Ono što je Bitef za pozorište odraslih, za ovdašnji dečji teatar su nedavno završeni festival lutkarskog pozorišta PITA, i festival TIBA koji upravo počinje
PITA i TIBA su skraćeni nazivi dva pozorišna festivala za decu. Za ovdašnji dečji teatar, oni su isto što je Bitef za pozorište odraslih. To znači da tokom tih festivala beogradska publika može da vidi kako se sada radi i razmišlja u dečjim pozorištima, da sazna šta je tamo u modi, i da mnogo toga nauči.
PITA, odnosno Puppetry International Theatre Adventure, (16–21. maj) prvi je internacionalni lutkarski festival u Beogradu. TIBA, odnosno Teatarska internacionalna beogradska avantura, (5–12. jun) godinu dana je starija. Za izgled i kvalitet oba festivala odgovoran je Igor Bojović, direktor PITA i selektor TIBA.
Ideju, organizaciju i realizaciju PITA potpisalo je jedino beogradsko lutkarsko pozorište – „Pinokio“. Igor Bojović, inače upravnik ovog pozorišta, kaže da je to „bila sjajna prilika da pozorište ‘Pinokio’ koje godinama gostuje u drugim zemljama, sada uzvrati gostoprimstvo, a i da Beogradu pokaže najnovije i najbolje lutkarske predstave Evrope“. Učesnici su bili iz Nemačke, Švedske, Slovenije, Slovačke, Rusije, Poljske, Italije, Austrije, zatim iz Novog Sada, Zrenjanina, Beograda i iz Podgorice. Selektor Slobodan Marković odabrao je različite pozorišne modele – klasičnu bajku i ansambl-predstave kakve igraju u istočnoj Evropi, i predstave sa temama koje zanimaju zapadno pozorište, temama iz savremenog života koje govore o razvodu, smrti i drugim životnim pitanjima bitnim za razvoj deteta.
Igor Bojović, upravnik „Pinokija“
Festival je realizovan za samo mesec dana ali, kako kaže Igor Bojović, „nakon rada od nekoliko godina, i nakon hiljade i hiljade kilometara uspešnih turneja i gostovanja na kojima je ‘Pinokio’ stekao mnogo prijatelja koji su odmah pristali da dođu u Beograd na festival“. Podjednako važno učešće u ovom organizacionom poduhvatu imala je Skupština grada, pokrovitelj Festivala. „Umeli su da osete kakve pozitivne posledice ovakav projekat može da ima po domaće lutkarstvo. Pored Skupštine grada pomoglo je i Ministarstvo kulture. Za pozorište „Pinokio“ PITA je bila dragocena prilika da izađemo iz okvira sopstvene avlije i da to što smo jedini u Beogradu ne bude dovoljno da smatramo da smo i najbolji.“
Međunarodni žiri Festivala ocenio je predstavu ČarobnoKendzovooružje pozorišta „Pinokio“ najboljom i dodelio joj Gran pri. Osim ove, PITA ima samo još jednu, Specijalnu nagradu. Ove godine dele je Italijani (Neobičnevestisadrugeplanete) i Gradsko pozorište Podgorica (Palčica). ČarobnoKendzovooružje je jedna od najznačajnijih predstava realizovanih u „Pinokiju“. Reditelj je Viktor Klimčuk iz Belorusije, odatle su i ostali autori, glumci su beogradski, a lutke su pravljene u Bugarskoj. „To je internacionalni projekat i smatram da nije slučajno što je žiri smatrao da je najbolji.“
Ovogodišnja selekcija TIBA je presek repertoarskih tendencija koje su u poslednjih nekoliko godina aktuelne na evropskim scenama, a koje su sticajem okolnosti nama bile nedostupne. Bojović ih je svrstao u tri grupe. „Jednu grupu čine predstave rađene po motivima klasičnih bajki, mitova i literature, koji su bili inspiracija za nova pitanja i istraživanja. U drugoj grupi su projekti neverbalnog teatra, čija su osnovna izražajna sredstva pokret i animacija, dok je treća grupa najprovokativnija. U njima su predstave koje dovode u pitanje šta je za decu a šta nije, i namenjene su tinejdžerima, odnosno takozvanom omladinskom teatru.“
Godinu dana nakon prvog, prošlogodišnjeg festivala TIBA, vidno je „tematsko-idejno pomeranje ka evropskom repertoaru, naše otvaranje ka novim tendencijama i svetu, što nam je i bio cilj“, ocenjuje Bojović. A nedavno završena PITA, osim što je pokazala šta je novo u svetu, pomogla je i afirmaciji domaćeg lutkarstva zato što se lutkarsko pozorište kod nas tek poslednjih godina pomerilo sa margine kulturnog života. Bojović tvrdi da „ovde većina ljudi misli da je lutkarsko pozorište nekakav paravan iza kojeg vise lutke. A ono odavno nije to, sada se mogu raditi kreativno veoma unosni projekti.“ I nagrađeni Kendzo i naša nedavna premijera Malogprinca, predstave u kojoj je iskorišćen video-bim i kompjuterska animacija, to dokazuju. Zastarelo je i mišljenje da su lutkarske predstave samo za decu. Mi smo prošle godine uradili Ivice, predstavu za odrasle u kojoj igraju lutke. Na poslednjem Belefu tražila se karta više za Staljingradskubitku, takođe lutkarsku predstavu za odrasle. Ova forma je poslednjih godina izuzetno popularna u svetu, a očigledno da i beogradska publika ima potrebe za takvim pozorištem. Nameravamo da iduće godine jedan deo PITA bude za odrasle. Verujem da će i „Pinokio“ raditi još takvih predstava, što ne znači da će menjati repertoarsku politiku i odustati od dečje publike.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zadužbina Milana Mladenovića sprema tužbu protiv vlasnika TV Pink jer neovlašćeno „obrađuje“ peske kultne Ekatarine Velike. Kažu, hteo je da kupi prava, ali njima ne pada na pamet da to dopuste
Zgrada Narodnog pozorišta u Subotici, čija rekontrukcija je trajala dve decenije, poredila se sa „Skadrom na Bojani”. Završena je nakon sedamnaest godina, a plaćena je pola milijarde dinara više nego što je predviđeno
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
„Novi narativ“, teatrološka studija Marine Milivojević Mađarev ispituje kako dramski pisci, pišući o prošlosti, utiču na promenu njene percepcije u sadašnjosti, a time posredno i same sadašnjosti stvarajući nov narativ
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!