Roman
Nezastarelo, nezaobilazno, neprocenjivo
Dva kratka romana Dežea Kostolanjija, rođenog Subotičanina i modernog klasika mađarske književnosti, dan-danas predstavljaju prvorazredan čitalački užitak
Dva kratka romana Dežea Kostolanjija, rođenog Subotičanina i modernog klasika mađarske književnosti, dan-danas predstavljaju prvorazredan čitalački užitak
Za ovog šamana stripskog medija bio bi eufemizam reći da je bio jedan od najvećih crtača našeg doba, pošto njegova autorska ličnost predstavlja istinski šok dvadesetog i početka dvadeset prvog veka, započet čudesnom eksplozijom 1977. koja traje do danas i nimalo se ne stišava fizičkom smrću njenog autora
Dvadeset devetog februara u Beogradu je preminuo naš poznati slikar i grafičar Branko Miljuš. Umesto nekrologa, objavljujemo tekst iz većeg rada za monografiju posvećenu njegovom delu
Wrecking Ball, novi album Brusa Springstina, objavljen je petog marta. Nije to, kako već trube lokalni publicisti, nikakav saundtrek organizovane pobune, nego album rezignacije, album čije pesme, gotovo volterovski, nude spas u "obrađivanju vlastitog vrta" ili pak u individualnom ekscesu
Ovog meseca navršava se sto godina od smrti Karla Maja, jednog od najpopularnijih pisaca u istoriji književnosti, na čijim pričama sa Divljeg zapada su odrastale generacije čitalaca na svim meridijanima. Njegova sabrana dela broje 120 tomova. Počeo je da piše u zatvoru, a radnje svojih priča i romana smeštao je u zemlje koje nikada nije video i o kojima nije znao ništa, a pored ostalih i u Makedoniju i na Kosovo. Kakvi su Albanci i Srbi u romanima Karla Maja U balkanskim gudurama i Kroz zemlju Arbanasa
"Već sada znam da ću se jednog dana ponovo vratiti novotalasnoj muzici, ali sa suvremenim sadržajem i temama koje su aktuelne. Vjerovatno ću ponovo aktivirati Lačni Franz s novom ekipom i s originalnim gitaristom kao gostom. Nadam se boljoj budućnosti i nekim novim talasima"
Noam Čomski i Mišel Fuko:
O ljudskoj prirodi: pravda protiv moći
sa engleskog i francuskog preveo: Andrija Filipović
Karpos, Loznica 2011.
"Bio sam rešen da isteram Ustaničku ulicu. Dva projekta su mi propala, a ovaj sam želeo da isteram. Ako i propadnem kao producent, uvek mi ostaje gluma, ali pre toga sam želeo sam da napravim film o ljudima koji idu glavom kroz zid, koji idu protiv struje"
Časopis Teatron objavio je bogat temat o novom političkom pozorištu u Srbiji i regionu, u vremenu između ratova, tranzicije i kapitalizma
Priča o ženskom pismu u muzici u Srbiji je uzbudljiva – mnoštvo je različitih muzičkih jezika koji ostvaruju živopisan kontrast znatno ujednačenijoj "muškoj sceni". Tokom oko dva veka delovanja kompozitorki i muzičkih autorki u Srbiji, muzika koju su kreirale prešla je dug put od romantizma do raznih vrsta medijskih, stilskih i konceptualnih raznolikosti savremenih muzičkih jezika. Srednja i mlađa generacija kompozitorki ostvaruje proboj na internacionalnoj sceni, a neke od kompozitorki poput, Ljubice Marić ili Ludmile Frajt, odnosno u popularnoj muzici Margite Stefanović i Radojke Živković, gotovo su kultne figure na lokalnoj sceni
Žoze Žil: Portugalija danas
Prevela Vesna Vidaković
Mediterran publishing, Novi Sad, 2011.
"Onako kako čovek živi tako i slika. U tome su uvek prisutni raspoloženje, momenat, dobra volja, dobra atmosfera, dobra sreća i – slučaj. A slučaj je, kažu, Bog. Eto, tako nastaje slika"
Duhu tridesetih godina prošlog veka u koje je smeštena radnja Umetnika najviše doprinosi glavni glumac ovog filma Žan Dižarden sa svojim tankim brčićima, velikim zubima i džinovskim osmehom. Oskara za najbolju mušku ulogu osvojio je pomoću mnogo mimike i samo dve reči koje je izgovorio u filmu: "Sa zadovoljstvom"
"Imam jednu vežbanku iz škole koju sam sačuvao. Zbog sledećeg sastava su me u sedmom razredu poslali kod psihologa: ‘Došlo je šugavo jutro, ustajem iz šugavog kreveta, pozdravljam svoje šugave roditelje, uzimam nož, nanosim šugavi margarin na šugavi hleb, odlazim u šugavu školu da slušam šugavog profesora kako šugavo kenja.’ To je bilo napisano kao pismo drugu. Onda mi profesor da keca od 4 santimetra i 7 milimetara, i napiše sa strane: ‘A od svega je najšugavija tvoja pamet, ali ti izgleda toga nisi svestan.’ Ja i dan-danas ne bih da se to prekine kod mene, da me nešto fura. Svaka reč nosi život, a ako to hoćeš da menjaš i doteruješ, onda se nešto gubi. Često se zapitam odakle to dolazi, prolazi kroz mene i izlazi..."
