Njegova ljubav prema umetnosti i umetniku kao stvaraocu dominirala je u svakom njegovom konceptu. Uočavao je i prepoznavao nove pojave i ohrabrivao mlade umetnike da slobodno eksperimentišu i istražuju
Novosadski saloni, Likovne jeseni, Dunavski dijalozi, Godišnje izložbe Likovnog kruga Udruženja umetnika Petrovaradinske tvrđave, dodele nagrada “Sava Šumanović”, na stotine izložbi što mladih i još neafirmisanih, što doajena umetnosti poput Mire Brtke, Milana Konjovića, Jovana Soldatovića, Zuzke Medveđove… tokom više od pet decenija bili su nezamislivi bez Save Stepanova, teoretičara umetnosti i likovnog kritičara iz Novog Sada koji je u ponedeljak 10. juna preminuo u 73. godini.
foto: g. noninSava Stepanov
Njegov odlazak je nenadoknadiv gubitak za kulturnu scenu Novog Sada i Vojvodine jer je on, više od pola veka, bio ne samo hroničar ovdašnje likovne scene već je bio i aktivni učesnik umetničkih zbivanja i procesa.
“Njegova ljubav prema umetnosti i umetniku kao stvaraocu dominirala je u svakom njegovom konceptu. Uočavao je i prepoznavao nove pojave i ohrabrivao mlade umetnike da slobodno eksperimentišu i istražuju”, izjavila je Vesna Latinović, urednica Galerije “BelArt” čiji je stalni saradnik bio Stepanov u proteklim decenijama.
Slikar i konzervator Danilo Vuksanović iz Galerije Matice srpske, gde je i sam Sava Stepanov počeo svoju karijeru, napisao je da je “Sava Stepanov tragao za rečima koje će njemu samom i drugima pojasniti šta je to stvaralački napor koji se već vekovima otima na trnovitom putu umetnosti”.
“Potreba za rečju bila je zapravo težnja da se obuhvati umetnička misao u dokumentarnom mozaiku svakodnevne prolaznosti”, istakao je Vuksanović.
Od kasnih sedamdesetih godina 20. veka do danas, Sava Stepanov objavio je veliki broj tekstova kojima je nastojao da prati glavne umetničke tokove i aktere na našoj umetničkoj sceni. Radio je u Galeriji Matice srpske, kao urednik u Foto-galeriji (1979–1993), bio je direktor Centra za vizuelnu kulturu “Zlatno oko” (1993–2010), te rukovodilac Galerije “Most” u Zavodu za kulturu Vojvodine (2011–2014), danas Kulturnom centru Vojvodine “Miloš Crnjanski”. U periodu od 1977. do 1981. godine bio je urednik Likovnog salona Tribine mladih u Novom Sadu.
...S. Stepanov i Jan Triaška
Galerija Matice srpske je pre pet godina primila od njega jedinstven dar – Poklon–zbirku likovnog kritičara i kolekcionara Save Stepanova. Poklon-zbirka Save Stepanova ne donosi dela jednog autora, što je uobičajena praksa Poklon-zbirki u Galeriji Matice srpske, već se sastoji od niza različitih autora i umetničkih dela, i daje pregled razvoja postmoderne i savremene umetničke misli na srpskom umetničkom prostoru. Tim činom je publici poklonio 75 umetničkih dela, slika, skulptura, grafika i radova u različitim formama novih medija, od 57 umetnika, nastalih na vojvođanskom umetničkom prostoru od šezdesetih godina prošlog veka do danas. Tada, 2019. godine, prilikom otvaranja izložbe iz njegove Poklon-zbirke Galeriji Matice srpske, Stepanov je objašnjavao novinarima kako on nije bio kolekcionar u pravom smislu reči već da je njegova kolekcija umetnina nastala iz podrške umetnicima.
“Vlast je u tadašnjoj Jugoslaviji, pa i danas, prema savremenom stvaralaštvu uvek bila uzdržana, oprezna, čak sumnjičava, a neki put se taj oprez transformisao u neku vrstu želje za kontrolom, čak i određenom represijom. Druga krajnost odnosa vlasti prema umetnosti jeste nezainteresovanost i zanemarivanje istinskih umetničkih dometa. U takvim okolnostima delatnici u kulturi i umetnosti su upućeni jedni na druge. Tako smo mi u likovnoj umetnosti najčešće bili sami sebi podrška, a moja kolekcija je proizašla upavo iz takvih odnosa”, izjavio je tada Stepanov.
Za svoj dugogodišnji rad nagrađen je brojnim priznanjima, između ostalih, i Nagradom “Lazar Trifunović”.
Likovne kritike je objavljivao u časopisima “Polja”, “Dometi”, “Misao” i brojnim drugim publikacijama. Autor je brojnih kataloga i monografija. U okviru Izdavačke delatnosti Zavoda za kulturu Vojvodine objavljene su dve njegove studije: “O crtežu i crtačima” 2013. godine i “Umetnost bez granice” 2014. godine, a u štampi je njegova monografska knjiga Fenomen Konjović, koju Kulturni centar Vojvodine “Miloš Crnjanski” iz Novog Sada objavljuje ove godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pozorišni štrajk u znak podrške studentima FDU dobio je još jednog učesnika – Zvezdara teatar je odlučio da otkaže sve predstave, iako je prethodno planirano da se održe kao gest podrške. Odluka je doneta nakon što su studenti odbili njihovu ponudu za besplatne matine ulaznice
„Kad se pozorište zatvori poruka više nikome ne može da se pošalje", objasnio je Dušan Kovačević odluku „Zvezdara teatra“ da i tokom štrajka nastavi sa prikazivanjem zakazanih predstava
Protesti, blokade, koncert u Zagrebu – na početku su dvadesete godine Marčelove karijere. I apsolutno verovanje u srećan kraj protesta. Kaže da „uprkos crnilu rešenom da nas satre, moja zemlja odavno nije bila ovako lepa“
Zaposleni u Šabačkom pozorištu traže od Gradske vlasti da hitno ukine Pravilnik o sistematizaciji koji je donet protivzakonito i koji doživljaju kao kaznu za podršku studentima
U staromodnom secesionističkom iskustvu obično žitelji određene teritorije pokreću proces otcepljenja od drugog dela teritorije na kojoj žive neki drugi ljudi. Nije, naime, zabeležno (do sada) da teritorija hoće da se otcepi mimo volje sopstvenih žitelja
Komandant „Kobri“ pukovnik Darko Đošić bi zbog gume Vučićevog službenog automobila kao moralni čin trebalo da podnese ostavku ili da se ubije. Naravno, ako je istina sve što je Informer objavio
Aleksandar Vučić se požalio da „zbog svega što mu rade“, teško pate njegovi roditelji. Majke i očevi kćeri koje su gažene ili im je bejzbol palicom polomljena vilica – ne pate. Na ovoj osnovi je šef države ponudio dijalog
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!