
Serije
Zašto je istina isplativija od laži?
"Diplomatkinja" se, uprkos nešto lakšim tonovima ne sasvim karakterističnim za žanr političke serije, sasvim lepo može upisati na ovu listu
"Diplomatkinja" se, uprkos nešto lakšim tonovima ne sasvim karakterističnim za žanr političke serije, sasvim lepo može upisati na ovu listu
“Za razliku od politike, izgradnja mira kaže sledeće: ili ćemo da naučimo da živimo jedni s drugima ili ćemo zauvek da živimo jedni protiv drugih. I onda kako može jedan režim koji nas okreće jedne protiv drugih da ti kaže kako ćeš sa nekim drugim narodom da živiš zajedno? Nema ništa od toga. Na sreću ili na nesreću, taj režim se ne pita šta bi ti ljudi voleli nego su im došli na vrata neki malo moćniji od njih pa su rekli ‘Dobro, dosta smo se igrali, sad dža ili bu’. I mi sad živimo čekajući da vidimo da li je dža ili bu”
Semezdin Mehmedinović: Me’med, crvena bandana i pahuljica; Laguna, 2021. Ovo vrijeme sada, Laguna, 2022.
Kad je već pomenuta Italija, podsetimo i na ovaj citat vazda autentično mudrog Umberta Eka. On je jednom prilikom iskazao i sledeće: “Svako od nas je ponekad kreten, budala, moran, ludak. Normalna osoba je razumna mešavina tih komponenti, ta četiri idealna tipa”
“Ne ide se u borbu samo zato što je zagarantovano da ćeš pobediti, jer to onda ima neke elemente kukavičluka i komfora. U bitke ideš zato što moraš, zato što osećaš da tako treba, makar to značilo da si budala (a kod nas jednim delom najčešće znači). Ili tako, ili postaneš cinik. A cinici su u prednosti jer su uvek u pravu. Šta god da radiš, cinik stoji sa strane i govori: ‘Propašće ti to.’ I zaista, sve jednoga dana i propadne... ali zar je vredno biti u pravu na takav način?!”
Nenad Makuljević: Memorija i manipulacija. Spomenička politika u Srbiji 1989–2021 Izd. Biblioteka XX vek, Beograd 2022.
Iako Krešo Golik i Fadil Hadžić nisu bili koncert majstori jugoslovenske kinematografije, produkcionim crossover-om kroz četiri različite decenije postavili su autorski i bioskopski standard društvenog i političkog konteksta kakav godinama nedostaje novom srpskom i hrvatskom filmu
Gvadalupe Netel: Posle zime; Booka, Beograd, 2023; prevod sa španskog Branko Anđić
Sve što postoji pre same završnice u svemiru zapravo je izgovor da se do te tačke dođe; ako se to čak i na novija gledanja dalo tolerisati Kameronovom Titaniku, malo dobrovoljnog slepila možemo da darujemo i u slučaju ovog vrlo dobrog i sasvim funkcionalnog bioskopskog hita Klima Šipenka
Slobodan Selenić: Očevi i oci dramatizacija Kata Đarmati režija Veljko Mićunović Narodno pozorište
Neće biti da je uspeh filma Air tek reakcija na zbilja iritantnu infantilizaciju savremenog američkog filma višeg ili visokog produkcionog kalibra, baš kao što pojašnjenje tog uspeha ne može da se posmatra isključivo u svetlu jednostavne posledice pojave kvalitetnog i znalački upakovanog i plasiranog filma
Ovo “irsko viđenje” Čendlerovog najpoznatijeg lika svakako nije previše nadahnuto i uzbudljivo, ali jeste dostojanstveno. Džordan je, iako mu je više od sedamdeset godina, pokazao da je i dalje reditelj od integriteta, inteligentan i pouzdan, relevantan u meri u kojoj to većina njegovih ispisnika koji su još uvek živi i aktivni više nije
Prvi album Discipline kičme nekad se smatrao prvim velikim alternativnim rok izdanjem u našim krajevima. Kad se danas presluša, jasno je da je ova divlja ploča zapravo neupitni klasik jugoslovenskog rokenrola i originalni doprinos onom svetskom
“Ono što najviše volim kod nas i naših odnosa unutar benda jeste to što nema nekog stereotipnog definisanja i karakterisanja prema rodu i polu. Doprinosi i uticaji su često složeniji i ne bih baš tačno znao da odredim koji je čiji doprinos. Raduje me što je s vremenom sve manje egzotizacije pozicije žene u bendu, gde je neko u publici srećan samo da vidi ženu sa gitarom”
Nemanja Mitrović: Nekoliko definitiva o infinitivu Most Art, Beograd, 2023.
