Ekonomija
Kreditni rejting Srbije ostao na nivou BB+
Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a

Iako guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković tvrdi da ne očekuje značajan skok cena u prodavnicama, zvanični podaci institucije koju vodi ipak pokazuju drugačije
Poruke građanima Jorgovanke Tabaković, guvernerke Narodne banke Srbije, ne poklapaju se sa izveštajima njene matične kuće, ali ni drugih finansijskih institucija u zemlji.
Prema najnovijem izveštaju NBS-a iz februara 2026, Srbiju očekuje veća inflacija ove godine u odnosu na prethodnu, koja podrazumeva rast cena. Stopa inflacije biće četiri odsto do kraja godine, kao direktna posledica prestanka važenja državne Uredbe o ograničenju marži, poznatije kao Vučićeve marže.
Ipak, Tabaković je na predstavljanju „Izveštaja o inflaciji – februar 2026″, koji je Izvršni odbor NBS-a usvojio 12. februara, rekla da se ne očekuje da inflacija sa sobom povuče i značajan skok cena na rafovima.
„Zaista ne očekujem da neko sebe dovede u situaciju da promet robe dovodi sa višom cenom na zadovoljavajući nivo, a ne većim obrtom. Možda nešto sitno, ali zaista ne očekujemo i zajedno ćemo raditi da do toga ne dođe“, tvrdi prva žena Centralne banke zemlje.
Ipak, ekonomista Saša Đogović za „Vreme“ objašnjava da nema dileme da će doći do „otopljavanja cena na rafovima“, što predviđanje inflacije koje je dao NBS – i podrazumeva. Jer, u izveštaju se „lepo“ kaže da je januarska međugodišnja inflacija iznosila 2,4 odsto, ali se očekuje njen rast na četiri odsto do kraja godine, kao posledica prestanka važenja Uredbe o ograničenju marži.
„U pitanju je prirodni tok stvari“, govori Đogović. „Država je prošle godine administrativnim merama držala cene hrane da ne porastu još više. Uredba je više puta menjana i sada će svi njeni uticaji nestati.“
Kao rešenje da se zauzdaju cene u radnjama, guvernerka je napomenula da će novi Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama doprineti da se marže ne vrate na nivo pre donošenja uredbe.“
U Uredbi države, ipak, treba razlikovati deo koji se odnosi na ograničenje marži, koje traje do marta 2026, ali i ograničenje nabavnih cena hrane, koje je već ukinuto, a o čemu je „Vreme“ prvo izvestilo.
„Čak i da novi Zakon, o kojem država govori, onemogući da trgovci povećaju marže, nabavne cene su porasle, a zakonska regulativa se time ne bavi. Tako, i sa ovim maržama, dobićemo poskupljenja“, dodaje Đogović. „Na inflaciju i poskupljenje cena hrane još će do kraja godine uticati i poskupljenje struje u poslednjem kvartalu, ali i povećanje akciza i rast cena komunalnih usluga.“
I finansijski stručnjaci Rajfajzena predviđaju veću inflaciju i to 4,1 odsto na godišnjem nivou, koju povezuju sa prestankom važenja Uredbe kojom se ograničavaju trgovinske marže početkom marta 2026.
„Ostajemo pri našoj projekciji inflacije od 4,1 odsto na godišnjem nivou, uz podršku prestanka važenja Uredbe kojom se ograničavaju trgovinske marže početkom marta“, stoji u izveštaju Rajfajzena.
Iz ove institucije još kažu da ne očekuju prosečnu poljoprivrednu sezonu, s obzirom na nepovoljne klimatske uslove prethodnih godina. Negativno bi na cene u Srbiji moglo da utiče i, dodaju, pravilo zadržavanja u Evropskoj uniji, koje bi moglo da utiče na poskupljenja uvoza robe. Ipak, ostavili su mogućnost da EU prilagodi ovu uredbu za transportni sektor.
„Pretpostavljamo da će se prodaja naftne kompanije NIS mađarskom MOL-u materijalizovati i samim time da neće imati inflatorni uticaj. Svakako, doza opreznosti ostaje, dok se ne vidi i konačan ishod“, dodaje se u izveštaju Rajfajzena.
I oni su pomenuli da NBS tvrdi da će „donošenje odgovarajućeg zakonskog okvira kojim će se unaprediti regulacija tržišta i sprečiti pojava nepoštenih trgovinskih praksi, doprineti da se trgovačke marže ne vrate na nivo pre donošenja uredbe.“
Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a
Vlasnik novosadske kompanije GAT Dejan Slijepčević u bekstvu je zbog sumnje na zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom u Leskovcu vrednom više od 80 miliona dinara. Šest osoba je uhapšeno, a slučaj ponovo otvara pitanja o poslovima firme koja se i ranije nalazila u fokusu javnosti

Škole i vrtići ne smeju da budu mesta za stranačko zapošljavanje, poručuje Studentska lista, koja traži proveru konkursa raspisanih u Novom Sadu, Inđiji, Šidu i drugim gradovima
Antropik je izlaskom na berzu prikupio 81,3 milijarde dolara, a njegova tržišna vrednost premašila je dva biliona. Uspeh proizvođača Kloda mogao bi da otvori vrata i drugim AI kompanijama, uključujući OpenAI.

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača
Smena vlasti u Narodnoj skupštini
Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve