Javno preduzeće za skloništa iz Beograda i JP Nuklearni objekti Srbije iz Vinče, zajedno sa javnim preduzećima Nacionalni park Tara, Srbijašume, Srbijavode, Putevi Srbije, Službeni glasnik, Skijališta Srbije, Nacionalni park Fruška gora i Nacionalni park Đerdap, po zakonu iz 2024, promeniće svoju pravnu formu iz javnog preduzeća u DOO.
JP za skloništa Beograd imaju nepokretnosti u 23 opštine u Srbiji, piše N1.
U katastru je na ime ovog JP upisano: 123 parcele površine 92.240 kvadrata, 270 objekat površine 102.091 kvadrata i 161 posebnih delova objekta površine 189.750 kvadrata.
Javno preduzeće za skloništa Beograd – Novi Beograd ima, prema podacima iz finansijskih izveštaja za 2024. godinu 102 zaposlena, poslovne prihode od 4.059.645 evra i ostvareni gubitak od 641.097 evra.
Osnovni kapital iznosi 7.803.709.501,99 dinara i biće, prema Zakonu o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Republike Srbije, koji se primenjuje od 16. septembra 2024, upisan kao osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću.
JP Nuklearni objekti Srbije
Nuklearni objekti Srbije imaju nepoketnosti u opštini Knjaževac – parcelu od 36.745 kvadrata, sa objektom od 1.759 kvdrata.
Prema podacima iz finansijskih izveštaja za 2024. godinu, preduzeće ima 120 zaposlenih, poslovne prihode od 4.161.333 evra i ostvarenu dobit od 519.309 evra.
„Ukupno upisani novčani kapital javnog preduzeća koji iznosi 500 evra i uplaćeni novčani kapital koji iznosi 46.530,7 dinara na dan 17. jul 2029, pretvara u osnovni kapital DOO”, stoji u Odluci vlade o promeni pravne forme JP Nuklearni objekti Srbije, piše N1.
Opravdani strah
Vest, da država menja formu mnogih javnih preduzeća i prebacuje ih u doo ili akcionarska društva, izazvala je potpuno očekivani strah kod ljudi i aktivista.
Direktor Instituta FEFA Goran Radosavljević, koji je doktorirao na temi javnih finansija, izjavio je za „Vreme“ da razume zašto narod i civilno društvo strahuje.
„Dali smo Kinezima pola istočne Srbije pod veoma nerazjašnjenim okolnostima pa niko tačno ne zna čime oni sve u Boru upravljaju“, kazao je Radosavljević. „Takođe, imamo i slučaj Rio Tinta koji je kupovao privatnu, a ne državnu imovinu, ali je od države dobio koncesiju na istraživanje.“
Ne bi trebalo, ali mi smo ovde doživeli sve
Ipak, ekonomista misli da promena pravne strukture nije „per se” put u privatizaciju i rasprodaju. Ne zato što država to ne želi da uradi, već iz razloga što bi, objašnjava Radosavljević, ona mogla da rasproda ova javna preduzeća i bez promene forme.
„Ako država to hoće da uradi, može da proda Srbijavode ili Srbijašume i pre nego što ih prebaci u doo ili akcionarsko društvo“, dodao je on.
Ono što jeste važno znati i što „brani“ naša javna bogatstva od rasprodaje jeste Zakon o javnoj svojini. U njemu je definisano šta su prirodna bogatstva i nalaže se da ona nisu na prodaju.
„Sad, u ovoj nakaradnoj državi smo doživeli sve“, konstatovao je Radosavljević.
Prema zakonu, na primer, Srbijašume ne mogu da dodaju šumu kao prirodno bogatstvo njihovoj svojini i da to privatizuju. Tako ne mogu ni šume staviti kao predmet, na primer, prinudne uprave pa ih prodati ako firma uđe u dugove.
Ovde dobijamo još jednu ogradu. Jer sve ovo nalaže zakon, a u Srbiji imamo situaciju da se u Javnom preduzeću Fruška gora, i dok je u staroj pravnoj formi, seku šume i zloupotrebljava javno bogatstvo, pokazali su izveštaji stručnjaka koje je objavio Vojvođanski istraživačko-analitički centar.
Izvor: Vreme / N1
Veliki letnji popust na „Vreme“!Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Raša Nedeljkov iz organizaci CRTA je upozorio da će izbore u Srbiji 25. oktobra pratiti i „lažni strani posmatrači”. Tako je bilo i na lokalnim izborima u martu, kada su kao posmatrači registrovani predstavnici američkih organizacija bliskih MAGA pokretu.
Na parlamentarne izbore u Srbiji 25. oktobra doći će „lažni strani posmatrači“, ljudi povezani sa MAGA grupacijom u SAD i sa ruskim desničarskim pokretima, izjavio je programski direktor CRTA Raša Nedeljkov na međunarodnom onlajn panelu Univerziteta Stenford.
Nenad Milanović, srpski IT stručnjak nastanjen u SAD, nudi 50.000 dolara za informacije koga je Aleksandar Vučić pomilovao. Pravila tog "konkursa" striktno su definisana
Od Miloševićevog optuživanja demonstranata da rade za Vašington do Vučićevih tvrdnji da Hrvatska učestvuje u pokušaju "obojene revolucije", politički rečnik se menjao, ali je osnovna funkcija optužbi ostala ista. Nezadovoljstvo građana predstavljalo se kao proizvod stranog uticaja, a njegovi učesnici kao ljudi koji ne deluju u sopstvenom interesu.
"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“
Zašto se sve što Aleksandar Vučić dotakne pretvara u u sprdnju ili skandal, a najčešće u oboje? I zbog čega je jasno da je izgubio, ali mu to još niko nije rekao
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.