Intervju – Martin Knap, direktor Nemačke privredne komore u Srbiji

08.april 2015.  

Srbija će biti partner Nemačke i u Evropskoj uniji

„Još samo u Belorusiji, Makedoniji, Albaniji i Srbiji postoje predstavništva Nemačke privredne komore, društva sa ograničenom odgovornošću i privrednog udruženja. To je bilo karakteristično za zemlje u tranziciji, za zemlje Istočne Evrope u 90-im godinama, u okviru nemačke spoljnotrgovinske politike. U međuvremenu su u tim zemljama osnovane bilateralne komore, pa je osnivanje nove nemačko-srpske komore signal upućen nemačkim partnerima da je došlo do normalizacije uslova u zemlji", kaže za "Vreme" Martin Knap

TV manijak

08.april 2015. Dragan Ilić

Srbija ubija

Ulazak srpskog pravosuđa u "Parove" bio bi znak da je poslednja granica pala i da danas zaista ne znamo sa koje strane vrata je stvarnost, a sa koje TV program

Društveno angažovan teatar – Predstava o dečaku sa autizmom

04.mart 2015. Zora Drčelić

Ibermenš Srbija iz Kostine vizure

Da li je društveno angažovan teatar s ciljem podizanja svesti o autizmu isuviše apstraktan u zemlji u kojoj su rampe za invalide i dalje ozbiljan luksuz? Ili je onima koji objavljuju vest o finskim pankerima s Daunovim sindromom na Eurosongu, domaća drama o autizmu zamirisala na politički nekorektnu? Jer, ko se to baš sad setio da pravi srpsku varijantu "Kišnog čoveka" usred obračuna sa antivakcinalnim lobijem koji MMR vakcinu proglašava glavnim krivcem za porast broja dijagnoza autizma

Zoom

28.januar 2015. Dragoljub Žarković

Siriza, kriza i Srbija: Pitanje je kako će se dalje razvijati srpska politika „bez svojstava i mirisa“ i da li smo upoznali pravog Vučića. Sigurno je jedino da će ga svi Vulini podržati ma šta da se dogodi

Svaki dvor ima onog s kapicom s tri roga i malim činelama na obući, ali malo ko je živopisan kao Aleksandar Vulin. Samo on je mogao da izjavi: "Da je Grčka štedela na vreme i preduzela reforme koje je uvela vlada Aleksandra Vučića, ne bi došla u finansijsku situaciju u kojoj se nalazi."

Lični stav

29.oktobar 2014. Zoran Ćirjaković

Afroazijska Srbija

Dok se Aleksandar Vučić ponaša u skladu sa interesima Zapada u regionu, nikoga nije briga što sužava demokratiju i medijske slobode prema sopstvenim potrebama. Dok se srpski vođa ka spolja ponaša kao "najevropljanin", tolerisaće se njegov azijski san o prosperitetu bez demokratije u Srbiji. Da bi se razumelo čemu Vučić teži i odnos Zapada prema njemu, treba baciti pogled na Ruandu, Izrael, Singapur ili Mjanmar, američke miljenike u Africi i Aziji i njihov politički marketing

Pozorište

28.oktobar 2014. Katarina Rohringer Vešović

Srbija u Avganistanu

U Akademskom pozorištu u Beču postavljen je komad Volframa Loca Komika tame, koji dovodi u pitanje zvaničnu sliku o novijim ratovima Zapadnog sveta

Intervju – Srđan Lazović, potpredsednik Saveta stranih investitora (FIC)

15.oktobar 2014. Radmilo Marković

Srbija je i dalje prioritet EU

O poseti FIC-a Evropskoj komisiji, o investicionoj klimi u Srbiji, otvaranju Poglavlja 32 o finansijskoj kontroli i o politici subvencionisanja

Nuspojave

16.april 2014. Teofil Pančić

Satelit Srbija i veleizdajnici

Možda neki Mali Perica rezonuje da je jednostavnije i jeftinije da svi mislimo i glasamo isto, ali to s parlamentarnom demokratijom nema blage veze

Rast i dostojanstvo

15.januar 2014.  

Srbija na raskrsnici

Izvod iz knjige Politička neutralnost i ekonomija, autora dr Nenada Popovića, potpredsednika Narodne skupštine i DSS-a

Reč autora

24.decembar 2013. Nikola Božović

Zašto Srbija nema muzeje?

Početkom decembra, na utakmici poslednjeg kola jesenjeg fudbalskog šampionata, navijači Crvene zvezde su na tribinama razvili transparente sa porukama do sada neviđenim u navijačkoj ikonografiji. Na njima je, naime, pisalo: "Zašto Srbija nema muzeje?" i "Otvorite Narodni muzej i Muzej savremene umetnosti!" Ovakav postupak navijača izazvao je veliku pažnju medija i mnoštvo komentara u javnosti. Ono što se, međutim, do sada nije znalo jeste činjenica da navijači nisu sami došli do ideje za transparente sa ovakvim sadržajem. Na ideju su došli beogradski umetnici Vesna i Nikola Božović, koji su smislili i na ovaj način realizovali svoj umetnički projekat. Jedan od autora ovog projekta, Nikola Božović, za "Vreme" piše o tome kako je došao na ovu ideju i šta je želeo da postigne