Šapić nema ingerencije da zabranjuje festival. Mi verujemo u razgovor i saradnju, a ne u osvetu koju zastupa gospodin Šapić, kaže Sofija Todorović iz Inicijative mladih za ljudska prava povodom Šapićeve izjave da gradska uprava neće davati nijednu saglasnost za održavanje festivala „Mirdita, dobar dan“
„Aleksandar Šapić nema ingerencije da zabranjuje neki festival, to po zakonu može samo MUP ako proceni da to zahteva bezbednosna situacija“, kaže za „Vreme“ Sofija Todorović programska direktorka Inicijative za ljudska prava, organizatora festivala „Mirdita dobar dan“, a povodom današnje izjave predsednika Privremenog organa Beograda da gradska uprava neće davati nijednu vrstu saglasnosti za održavanje ovog festivala.
Sofija Todorović kaže da u izjavi Aleksandra Šapića ima niz neistina.
„Na primer, primedba o javnom prostoru – naš program je godinama u privatnim prostorima zato ni jedna institucija nije htela ili smela da nas primi iako naš festival skuplja ljude i propagira zajedništvo. Naš program je u duhu realnosti odnosa između Beograda i Prištine u kojoj sarađujemo ma kakva da je ta realnost. Mi verujemo u razgovor i saradnju, a ne u osvetu koju zastupa gospodin Šapić.“
Sofija Todorović kaže da je neverovatno da on „i debate koje organizujemo pominje u negativnom kontekstu, iako one vode ka saradnji i miru“ i podseća da je „Mirdita, dobar dan” jedinstvena platforma za kulturnu razmenu, kao i dijalog o važnim pitanjima koja se izbegavaju i zanemaruju.
„Kako se drugačije rešavaju sporovi i nesuglasice ako ne dijalogom? Zašto Šapić isto tako ne reaguje na razgovore koje vode vlasti Beograda i Prištine, da li zato što odnosi dve države mogu da budu samo onakvi kakve nam oni nude? Da li hoće da kaže da samo jedna vrsta ljudi može da garantuje mir?“
Pita „da li se Šapićeva izjava uklapa u slogane vlasti ’Beograd je svet’ i ’Beograd otvorenog srca’? Ili, ako je Kosovo Srbija, zašto bilo kome može da smeta da u Beogradu pričamo o Kosovu i da promovišemo kulturu tog područja?“
Jedna od najvećih Šapićevih argumenata protiv „Mirdite“ je termin, festival se održava od 27. do 29. juna, dakle na Vidovdan. Sofija Todorović kaže da se festival uvek održava u maju, ali da su ga sad „treći put pomerali i prilagođavali raznim datumima. Više ne možemo, zato što je izuzetno teško uskladiti termine 50 učesnika i svih saradnika i organizatora festivala.“
Sofija Todorović navodi i da ministarka porodice Milica Đurđević Stamenkovski takođe govori neistine „ili nije informisana, pa kaže da mi ne možemo u Prištini da organizujemo festival. To nije tačno, prošle godine bili smo u Prištini, a 3. maja tamo su ljudi palili sveće za ubijene u dva masakra. Ministarka porodice, umesto da spaja ljude, širi razdor i mržnju.“
„Mirdita je moćan alat za premošćivanje jaza između dveju kultura i pozivamo sve da nam se u tome pridruže“, kaže Sofija Todorović.
Festival „Mirdita, dobar dan“ se u Beogradu održava od 2014. godine. Tokom čitave decenije pratili su ga protesti desničarskih organizacija i partija u Srbiji koji su pokušavali da spreče njegovo održavanje i tražili od vlasti da zabrane ovu manifestaciju.
Organizatori festivala „Mirdita, dobar dan“ su nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava, Građanske Inicijative i Forum ZFD i organizacija Integra sa Kosova.
Kako kažu, Festival će i ove, kao i prethodnih godina, predstavljati spoj umetnosti, savremene kulturne scene, ali i pokretanja važnih pitanja koja se tiču prošlosti i budućnosti u vremenima koja predstavljaju veliki izazov za odnose Srbije i Kosova.
Ovo, 11. izdanje Festivala počeće 27. juna u 19:30 u „Dorćol Platzu” predstavom „Otac i otac“ kosovskog dramaturga Jetona Neziraja, u režiji Kuštrima Koljićija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Osim laureatima šest Zlatnih arena iz Srbije, na Pulskom festivalu se sinoć aplaudirao i studentima, sa željom da oni donesu promenu i srpskom filmu. Hrvatski umetnici pozvali na solidarnost sa srpskim kolegama
Kada sam prvi put čuo reč tradicija i razmišljao o njoj – gledao sam neku emisiju o Škotskoj, bilo mi je desetak godina – verovao sam da su Škoti neki ljudi koji, uprkos svim praktičnim prednostima savremenog načina odevanja, još uvek nose široke haljine bez donjeg veša. Zašto to rade? Pa: tradicija!
Kako je Holivud, pod maskom progresivnosti, pretvorio političku korektnost u jeftin reciklažni marketing? Zašto publika sve glasnije odbija “polovne” likove i gde leži spas za autentični diverzitet na velikom platnu?
Ljudi na stadionu i oko njega ne moraju imati istu predstavu Bosne i Hercegovine. Ne moraju deliti istu političku viziju, isto iskustvo zemlje, isti odnos prema njenoj prošlosti ili budućnosti. Mnogi od njih u Bosni i Hercegovini odavno više i ne žive. Neki možda ni sami ne bi umeli da kažu šta ih tačno povezuje sa drugima oko njih. Ali znaju istu pesmu. Pevaju Halida, ”Ljijane”
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.