Javno preduzeće za skloništa iz Beograda i JP Nuklearni objekti Srbije iz Vinče, zajedno sa javnim preduzećima Nacionalni park Tara, Srbijašume, Srbijavode, Putevi Srbije, Službeni glasnik, Skijališta Srbije, Nacionalni park Fruška gora i Nacionalni park Đerdap, po zakonu iz 2024, promeniće svoju pravnu formu iz javnog preduzeća u DOO.
JP za skloništa Beograd imaju nepokretnosti u 23 opštine u Srbiji, piše N1.
U katastru je na ime ovog JP upisano: 123 parcele površine 92.240 kvadrata, 270 objekat površine 102.091 kvadrata i 161 posebnih delova objekta površine 189.750 kvadrata.
Javno preduzeće za skloništa Beograd – Novi Beograd ima, prema podacima iz finansijskih izveštaja za 2024. godinu 102 zaposlena, poslovne prihode od 4.059.645 evra i ostvareni gubitak od 641.097 evra.
Osnovni kapital iznosi 7.803.709.501,99 dinara i biće, prema Zakonu o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Republike Srbije, koji se primenjuje od 16. septembra 2024, upisan kao osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću.
JP Nuklearni objekti Srbije
Nuklearni objekti Srbije imaju nepoketnosti u opštini Knjaževac – parcelu od 36.745 kvadrata, sa objektom od 1.759 kvdrata.
Prema podacima iz finansijskih izveštaja za 2024. godinu, preduzeće ima 120 zaposlenih, poslovne prihode od 4.161.333 evra i ostvarenu dobit od 519.309 evra.
„Ukupno upisani novčani kapital javnog preduzeća koji iznosi 500 evra i uplaćeni novčani kapital koji iznosi 46.530,7 dinara na dan 17. jul 2029, pretvara u osnovni kapital DOO”, stoji u Odluci vlade o promeni pravne forme JP Nuklearni objekti Srbije, piše N1.
Opravdani strah
Vest, da država menja formu mnogih javnih preduzeća i prebacuje ih u doo ili akcionarska društva, izazvala je potpuno očekivani strah kod ljudi i aktivista.
Direktor Instituta FEFA Goran Radosavljević, koji je doktorirao na temi javnih finansija, izjavio je za „Vreme“ da razume zašto narod i civilno društvo strahuje.
„Dali smo Kinezima pola istočne Srbije pod veoma nerazjašnjenim okolnostima pa niko tačno ne zna čime oni sve u Boru upravljaju“, kazao je Radosavljević. „Takođe, imamo i slučaj Rio Tinta koji je kupovao privatnu, a ne državnu imovinu, ali je od države dobio koncesiju na istraživanje.“
Ne bi trebalo, ali mi smo ovde doživeli sve
Ipak, ekonomista misli da promena pravne strukture nije „per se” put u privatizaciju i rasprodaju. Ne zato što država to ne želi da uradi, već iz razloga što bi, objašnjava Radosavljević, ona mogla da rasproda ova javna preduzeća i bez promene forme.
„Ako država to hoće da uradi, može da proda Srbijavode ili Srbijašume i pre nego što ih prebaci u doo ili akcionarsko društvo“, dodao je on.
Ono što jeste važno znati i što „brani“ naša javna bogatstva od rasprodaje jeste Zakon o javnoj svojini. U njemu je definisano šta su prirodna bogatstva i nalaže se da ona nisu na prodaju.
„Sad, u ovoj nakaradnoj državi smo doživeli sve“, konstatovao je Radosavljević.
Prema zakonu, na primer, Srbijašume ne mogu da dodaju šumu kao prirodno bogatstvo njihovoj svojini i da to privatizuju. Tako ne mogu ni šume staviti kao predmet, na primer, prinudne uprave pa ih prodati ako firma uđe u dugove.
Ovde dobijamo još jednu ogradu. Jer sve ovo nalaže zakon, a u Srbiji imamo situaciju da se u Javnom preduzeću Fruška gora, i dok je u staroj pravnoj formi, seku šume i zloupotrebljava javno bogatstvo, pokazali su izveštaji stručnjaka koje je objavio Vojvođanski istraživačko-analitički centar.
Izvor: Vreme / N1
Veliki letnji popust na „Vreme“!Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zamenik komandanta Interventne jedinice 92 M. J. uhapšen je zbog sumnje da je sa kolegama pomogao da Saša Vuković Boske izbegne procesuiranje nakon pucnjave u jednom beogradskom lokalu
Zbog čega svet u Vučiću uglavnom ne vidi genija koji upravlja istorijskim procesima, već još jednog provincijalnog autokratu koji veruje da je mnogo zanimljiviji nego što zaista jeste? O tome piše „Vreme“ u novom broju
Iako je tužilaštvo objavilo analizu dokaza prikupljenih tokom dosadašnje istrage, prema kojoj Veselin Milić nije bio prisutan u restoranu „27“ na Senjaku u trenutku ubistva Aleksandra Nešovića Baje, deo javnosti sumnja u verziju događaja koju nudi VJT
Srpski bezbednosni sektor liči na redarsku službu Ćacilenda, kaže za „Vreme“ bivši zaštitnik prava građana i predsednički kandidat Saša Janković. Njemu ne deluju logično pojedini napisi da zapravo u policiji, službama i vojsci ispod površine „ključa“ i da će profesionalci dići glas
Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa
Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne
Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!