

Festival drame
Počinje Sterijino Pozorje, vreme je teatra
Po selekciji Svetislava Buleta Goncića, na 71. Sterijinom pozorju biće osam predstava koje osim umetničkog kvaliteta nude i komunikaciju sa publikom, a zbog malog budžeta neće biti „Krugova“




„Portret Elizabet Lederer" Gustava Klimta postala je druga najskuplja slika u istoriji i najskuplja među delima moderne umetnosti
„Portret Elizabet Lederer“ Gustava Klimta prodata je na aukciji u Njujorku za 236,4 miliona američkih dolara, čime je postala drugo najskuplje delo prodato na aukciji posle slike „Salvator Mundi“ Leonarda da Vinčija.
U utorak uveče, u aukcijskoj kući „Sotheby’s“ u Njujorku, slika Gustava Klimta imala je šest ponuđača, a očekivalo se da cena neće prelaziti 150 miliona dolara. Identitet kupca nije otkriven javnosti.
Ovom aukcijom, „Portret Elizabet Lederer“ postao je najskuplja Klimtova slika, pošto je oborila prethodni rekord od 108 miliona dolara koliko je iznosila prodara „Devojka sa lepezom“. Ujedno je postala i najskuplja prodata slika moderne umetnosti.


Burna istorija „Portreta Elizabet Lederer“
Portret je nastao između 1914. i 1916. godine, predstavlja portret ćerke Klimtovih pokrovitelja, obučene u kineski ogrtač. Naslikana je metodom ulje na platnu je visoka oko 180 centimetara,
Nakon Anšlusa 1938. godine, nacisti su zaplenili sliku, koja je vraćena bratu naslikane Elizabete Eriku Ledereru tek 1948. godine.
Ostala je neoštečena tokom rata, mada je jednom umalo stradala u požaru.
Godine 1985. slika je postala deo privatne kolekcije naslednika Leonarda Laudera i bila je izložena na Petoj aveniji u Njujorku.
Nakon aukcije Lauderove kolekcije u utorak uveče, Sotheby’s je nastavio širu aukciju moderne umetnosti, koja je uključivala i potpuno funkcionalni zlatni WC kao kritiku na račun ultrabogatih.


Po selekciji Svetislava Buleta Goncića, na 71. Sterijinom pozorju biće osam predstava koje osim umetničkog kvaliteta nude i komunikaciju sa publikom, a zbog malog budžeta neće biti „Krugova“


Stoti rođendan, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ obeležila je trodnevnim programom i gledanjem u budućnost


Primajući najviše odličje Srbije iz ruku ministra Selakovića, direktor ruskog Ermitaža je naveo da su njih dvojica razgovarali o formiranju zajedničkog muzeja antičke istorije. Selaković nije ništa rekao


Čitaoci našeg njuzletera i ove srede dobijaju ulaznice za bioskop i jedan izuzetan roman


„Madlenijanum“ ima novog direktora, Gordana Matića. Nije mu nametnut već ga je izabrao Upravni odbor, i ima biografiju koja uliva poverenje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve