Intervju - Rajko Grlić
Miris stvarnosti
"Rado bih napravio igrani film za koji bi svi vjerovali da je dokumentarni, i obrnuto"
"Rado bih napravio igrani film za koji bi svi vjerovali da je dokumentarni, i obrnuto"
Neovisno od slogana Novi svetski (pozorišni) poredak, u selekciji 36. Bitefa ipak postoji, na vrlo opštem planu, jedna uočljiva orijentacija. Na prvi pogled deluje kao da je ta orijentacija više geografske nego umetničke prirode. Ali, ovde je zaista reč samo o prvom pogledu, jer iza geografsko-nacionalnog postoji i umetnički plan
Uroš Predić je 1921. na molbu Srpske akademije prvi put napisao autobiografiju, koja je objavljena u godišnjaku Srpske kraljevske akademije XXVIII, 1914-1919. (Beograd 1921, str. 182-310). U ovom broju donosimo drugi deo ovih zapisa
Boreći se s generacijskim kulturno-tehnološko-civilizacijskim nedoumicama, Peljevin se pozicionira na globalnoj literarnoj mapi kao Douglas Copeland ekskomunističkog Istoka
"Moja kuća je u Evropi!" Dakle, nikako u Africi, Aziji ili Južnoj Americi. Ovu rečenicu, koja nekima zvuči kao otrcani predizborni slogan, izgovara mačka nacrtana na koricama specijalnog izdanja novog bukvara za prvi razred osnovnih škola, koji je upravo izašao u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Beograda. U poslednjih par decenija izgleda kao da se ustalila šema istorijskih promena – nova vlast, nove špice za "Dnevnik", nove novčanice i – novi bukvar
Uroš Predić je 1921. prvi put odgovarajući na molbu Srpske akademije napisao svoju biografiju. Ona je objavljena u Godišnjaku Srpske kraljevske akademije XXVIII, 1914–1919. (Beograd 1921, str. 182–310). Ovde je prenosimo u celosti
Tišma i Vegel povezani su – ako ničim drugim – onda bar srodnošću njihovih gotovo kišovski komplikovanih srednjo-istočno-evropskih sudbina, nevoljno ispečatiranih silovitim zamasima bičeva Istorije
"Jasno je da su godine bez zgrade uticale na ansambl. Ali, i u vreme najvećih kriza u JDP-u su se radile velike predstave. Duhovi svih koji su radili na toj sceni još se motaju oko gradilišta, tu su i Bojan Stupica, i Milan Ajvaz, i Viktor Starčić, i Milivoje Živanović..."
Uroš Predić je nezaobilazno ime u istoriji srpskog slikarstva. Odgovarajući na ankete nacionalnih institucija, Predić je u tri navrata pisao svoju autobiografiju, 1921, 1946. i 1949. godine. Jedini publikovani autobiografski zapisi objavljeni su u "Godišnjaku Srpske kraljevske akademije" 1921. godine. U feljtonu koji će "Vreme" objaviti u narednih nekoliko brojeva naći će se sva tri Predićeva autobiografska teksta, od kojih je autobiografija pisana 1921. godine objavljena, ali sa kojom šira publika nije imala prilike da se upozna, kao i dopune autobiografije koje je Predić pisao 1946. i 1949. godine, a koje se sada prvi put publikuju. Osim toga, čitaoci će imati priliku da se upoznaju i sa do sada nepoznatim dokumentima, delovima prepiske i reprodukcijama koji nigde ranije nisu bili publikovani. Materijal je priredio Darko Garić
"Sve ove prethodne godine bile su u nekom čekanju nekog novog sistema, zdravog, koji će da napravi neki normalan okvir u kome nije ni bitno ko je čovek na vlasti. Znači, problem nije kadrovski već sistemski, ali sistem u kulturi se nikako ne menja"
Ljudi iz vlasti koji se bave problemima ovog "istočnika" modernog Beograda imaju realno ostvarive zamisli, samo još da se pronađe balans između težnje da se staro sačuva, a da se novo donese u vidu investicija ljudi koji možda i ne znaju kolika je vrednost ovog kompleksa
Mentalno stanje bojlera i pisac
Više puta tokom karijere on će izbegavati da spekuliše o razlozima svog uspeha objašnjavajući ga čistom srećom, instinktom, bilo čime samo ne svesnim dizajnom. "Ni sam ne znam kako da objasnim", govorio je još 1956, "jednostavno sam upao u sve to"
Republičko ministarstvo kulture otkupilo je 300 knjiga za biblioteke Srbije. Te naslove je, od ponuđenih 900 iz najnovije izdavačke produkcije, izabrala Komisija koju je imenovalo Ministarstvo. Ispostavilo se da su neki članovi Komisije koje je izabralo Ministarstvo za jedan broj izdavača - sporni
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Vlada Đura Macuta je „kontrarevolucionarna“, nabaždarena na odmazdu i državno i ulično nasilje nad protivnicima režima
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Gde je Šešelj stao, Vučić nastavlja. Zašto je članica Glavnog odbora SPS-a Ana Grozdanović zaslužila funkciju ministarke pravosuđa u vladi dr Macuta? I šta režim želi postići staljinističkom kampanjom zastrašivanja
Ovo su poslednji dani kada postoji šansa da velika pobuna u Srbiji ne prođe uzaludno i bez političkog rezultata. Ako prođe tako, režim će krenuti u još jaču odmazdu
Posle više od 20 godina, talibani iz Avganistana više nisu na listi terorističkih organizacija u Rusiji
Saslušanje Rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića u Upravi kriminalističke policije u Bulevaru Mihajla Pupina u Beogradu trajalo je dva i po sata
Posle četvrtog privođenja od početka studentskih protesta tviterašu Kristalu Met Dejmonu (Marko Marjanović) zabranjen je pristup društvenim mrežama, pojavljivanje na javnim skupovima, a dva puta mesečno mora da se javi u policiju
Počelo je rušenje Starog savskog mosta ali ne i kopanje tunela koji će ga spojiti sa Bulevarom despota Stefana i Pančevačkim mostom. Beograđani naslućuju da tunela neće ni biti, kao što nije prokopan ni za Most na Adi
„Vreme“ je osudilo objavljivanje ličnih podataka i targetiranje novinara i urednika Radio-televizije Srbije, a ne studentsku blokadu RTS-a