Tržište poslovnog prostora u Srbiji ove godine pokazuje dve potpuno različite slike. Dok se u Beogradu traže kvalitetne kancelarije i grade novi poslovni centri, u mnogim gradovima u unutrašnjosti Srbije veliki broj lokala ostaje prazan.
Prema podacima koje prenosi RTS, vrednost prometa poslovnim prostorom u Srbiji tokom 2026. godine povećana je za oko 30 odsto. Međutim, taj rast nije ravnomerno raspoređen. Beograd, Novi Sad i Niš dobijaju nove kvadrate modernog poslovnog prostora, dok je u manjim sredinama ponuda često veća od potražnje.
Poseban problem je što u unutrašnjosti gotovo da nema poslovnog prostora koji se izdaje po principu „ključ u ruke“, odnosno prostora koji je već opremljen za konkretnu namenu i u koji zakupac može odmah da se useli.
„Ljudi prvenstveno izdaju kvadrate, a ne prostor koji ima namenu i u koji zakupac može da uđe i odmah ga koristi“, kaže za RTS agentkinja za nekretnine Snežana Gajić iz Valjeva. Prema njenoj proceni, opremanje lokala za određenu namenu može da košta između 30.000 i 50.000 evra, što bi dodatno podiglo cenu zakupa.
Svaki deveti stanovnik jedan lokal
Koliko je jaz između ponude i potražnje veliki u pojedinim gradovima pokazuje primer Svilajnca.
U tom gradu, prema rečima predsednika opštine Predraga Milanovića, postoji oko 1.070 poslovnih lokala na približno 9.000 stanovnika. To znači da dolazi oko jedan lokal na svakih devet stanovnika.
Milanović takvu situaciju povezuje sa politikom iz devedesetih godina, kada su se, umesto razvoja industrijskih zona, gradili brojni lokali u očekivanju da će razvoj trgovine automatski popuniti poslovni prostor. Danas su, međutim, mnogi od njih prazni.
Beograd nema dovoljno kvalitetnih kancelarija
U Beogradu je situacija gotovo obrnuta. U prestonici postoji oko 1,4 miliona kvadratnih metara poslovnog prostora A i B klase, a slobodno je svega oko pet odsto.
Najveću potražnju za kancelarijama imaju IT kompanije, a zatim farmaceutske kompanije, advokatske kancelarije, konsultantske firme i agencije za nekretnine.
Cene zakupa u objektima A klase kreću se između 16,5 i 18,5 evra po kvadratnom metru, dok se dodatno plaćaju servisni troškovi od oko 4,5 evra po kvadratu.
Agent za nekretnine Marko Jevtić navodi i da je tokom prethodnih meseci zabeležen veći priliv ukrajinskih kompanija koje poslovanje prebacuju u Srbiju.
Kod najmodernijih, servisiranih kancelarija cene su još više. U jednom novom poslovnom centru u Beogradu zakup se, prema podacima koje prenosi RTS, kreće od 35 do 40 evra po kvadratnom metru.
Prednost na tržištu sve više imaju prostori koji nude fleksibilne uslove zakupa, energetsku efikasnost, parking i mogućnost prilagođavanja potrebama kompanija.
Poslovni centri izlaze iz centra
Kako se centralne beogradske lokacije popunjavaju, poslovni sadržaji se postepeno pomeraju ka obodima grada, uz glavne saobraćajnice i u pravcu aerodroma.
Istovremeno, Novi Sad, Niš i Kragujevac pokušavaju da uhvate korak sa potražnjom za savremenim poslovnim prostorom.
Tako se na tržištu poslovnih nekretnina sve jasnije vidi razlika između velikih urbanih centara i ostatka Srbije: dok se u Beogradu vodi borba za kvalitetan poslovni kvadrat, u manjim sredinama problem je kako postojeće lokale uopšte staviti u funkciju.
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!