Uzbuđenje nikad nije nedostajalo, bunt se nije izgubio, rhythm’n’blues je uvek ostao za ponos. Srećom, nisu se (samo)uništili. Od Prstena naniže, preživelo je i pregršt snažnih i važnih pesama; uvek iznova citiram poneki od stihova koje Cane izvikuje, i ložim se kad god Anton oplete žice
"Imam jednu vežbanku iz škole koju sam sačuvao. Zbog sledećeg sastava su me u sedmom razredu poslali kod psihologa: ‘Došlo je šugavo jutro, ustajem iz šugavog kreveta, pozdravljam svoje šugave roditelje, uzimam nož, nanosim šugavi margarin na šugavi hleb, odlazim u šugavu školu da slušam šugavog profesora kako šugavo kenja.’ To je bilo napisano kao pismo drugu. Onda mi profesor da keca od 4 santimetra i 7 milimetara, i napiše sa strane: ‘A od svega je najšugavija tvoja pamet, ali ti izgleda toga nisi svestan.’ Ja i dan-danas ne bih da se to prekine kod mene, da me nešto fura. Svaka reč nosi život, a ako to hoćeš da menjaš i doteruješ, onda se nešto gubi. Često se zapitam odakle to dolazi, prolazi kroz mene i izlazi..."
Na trideset devet prethodnih Festova prikazano je skoro 4000 značajnih svetskih i domaćih filmova, koje je videlo oko četiri miliona gledalaca. Na jubilarnom, četrdesetom po redu Festu, koji počinje 24. februara, biće prikazana još 73 filma
"Od kada su se završili ratovi na području bivše Jugoslavije, da ti pravo kažem, najodvratniji su mi oni koji su se tada, zajedno sa mnom, borili protiv rata, a sad to naplaćuju i sve rade da produže to ratno stanje, jer znaju da je njihova slika tada bila najljepša. Kad god ih čujem, povraća mi se. Ni tada ih nijesam cijenio, osim par najbližih prijatelja, znao sam sa kim imam posla, i među našim ljudima i raznim zapadnim hijenama, ali istorija vas obdari saputnicima kakvim hoće, tu nema spasa. Najgora je ova pomisao: možda smo ih zaslužili"
Laslo Vegel: Memoari jednog makroa
Preveo Aleksandar Tišma
Stubovi kulture, Beograd 2011.
Četrnaestog februara, na komercijalno obljubljeni Dan svetog Valentina, u sarajevskoj dvorani Zetra održana je premijera filma U zemlji krvi i meda, režiserke i scenaristkinje Anđeline Džoli. Sav kontekst oko pomenutog filma najmanje je filmski, tako da su se u celi slučaj dubinski uključili mediji i (dnevna) politika. Koliko god režiserka deklarativno bežala od toga, njen film je više politička, nego ljubavna priča
U subotu po podne, u Los Anđelesu, umrla je Vitni Hjuston, jedna od najvećih pop zvezda današnjice
Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu
Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje
Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju
Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“
Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir
Provooptuženi u slučaju „Jovanjica” Predrag Koluvija investitorima u njegovu novu plantažu konoplje garantuje dupliranje novca. A proizvodiće, recimo, cigarete i rakiju, sve legalno i sve za inostrano tržište
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) već od sutra (8. avgust) se očekuje porast temperature koja će ići i do 35 stepeni Celzijusa. Za vikend u nekim mestima i preko 38 stepeni
Peticiju za očuvanje tramvajske linije 2 potpisalo je do sada više od 10.000 građana, saopštila je danas (7. avgust) organizacija Beograd u pokretu. Beograd bez „dvojke” nije isti grad. To nije samo tramvaj. To je sećanje na detinjstvo, prva zaljubljivanja, put do škole, fakulteta, posla, ili kuće posle teškog dana
Milorad Dodik je pozvao narod na referendum. Ali, nejasno je i čemu bi taj referendum valjao i kako institucije BiH mogu da sprovedu vanredne predsedničke izbore u Republici Srpskoj
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula sa starom fotografijom iz rata, na kojoj je u uniformi i sa puškom, čestitao je građanima Hrvatske „Oluju“. Taj gest su u Srbiji osudili i vlast i opozicija