img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reciklaža otpada

Zašto je „E-reciklaža“ iz Niša otpustila 180 radnika

02. april 2026, 12:33 M. L. J.
Deponija FoNet/Marko Dragoslavić
Zašto je „E-reciklaža“ iz Niša otpustila 180 radnika?
Copied

Krenula su otpuštanja u sektoru reciklaže, nakon što je država od 1. januara 2026. ukinula podsticaje za odnošenje otpada u Srbiji. Građani za to vreme - uredno plaćaju eko taksu

U niškoj „E-reciklaži“ posao je izgubilo 180 ljudi, prenose „Južne vesti“ i dodaju da se otkazi spremaju za više hiljada ljudi koji rade sa otpadom u celoj Srbiji. Niška firma „E-Reciklaža“ je, kako kažu, 1. januara bila prinuđena da obustavi sakupljanje i tretman otpada i deo radnika je ostao bez posla jer nema novca koji su dobijali kroz podsticaje.

Iza ovih otkaza stoji odluka države da ukine podsticaje za reciklere u Srbiji, pa su oni prestali da preuzimaju teški otpad, koji čine i akumulatori, stare gume i bojleri po Srbiji, o čemu je „Vreme“ već pisalo.

„Razumemo potrebu države da uskladi zakonodavni okvir sa pravilima Evropske unije u oblasti državne pomoći i smatramo da je to prirodan i neophodan proces, ali verujemo da način na koji se to sprovodi ne sme dovesti do prekida funkcionisanja sistema upravljanja otpadom“, kažu iz ove kompanije.

Novca ima, ali je sistem zakazao

Ističu da suština problema nije u nedostatku novca, već u načinu na koji je sistem formalno postavljen.

„U ovom trenutku imamo situaciju da novac postoji, potreba postoji, kapaciteti postoje, ali tretmana nema, što stvara direktan ekološki i zdravstveni rizik“, napominju iz „E-reciklaže“. „Time dolazimo u situaciju da računovodstvena i birokratska pravila praktično zaustavljaju industriju koja ima kapacitete, tehnologiju i jasnu ulogu u zaštiti životne sredine. Verujemo da je hitno potrebno pronaći rešenje koje će omogućiti da se postojeća sredstva koriste za svoju namenu i da sistem ponovo počne da funkcioniše, jer ekologijom ne treba da upravlja računovodstvo, već logika sistema i odgovornost prema zdravlju ljudi i životnoj sredini.“

Oni su kao kompanija uputili radnoj grupi koja radi na predlogu nove Uredbe kojim žele, kako kažu, kojim žele da zajednički nađu rešenje za nastali problem. Podsećaju da već godinama u Srbiji sistem funkcioniše tako što recikleri dobijaju takozvanu državnu pomoć, ali da to jeste prelazni mehanizam, dok se ne uspostavi trajno i sistemsko rešenje.

Kažu da je problem osim ekološki i taj što kompanije proizvođača koji posluju u Srbiji već traže dokaz da je poslednji kilogram otpada zbrinut u skladu sa propisima.

Građani to uredno plaćaju

Recikleri traže hitno rešenje jer novca za finansiranje ima, pošto proizvođači plaćaju eko-takse kako bi se njihov otpad tretirao.

Već četiri meseca Uredba o visini i uslovima za dobijanje podsticajnih sredstava nije na snazi. Radna grupa koja radi na predlogu nove Uredbe i dalje nije izradila novu.

Pod pritiskom potencijalne ekološke katastrofe, Ministarstvo zaštite životne sredine Srbije pripremilo je novi sistem subvencija za kompanije koje se bave ponovnom upotrebom i reciklažom otpada.

Ipak, recikleri tvrde da ova nova ponuda države nije čak ni u skladu sa regulativom. Neke novine su ocenili kao apsurdne, poput aukcija za dobijanje državnih para.

Iz kompanije Eko-sistem iz Petrovaradina za NIN su rekli da sumnjaju da predloženi novi model finansiranja može da garantuje rešenje problema. Direktor E-Reciklaže Ninoslav Milenković rekao je da je „problem nastao jer je finansiranje tretmana otpada definisano novim predlogom uredbe kao državna pomoć“.

„Suština nikada nije bila sporna: generator otpada plaća, država prikuplja sredstva, kontroliše i iz njih plaća tretman, a da pritom konkurencija unutar jedinstvenog tržišta EU nije narušena. Zato verujemo da je ovo više nesrećan slučaj nego bilo čija loša namera i da rešenja ima. U tom smislu, usklađena državna pomoć ima svoje mesto i svoju logiku, ali ona nije namenjena finansiranju industrije otpada“, kazao je Milenković.

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Eko taksa Reciklaža Otpad Otkazi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
EXPO 2027

Ekspo 2027

20.avgust 2026. B. B.

Na svaki dinar uložen u Ekspo država će navodno dobiti 1,91 dinar

Procenjuje se da će ulaganja države od dve milijardi evra u Ekspo privući i privatne investicije u približno istom iznosu – tačnije 1,83 milijarde evra

Aleksandar Vučić u kampanji

Predizborni dodaci

20.avgust 2026. M. L. J.

Nova režimska pomoć penzionerima: Ko će i koliko novca dobiti 14. septembra

Isplata jednokratne državne pomoći penzionerima počeće 14. septembra 2026. godine. Iznos pomoći kreće se od 20.000 do 35.000 dinara, u zavisnosti od visine penzije. Posebna prijava nije potrebna

Biznis

20.avgust 2026. M. L. J.

„Vrati se i stvaraj“: Srbija mami mlade sa 1,8 miliona dinara da se vrate u zemlju

Država je raspisala javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru programa „Vrati se i stvaraj“. To bi trebalo da privuče onih 250.000 ljudi koji su otišli iz zemlje u poslednjih pet godina, a najviše mlade

Rudarstvo

20.avgust 2026. M. L. J.

„Timočka buna“ protiv Ziđina: Rumunske i bugarske organizacije strahuju od prekograničnog zagađenja

Dvanaest bugarskih nevladinih organizacija 18. avgusta pismeno je ministarki životne sredine i voda Bugarske tražilo informacije o rudarenju Ziđina u Srbiji. Dan ranije isto je zatražilo 28 rumunskih organizacija. Strahuju od prekograničnog zagađivanja

Lidl

PR

19.avgust 2026. R.V.

Lidlova bušilica oborila svetski rekord pokrenuvši čuveni panoramski točak u Londonu

Lidlova akumulatorska bušilica PARKSIDE ponovo je privukla pažnju svetske javnosti nakon što je, posle Airbusa A380, uspela da pokrene i čuveni London Eye. Poduhvat je izveden u okviru akcije „THE ROTATION“, a organizatori navode da je njime postavljen novi Ginisov svetski rekord

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1859
Poslednje izdanje

Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”

Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati se
Rat u MUP

Kako policajci razvaljuju policiju

Izveštači i predsednik Srbije

Strogo kontrolisana i dozirana pitanja

Srbija i Crna Gora

Ekonomski pritisak na Crnu Goru

Globalno zagrevanje

Da li čovečanstvo ima budućnost

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure