji je dosad ubio 17 iranskih atomskih naučnika – pa brzo proglasio misiju okončanom i isposlovao primirje, dok su odjekivale poslednje salve, nadati se, kratkog rata
“Studenti i građani ne smeju da nasedaju na priče o olakom i brzom preuzimanju vlasti, posebno ne na pozive za nasilnu promenu vlasti, jer nisu oni ti koji su ‘zakuvali’ ovu situaciju. Kombinacijom političkog Vudstoka, gandijevskom strpljivošću i upornošću oni su već dokazali da mogu igrati dugu utakmicu, trčati maratonsku trku. To je slika odgovorne politike, a ne samo da se politikom jednokratnog juriša ili na o-ruk sistem porazi režim, personalno promene nosioci vlasti, i ‘opet Jovo nanovo’”
Ako se prihvati mišljenje da je istorijska svest srpskog naroda dosegla nebo, trajno sakralizovana, ostala do danas dominantno sveštena, postavlja se pitanje njenog proučavanja, posebno kad je proučavalac insajder, pripadnik srpskog naroda, kao što je to Bojović. Može li to proučavanje biti nešto drugo do teološko, odnosno istoriosofsko? Ili, ipak, može biti i naučno, sekularno, istoriografsko?
Život i priključenija američkog državljanina i ruskog pesnika i Jevrejina, rođenog pre 85 godina, nesvršenog osnovca, metalskog šegrta, pomoćnika patologa i geologa, pesnika koji je bio žrtva ideološkog zaokreta i političko-literarnih intriga, dva puta mu se sudilo, dva puta smeštan u ludnicu, pokušao samoubistvo zbog ljubavi, za parazitizam osuđen na pet godina progonstva uz društveno-koristan rad, koji jedan traktorista na kolhozu Danilovski nije cenio, kao ni pesmu o tome, u selu Norenskoj uživao poštovanje kao prognanik koji se uzdigao, “dobrovoljno” dobio vizu bez prava na povratak i susret s roditeljima, ostvario univerzitetsku karijeru, dobio Nobelovu nagradu, bio pesnička pop zvezda, volele ga žene, voleo mačke, mnogo pušio, u 56. umro – i po drugi put sahranjen u Veneciji, ipak malo dalje od Ezre Paunda
Kako su arheolozi, tražeći na lokalitetu Dvorine kuću poslednjeg srpskog despota, otkrili crkvu cara Dušana koja po dimenzijama i freskama prevazilazi vladarske zadužbine tog vremena