





Od četvrtka do nedelje održaće se Festival javne istorije u organizaciji Centra za primenjenu istoriju na temu otpora. Festival počinje izložbom fotografija nastalih kao deo trogodišnjeg istraživanja Centra za primenjenu istoriju o obeleženim i neobeleženim mestima sećanja u 15 lokalnih zajednica u Srbiji
„Sećanje na otpor, sećanje kao otpor” naslov je trećeg Festivala javne istorije koji će se održati od četvrtka (20. juna) do nedelje (23. juna) u prostoriji „Miljenko Dereta”.
Tema ovogodišnjeg Festivala je otpor – otpor politikama koje prekrajaju i brišu prošlost, pokušavajući na taj način da osiguraju sopstveni politički legitimitet u današnjici.
Festival otvara izložba fotografija autora Nedžada Horozovića, nastalih kao deo trogodišnjeg istraživanja Centra za primenjenu istoriju o obeleženim i neobeleženim mestima sećanja u 15 lokalnih zajednica u Srbiji. Istraživanja – kao i fotografije – predstavljaju pamćenje i zaboravljanje prošlosti u ovim zajednicama, posebno one koja se odnosi na socijalistički i period devedesetih. Koji događaji i ličnosti su deo ovog sećanja, kako se pamte? Šta i ko je prepušten zaboravu i zbog čega?
Program se nastavlja javnim vođenjem „Borbe na Košarama kao mesto sećanja i proizvodnje herojskog mita?“
Kroz razgovor o spomenicima kao jednom od vidova materijalizacije zvaničnih politika, tokom ovog vođenja otvoriće se pitanja koje slike prošlosti se putem državnih politika sećanja promovišu kao poželjne, koja je funkcija takvih interpretacija prošlosti, šta je iz njih izostavljeno i šta nam to govori od današnjici.
Drugi dan Festivala predstavlja mogućnosti učenja iz prošlosti, bez njenog prekrajanja ili zaboravljanja. U subotu (22.06.) program počinje javnim vođenjem “Pravo na dom – Sto godina borbe za krov nad glavom u Beogradu”, a u nedelju će se održati interaktivna radionica „Svakodnevnica u Beogradu devedesetih.“
Festival se zatvara predstavljanjem knjige „Kartografija otpora: Zagreb 1941.-1945”.
Otvaranje festivala biće u četvrtak u 18 časova, a detaljan program možete pogledati na ovom linku.






Jedne večeri su nemački avioni sravnili ulice Bredforda, ali je, začudo, kuća porodice Hokni ostala netaknuta. Pod stepenicama se skrivao i dečačić po imenu Dejvid, koji se naredne osamdeset četiri godine prema životu odnosio sa dubokom i neodoljivom radošću. U međuvremenu je postao karijatida umetnosti dvadesetog veka i verovatno poslednji vizuelni umetnik čiji će odlazak biti zabeležen širom sveta


Vicko Krstulović, Neretva i Sutjeska; memoari 1942–1943; Most Art Jugoslavija, Zemun, 2026.


Dragan Prole, Pećinski zaokret, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci/ Novi Sad, 2024.
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slućaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve