Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula sa starom fotografijom iz rata, na kojoj je u uniformi i sa puškom, čestitao je građanima Hrvatske „Oluju“. Taj gest su u Srbiji osudili i vlast i opozicija
Vlast, deo opozicije i stručnjaci u Srbiji ovih dana se oko jednog slažu – Tonino Picula nije trebalo na godišnjicu „Oluje“ da postavi sopstvenu fotografiju sa puškom u vojničkoj uniformi, na društvene mreže.
Picula je 5. avgusta ovo učinio i napisao:
„Prošlo je 30 godina od Oluje, vojno-redarstvene akcije ključne za oslobađanje okupiranih područja Hrvatske. Zalaganje za mir, jačanje demokratije i ravnomernog ekonomskog boljitka treba da budu trajni putokazi u razvoju našeg društva, pogotovo danas kada su te vrednosti pod sve jačim pritiskom.”
Prošlo je 30 godina od Oluje, vojno-redarstvene akcije ključne za oslobađanje okupiranih područja Hrvatske.
Zalaganje za mir, jačanje demokracije i ravnomjernog gospodarskog boljitka trebaju biti trajni putokazi u razvoju našeg društva, pogotovo danas kada su te vrijednosti pod… pic.twitter.com/7SKC587VhQ
Iako u lošim odnosima, vlasti u Srbiji nisu odmah reagovale, ali jeste Dragan Đilas, koji je napisao na mrežama da je Picula ovom objavom kompromitovao funkciju izvestioca.
„Verovali smo da ste čovek budućnosti, a ne prošlosti. Tako je bilo do danas. Danas ste pohvalili saborce u akciji ‘Oluja’ i postavili fotografiju sa oružjem u rukama. Time ste kompromitovali funkciju koju obavljate – ne može se biti izvestilac sa automatskom puškom u ruci“, napisao je Đilas na društvenoj mreži Iks (X).
Lider SSP-a ocenjuje i da će ovakva poruka zapravo koristiti aktuelnoj vlasti u Beogradu, jer jača narativ da „Evropa nije iskrena prema Srbiji“.
Dan kasnije javila se i nova državna sekretarka u ministarstvu spoljnih poslova Srbije Nevena Jovanović, dojučerašnja ambasadorka Srbije u Makedoniji, koja je rekla da je duboko zabrinuta zbog objave Tonina Picule.
MSP smatra da je Picula svojim „tendencioznim i nimalo slučajnim gestom, ne prvi put, ozbiljno doveo u pitanje sopstveni kredibilitet i nepristrasnost u svojstvu izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, bacivši time senku i na integritet same institucije koju predstavlja“.
„Način na koji je Picula postupio, afirmativno prikazujući oružanu akciju koja je izazvala pogrom srpskog stanovništva, uz jasnu aluziju na sopstveno učešće u istoj, ne predstavlja samo neprimeren, već i duboko uvredljiv čin prema žrtvama, njihovim porodicama i srpskom narodu u celini“, navodi se u saopštenju.
Šta misle stručnjaci
Generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Dragana Đurica kratko je izjavila da ju je objava neprijatno iznenadila.
„Kao evroparlamentarac i socijaldemokrata, mislila sam da je iznad takvih stvari koje potpiruju tenzije u regionu“, rekla je Đurica za Insajder.
Koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Bojana Selaković je na mreži Iks napisala da Piculina objava ne može biti protumačena kao slučajna.
„U regionu gde svaka godišnjica nosi nečiju tugu, čak i ako postoji potreba da se osvetli učešće u nekim događajima, na to dodati baš svoju fotografiju sa puškom, nije omaška. To je poruka. I veliki minus za evroposlanika, čak i da nije izvestilac za Srbiju i čak i da ne pripada grupaciji evropskih socijaldemokrata“, napisala je Selaković na mreži Iks.
Da je poruka neprimerena, posebno u međunarodnom kontekstu, smatra i diplomata i potpredsednik pokreta Srbija Centar Duško Lopandić.
„Mislim da je Picula to objavio pre svega za domaće biračko telo, ali je zaboravio da je izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju. Takvi gestovi u Srbiji sigurno neće naići na odobravanje. Fotografija u uniformi, i još sa puškom, u kontekstu teme koja se u Srbiji i Hrvatskoj tumači potpuno suprotno – jednostavno je neprimerena“, rekao je Lopandić za Insajder.
Austrijska Slobodarska partija (FPO), koja u Evropskom parlamentu pripada desničarskoj grupaciji Identitet i demokratija, zatražila je istragu i poručila da Picula „više ne može biti smatran neutralnim izvestiocem za Srbiju“.
Poslanici FPO ocenili su da je objava, uz fotografiju Picule u vojnoj uniformi s puškom i pohvalama za vojnu akciju, „uvredljiva za brojne žrtve i izbeglice“ i da narušava kredibilitet EU kao nepristrasnog posrednika. A zatraženo je i preispitivanje njegove uloge u procesu evropskih integracija Srbije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studentsku listu vezuje odgovornost prema studentima koji su ih birali, prema budućim glasačima i programu, kaže kandidat za poslanika Oliver Tošković. U intervjuu za novi broj „Vremena“, on pojašnjava šta mu je ovo trebalo u životu
Na platformi X se nakon poslednjeg Utiska nedelje povela debata hoće li i pankeri posle izbora igrati kolo sa studentima. Da li su pank i kolo međusobno politički suprotstavljeni?
Beogradska javna komunalna preduzeća duguju dobavljačima 30 milijardi dinara, tvrdi Centar za lokalnu samoupravu. Vlada Srbije je u septembru Gradu prebacila gotovo milijardu dinara iz budžetske rezerve zbog rizika od nelikvidnosti
Pokret "Mi - snaga naroda" ipak ne izlazi na izbore. A plan je bio sasvim drugačiji, da Branimir Nestorović okupi sve proruske partije u Srbiji. Kakve je to veze imalo sa Vulinom i da li je doktor koga je proslavilo podsmevanje korona virusu dopro do Kremlja? „Vreme“ piše o tome u novom broju
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.