Ova serija je zaludela dobar deo sveta svojom prvom sezonom, a BBC ju je naknadno uvrstio u svoju ponudu, dok poklonici sa vidnim nestrpljenjem iščekuju obećanu drugu sezonu
Kako se možemo sećati nečega što se dogodilo pre nas? Na šta mislimo kada kažemo Jugoslavija? Da li je to postao pojam u koji svako učitava svoju fantaziju o lepšoj prošlosti? Šta bajka o Jugoslaviji govori o našem odnosu prema sadašnjosti u kojoj živimo
“Meni je, priznajem, potpuno neshvatljivo – ko god da se prepozna – da preživeli akteri scene o kojoj govorimo ćutke posmatraju urbanističku destrukciju i iživljavanje koje se nad Novim Sadom već duže vreme sprovodi. Naočigled ‘uglednih zvanica’ ubrzano se devastira grad u kom žive – njegov urbani duh, priroda – dok oni, volterovski kazano, obrađuju vlastiti vrt”
Prvi album američke alternativne supergrupe Boygenius skriveni je događaj sezone
Kada Arudž Aftab zapeva svojim vanvremenskim glasom, toliko senzualnim, višedimenzionalnim i oslobođenim svake sputanosti – izazivajući u vama pometnju do srži – onda dalja objašnjenja više i nisu potrebna
Predrag Finci: U unutarnjem, istina; TIM press, Zagreb, 2022; Predrag Finci: Prošle godine u Barnetu; Buybook, Sarajevo, 2022.
Dva novija odlična dokumentarna biografska filma dugog metra govore i o neposlušnosti kao prirodnom i u biti nepokorivom porivu, s tim da prvi u žiži ima veoma glasnu i nedvosmislenu neposlušnost, dok se drugi bavi iznuđenom tišinom
Stari i novi likovi se gomilaju, ali ne uspevaju da pronađu svoje mesto u “koordinantnom sistemu konfuzije”, nabacani su bez reda i cilja, sa karakterizacijom koja je uglavnom svedena na bečenje i režanje. Film u jednom trenutku postane naporan za gledanje jer je teško pohvatati šta se događa na ekranu
Ako uopšte postoje Vonegatovi “džepovi anarhije”, onda se oni sasvim sigurno nalaze u farmerkama rok poetesa. Svaka od njih obznanila je svoje prisustvo na sceni izručujući sadržaj upravo tih misterioznih čulnih spremišta pred publiku, kao deo obreda inicijacije u pleme slobodnog ženstva
Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata
Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“
Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše
Mnoge od onih koje su do juče hapsili, policajci danas štite. Tako su postali privatno batinaško obezbeđenje MUP Srbije d.o.o. Zato je za novinare mnogo važnije da znaju ko je ko u podzemlju, nego u policiji ili strankama na vlasti
Aleksandar Vučić je konačno prestao da se skriva iza funkcije predsednika Republike i govori kao onaj koji zapravo jeste: predvodnik udružene kriminalne grupe koja je okupirala ovu zemlju
Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata
I Zemun se pridružio Zaječaru i Zrenjaninu: dva dana pre početka, Zemun Fest je objavio da otkazuje sve koncerte i da će umesto Mileta Kekina, Who See, Zoster i Osvajači puštati klasične filmove. Kako su objasnili, ka tome ih je vodila briga za zajednicu
„Popravljanje“ tužilaštva, zamena neposlušnih sudija, uvlačenje vojske u obuzdavanje protesta...? Sagovornici „Vremena“ razmatraju šta bi sve Aleksandru Vučiću moglo da padne na pamet u zaludnim pokušajima da uguši građanske proteste i Srbiju pretvori u Belorusiju
Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“
Protesti pod sloganom „Gde smo ono stali?“ održavaju se u Beogradu i u gradovima širom Srbije. Grupa demonstranata je kamenicama zasula izlog prostorija SNS-a u Cvijićevoj ulici u Beogradu. Nakon toga pojavilo se vozilo sa pripadnicima Žandarmerije, koji su potisnuli demonstrante