Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

19.jun 2025. Ivan Milenković

Avanture hvatača snova

Zografove teme, kaže Vuković, jesu fenomeni, ljudi i predmeti potisnuti iz glavnih tokova istorije i kulture, sa kojima nas njegov autografski avatar upoznaje. Tako se na stranicama njegovih stripova zatiču likovi anonimnih svedoka ratova, aboridžinskih umetnika, lokalnih osobenjaka, baba-trovačica koje veruju da su im snovi odredili sudbinu, likovi koji, u stvari, veoma dobro pariraju superherojima industrijalizovanog strip biznisa

Pozorište

Reditelj propituje sebe ili: Šta je pozorište?

Prostor i vreme, ljudski odnosi u prostoru i vremenu, odnos autora teksta, lika kome je dat tekst i osobe (glumca/izvođača) koji govori tekst, gledalac koji svojim gledanjem utiče na predstavu i energija koja sve ove činioce drži na okupu – to je ono što bismo na osnovu Liješevićeve predstave mogli odrediti kao pozorište

In memoriam: Matija Dedić, 1973–2025

19.jun 2025. Dragan Kremer

Pijanista koji sve o nama zna

Akademski potkovan, odlične tehnike, a po temperamentu liričar, od majke Gabrijele-Gabi Novak nasledio je osećaj za sving i uopšte ljubav ka džezu; prefinjeno i precizno muzičko izražavanje prirodno mu je bilo u bogatom, aranžmanskom pristupu poput očevog. I kao što je teško ne pamtiti ga – čak i u njegovim zrelim godinama – kao dečaka tananih osećanja, nemoguće je zaobići njegovu neutaživu žeđ za muzikom i svime što je povezano s njom

Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Iz novog broja

18.jun 2025. I. M.

Zograf za „Vreme“: Dobar deo mojih stripova je autobiografski

Povodom treće izložbe „Hvatač snova”, koju radi sa Stevanom Vukovićem, Aleksandar Zograf u intervjuu za novi broj „Vremena“ priča: „Tehnički, nema neke velike razlike u opisivanju stvarnih događanja i onih koji su viđeni u snu, i to je jedna od tema koja je zaokupljala kreativce u raznim vremenskim i geografskim okvirima“

Preporuka

13.jun 2025. S.Ć.

Hedlov „Matija“

Biografsko-dnevnička knjiga „Matija“ Draga Hedla, bolno iskrena, o životu sina, naučnika na Jejlu, koji se ubio

Pripreme za EXIT

Maja Gojković gasi Exit

13.jun 2025. K. S.

Exit 2025: Najglasniji, ujedinjeni krik za slobodu

Jubilarni 25. Exit možda će biti i poslednji na Petrovaradinskoj tvrđavi. Razlog: organizatori su podržali studentske proteste, pa im vlast uskraćuje javna sredstva. Ako je ovo kraj — biće najglasniji, ujedinjeni krik za slobodu

Intervju: Marko Đorđević, reditelj dokumentarnog filma Iza osmeha

11.jun 2025. Bratislav Nikolić

Trči, Vlado, trči

Vlada Divljan (1958–2015), beogradski “večiti dečak”, jedna je od onih ličnosti koje će uvek iznova buditi pažnju, kakav god da je povod

Intervju: Nenad Petrović, “Deca Loših Muzičara”

11.jun 2025. Kristina Anđelković

Iskre u tami

Rokenrol oduvek postoji da bi skrenuo pažnju na ono što se zbiva u društvu, da bi kritikovao. Rokenrol je zato lekovit i podmlađuje

Jubilej

10.jun 2025. S.Ć.

Trideset godina crteža u galeriji „Haos“

„Bavljenje ovim poslom u sumornoj stvarnosti, bilo je utočište i beg, potreba da se kulturna scena brani i pokaže ono drugo, lepše lice našeg identiteta“, kaže Borka Božović koja je pre 30 godina osnovala galeriju „Haos“

Izložba

09.jun 2025. S.Ć.

Veliki Dejvid Hokni se vraća u Beograd

Muzej savremene umetnosti obeležava izložbom velikog britanskog umetnika Dejvida Hoknija, koji je u Beogradu izlagao još dok su i ovaj muzej i umetnik bili mladi

Koncert: Partibrejkers, Luka Beograd, 31. maj 2025.

06.jun 2025. Dragan Kremer

Razarač u marini

Kod samih plovnih vrata luke, „Kontakt 2025.” prošle subote zakucao je završni udarac za ovaj put, koncert beogradskih Partibrejkersa. Jer, pre tri godine su na Sajmu slavili svoj 40. rođendan, ali sad je pravo vreme za autentični bunt rokenrola u Srbiji

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije

Intervju: Snežana Mijić, slikarka

04.jun 2025. Nataša Gvozdenović

Važno je sebe shvatiti ozbiljno

Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”