

Rusija i Kina
Si nije imao veliki poklon za Putina
Iako su oči svetske javnosti bile uprte na susret predsednika Rusije Vladimira Putina sa kineskim kolegom Sijem Đinpingom, Kina nije ispunila jedno od ključnih ruskih očekivanja




Samit Šangajske organizacije za saradnju pokazuje kako Kina, Indija, Rusija i ostali misle da se suprotstave „zapadnocentričnom“ svetu
U kineskom gradu Tjenđinu održan je najveći samit Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) do sada, koji je okupio više od 20 šefova država, uključujući ruskog predsednika Vladimira Putina i indijskog premijera Narendru Modija, kao i predstavnike međunarodnih organizacija. Skup je održan u jeku globalnih tenzija – od rata u Ukrajini i Gazi, do rastućih trgovinskih sukoba koje je inicirala politika ekonomskog protekcionizma američkog predsednika Donalda Trampa. Tokom dvodnevnih razgovora, lideri su se fokusirali na multipolarnost, bezbednost, ekonomsku saradnju, energetiku, digitalizaciju i održivi razvoj.
Kineski predsednik Si Đinping poručio je da je Kina spremna da udruži snage sa članicama ŠOS-a u cilju „kvalitetnog razvoja“ organizacije, ističući da je ukupan obim ekonomija zemalja-članica dostigao skoro 30 biliona dolara. Kineski lider je na samitu predstavio i „inicijativu za globalno upravljanje“ i pozvao sve zemlje da rade na stvaranju „zajedničke sudbine čovečanstva“. „Šangajska organizacija za saradnju će dati veći doprinos unapređenju saradnje među zemljama članicama, okupljanju snaga Globalnog Juga i napretku ljudske civilizacije“, rekao je Si.
Oružani sukobi i deklaracija
Na zasedanju Saveta šefova država članica ŠOS‑a, predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da kriza u Ukrajini nije nastala kao posledica „napada“ Rusije na tu zemlju, već kao rezultat državnog prevrata u Ukrajini, podržanog i podstaknutog od strane zapadnih zemalja. Prema njegovim rečima, drugi ključni uzrok krize leži u kontinuiranim pokušajima Zapada da uvede Ukrajinu u NATO, što predstavlja direktnu pretnju bezbednosti Rusije. Takođe, izrazio je uverenje da će „razumevanja“ postignuta na samitu na Aljasci „otvoriti put ka miru“ u Ukrajini.
Posebnu pažnju privukla je usvojena Tjenđinska deklaracija, u kojoj su članice osudile vojne napade SAD i Izraela na Iran i posebno upozorile na neprihvatljivost napada na nuklearnu infrastrukturu tokom oružanih sukoba. Takođe su pozvale na hitan prekid vatre u Pojasu Gaze i izrazile spremnost da učestvuju u mirovnim i razvojnim naporima u Avganistanu. Šefovi država naglasili su i potrebu zajedničkog delovanja u suočavanju sa bezbednosnim izazovima koje nosi primena veštačke inteligencije, ali i potrebu „reforme Ujedinjenih nacija“, kako bi ta organizacija bolje odražavala savremene političke i ekonomske realnosti, uključujući veće učešće zemalja u razvoju u njenim telima.
Razlika u vizijama sveta
Samit u Tjenđinu osvetlio je ključne razlike u pristupu globalnim izazovima u odnosu na zapadne modele rešavanja kriza. Dok zapadne sile, predvođene SAD i EU, često reaguju sankcijama, vojnim intervencijama i političkim uslovljavanjima, Šangajska organizacija za saradnju zagovara pristup zasnovan na multilateralizmu, ekonomskom povezivanju i poštovanju državnog suvereniteta.
Planirano osnivanje Razvojne banke ŠOS-a deo je šire strategije stvaranja alternativnih institucija koje bi ublažile dominaciju zapadnih finansijskih i političkih struktura. Promovišući ravnopravnu saradnju među državama i odbacujući hegemonističke prakse i nametanje interesa, ovaj model se pozicionira kao alternativa zapadno-centričnom poretku, nudeći inkluzivniji i balansiraniji pristup u međunarodnim odnosima.


Iako su oči svetske javnosti bile uprte na susret predsednika Rusije Vladimira Putina sa kineskim kolegom Sijem Đinpingom, Kina nije ispunila jedno od ključnih ruskih očekivanja


U Boliviji su već nedelјama su blokirani magistralni putevi, a demonstranti su upali u javne zgrade i podigli desetine barikada, zbog čega su gorivo i hrana ostali zaglavljeni u transportu


Ukrajinske tvrdnje o tako velikom broju žrtava nisu mogle da budu nezavisno potvrđene. Ruska strana se do sada nije zvanično oglasila povodom ovih napada


Američke vlasti podigle su optužnicu protiv bivšeg kubanskog predsednika Raula Kastra zbog obaranja dva civilna aviona 1996. godine, kada su poginula četvorica Amerikanaca. Havana optužbe odbacuje kao političku provokaciju


Iako se stvarna brojka ne zna, po vjerodostojnim i pomnim procjenama Vladimira Žerjavića, pobijeno je oko 50 tisuća ljudi, uglavnom pripadnika vojske NDH, ali i civila stradalih u koloni za vrijeme bitaka između ustaša i partizana, kao i svih onih koji su nakon zarobljavanja pobijeni u osvetničkom gnjevu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve