Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir
Drugo izdanje Reflektor teatar festivala počinje 23. novembra. Okuplja predstave društveno angažovanog izraza iz regiona i moglo bi se reći da je Reflektor festival Bitef nezavisne scene.
Do 30. novembra pokazaće predstave i autore iz Sarajeva, Zagreba, Podgorice, Mostara, Prištine i Beograda. Sve se bave temama rata i mira, suočavanjem sa prošlošću, i pitanjem gde su zemlje i društva nastala raspadom Jugoslavije trideset godina kasnije, a njihov zajednički naslov je „Mirovni sporazum“ čime se ukazuje na 30 godina Dejtonskog sporazuma kojim su okončani ratovi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Kako najaviti festival u ovoj Srbiji
Ovogodišnji festival je bio spreman još u avgustu, rekla je za „Danas“ Minja Bogavac, direktorka Reflektor teatra, ali tad „smo jedni na druge pucali vatrometima, preko kordona“, u septembru su studenti u Novom Sadu dobijali batine na kampusu a Beograd su gazila borbena vozila zbog državne vojne parade, u oktobru su masovnim protestima građana pridružene anti-blokade „i opet se činilo kako hodamo po ivici noža i kako svakog momenta, samo jedan pogrešni korak, može da nas uvede u građanski rat“.
„Sem toga, čitav oktobar je bio komemorativan i tužan… i sav u znaku priprema za Prvi novembar u Novom Sadu. U redu – mislili smo, naš Festival je spreman i treba samo da ga najavimo, ali usledile su možda i najstrašniji prizori s ulica. Kako najaviti festival kad petsto metara od prostora u kome on treba da se održi, jedna majka štrajkuje glađu, zahtevajući pravdu za ubistvo svog sina, dok neki drugi mladići i devojke, sa druge strane ograde, prave veselje uz lake note novokomponovanog folka?! Ima li uopšte smisla praviti festivale? Ima li smisla raditi bilo šta? Sa druge strane, tu je i pitanje: šta se događa ako odustanemo? Šta je sa ugovorima koje smo potpisali, pre godinu dana? Šta je sa obavezama koje smo preuzeli? Posledica našeg otkazivanja, verovatno bi bila gašenje Reflektor teatra, a verujte da za trinaest godina rada, nikada nismo bili suviše daleko od ovog scenarija.“
Na kraju se postavlja pitanje, kaže Minja Bogavac: „šta tačno društvo ima od nas, ako se ugasimo? Mi smo siguran prostor za mlade, radimo dobre stvari i svih ovih godina pravili smo predstave sa ciljem da publiku podsetimo na vrednosti demokratije, ravnopravnosti i vladavine prava. A to je baš ono što danas svi tražimo, na ulicama! I naš festival, takav kakav je, u tome treba da nas osnaži“.
Smatra i da je „važno da neki dobronamerni, iskusni i pametni ljudi dođu u Beograd, da vide kako sada izgleda, kako mi izgledamo, ali najviše: da shvate kako se osećamo i šta sve u sebi, na dnevnom nivou, treba da polomimo, pre odlaska na radne i borbene zadatke.“
Ovogodišnji program
Festival otvara predstava „Uspavanka za Mladenku“ Seada Đurića. Predstava je dobila ime po četvorogodišnjoj Mladenki Zadro, koja je najmlađa žrtva zločina u selu Grabovica iz septembra 1993. godine, kada su pripadnici Armije BiH ubili 33 hrvatska civila. Mladenka je simbol za sve nevine žrtve koje su izgubile život u prošlom ratu. „Ovaj projekt je krik mladih ljudi koji traže pravdu i mir zemlji koja neće imati budućnost, ako se ne razriješi prošlost“, piše u najavi ove predstave Mostarskog teatra mladih.
Dramski studio „Prazan prostor“ iz Podgorice dolazi sa predstavom „Smrt u Dubrovniku“ u režiji Petra Pejakovića, sledi autorski projekat Ivane Sajko „Naše ulice 24/25“ nastao kroz jednomesečnu radionicu, Centar za umetnosti zajednicu i Teatar Dodona iz Prištine učestvuju sa predstavom „Žene Troje“ u režiji Zane Hoxhe i Maje Mitić a učestvuju umetnici iz Beograda i Prištine. Festival zatvara predstava „Moja zemlja“ koju je po tekstu Minje Bogavac režirala Jelena Bogavac, čiji je podnaslov „Šta mladi misle o patriotizmu“.
Kao festival u festivalu je regionalna celodnevna konferencija „Cross border link: Festival u dijalogu“ povodom trideset godišnjice Dejtonskog sporazuma.
Drugi Reflektor teatar festival će biti održan u prostorima Svemirski ranččč (Žorža Klemansoa 29g). Luka Beograd i Centar za kulturnu dekontaminaciju (Birčaninova 21).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Više od 20 festivala nije održano prošle i ove godine, FCS dve godine ne raspisuje konkurse, Ministarstvo kulture odbija projekte umetničkih udruženja, smena uspešnih direktora a postavljanje ljudi koji ne obećavaju… sve su to dokazi da živimo kulturu destrukcije, pokazuje istraživanje Centra za studije kulture
U bečkoj aukcijskoj kući Doroteum prodata je slika hrvatskog autora Vlaha Bukovca za pola miliona evra, uskoro će biti izložena u Zagrebu, a tamošnja javnost ne zna ime kupca
Predstava „Profesionalac“ igra se 50. put. „Neverovatno je da se za četrdeset godina – od pisanja o tadašnjoj vlasti i komunizmu, malo toga promenilo“, kaže njen autor Dušan Kovačević
U svetu poznata „Estetika filma“, memoari Srećka Džamonje, knjige Aleksandra Dimitrijevića, nagrađeni romani i ostala nova izdanja Clia kojih neće biti na Sajmu knjiga
Izvođenje „Balkanskog špijuna“ otkazano je sinoć neposredno pred skup Studentske liste na Slaviji – zbog indisponiranosti glumaca. „Ja nisam indisponirana“, kaže rediteljka predstave Tatjana Mandić Rigonat
Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.
Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe
Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.