img
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Kreditni rejting Srbije ostao na nivou BB+

21. novembar 2026, 14:34 B. B.
Narodna banka Srbije Foto: Sava Radovanović/Tanjug
Narodna banka Srbije
Copied

Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a

Srbija je i dalje jedan korak ispod investicionog kreditnog rejtinga, pošto je agencija Fič (Fitch) zadržala ocenu kreditne sposobnosti zemlje na nivou BB+, uz pozitivne izglede za njeno povećanje.

Prema proceni agencije, privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a.

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je zadržavanje pozitivnih izgleda potvrda doslednosti makroekonomskih politika, ali i da će za prelazak u kategoriju investicionog rejtinga biti važno očuvanje privrednog rasta, fiskalne discipline i spoljne stabilnosti, prenela je Beta.

Nova vlada pred ekonomskim prioritetima

Fič očekuje da će nova vlada u najvećoj meri nastaviti dosadašnji okvir ekonomske politike, zasnovan na stabilnom deviznom kursu, odgovornom upravljanju javnim finansijama i monetarnoj politici usmerenoj na ciljanje inflacije.

Najavljeni ekonomski program trebalo bi da donese veću podršku domaćim investicijama, progresivniji poreski sistem i veća ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, ali konkretni detalji za sada nisu poznati.

Među neposrednim zadacima nove vlade biće usvajanje budžeta za narednu godinu, kao i rešavanje pitanja gasnog aranžmana sa Rusijom i prodaje Naftne industrije Srbije.

Agencija kao prednosti Srbije izdvaja doslednost makroekonomskih politika, visoke devizne rezerve, posvećenost stabilnosti kursa i odgovorno fiskalno upravljanje. U poređenju sa državama koje imaju isti kreditni rejting, Srbija ima i viši BDP po stanovniku.

Rast privrede bolji od ranijih očekivanja

Fič je povećao prognozu privrednog rasta Srbije za 2026. godinu sa 2,8 na 3,5 odsto, što je u skladu sa novom projekcijom NBS.

Očekuje se da će rast biti podstaknut domaćom tražnjom, većim raspoloživim dohotkom i kreditnom aktivnošću, kao i završetkom projekata povezanih sa međunarodnom izložbom Ekspo 2027.

Prema projekcijama agencije, privredni rast trebalo bi da ubrza na četiri odsto u 2027. godini, a zatim da se stabilizuje na 3,5 odsto u 2028.

Kada je reč o javnim finansijama, očekivani budžetski deficit za 2026. iznosi tri odsto BDP-a. Fič predviđa da će se on, u skladu sa ciljevima aktuelnog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, postepeno smanjivati i do 2028. dostići 2,5 odsto BDP-a.

U istom periodu učešće javnog duga trebalo bi da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a, što je znatno manje nego u državama sa istim kreditnim rejtingom. Kratkoročne fiskalne rizike dodatno umanjuju umeren deficit, visoke rezerve budžetske likvidnosti i povoljna ročna struktura javnog duga.

Devizne rezerve i stabilnost banaka

Agencija je posebno ukazala na ulogu deviznih rezervi, koje su na kraju oktobra iznosile 29,2 milijarde evra. Njihov rast omogućio je NBS da interveniše na deviznom tržištu u uslovima pojačanih pritisaka na slabljenje dinara.

Očekuje se da će rezerve i ubuduće ostati na odgovarajućem nivou, posmatrano prema pokrivenosti uvoza robe i usluga. Pored toga, povećanje referentne kamatne stope za 25 baznih poena u novembru, na šest odsto, trebalo bi dodatno da podrži domaću aktivu.

Fič ocenjuje da je stabilnost finansijskog sektora očuvana. Iako je dozvola za rad oduzeta Alta banci, a Banka Poštanska štedionica suočila se sa privremenim pritiscima na likvidnost, agencija ne očekuje da će se ti problemi pretvoriti u šire rizike po finansijski sistem. Kao razlog navodi visoku kapitalizovanost, likvidnost i profitabilnost bankarskog sektora u celini.

Korupcija i institucije prepreke boljem rejtingu

Uprkos pozitivnim ocenama, Fič je ukazao i na slabosti Srbije u odnosu na zemlje sa istim kreditnim rejtingom. Među njima su viši deficit tekućeg računa, manja efikasnost upravljanja i izraženija evroizacija bankarskog sektora.

Za eventualno povećanje rejtinga bilo bi važno da se učvrsti poverenje u kontinuitet ekonomskih politika koje obezbeđuju rast, makroekonomsku stabilnost i spoljnu održivost.

Agencija je, međutim, navela i šire institucionalne uslove koji bi mogli da doprinesu povoljnijoj oceni: efikasnije upravljanje, smanjenje korupcije i veća nezavisnost institucija.

Drugim rečima, očuvanje makroekonomske stabilnosti jeste važno, ali samo po sebi ne garantuje prelazak Srbije u kategoriju investicionog rejtinga. Za taj korak biće potrebno i unapređenje kvaliteta institucija i upravljanja.

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Agencija Fič Kreditni rejting Narodna banka Srbije Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Dejan Slijepčević, direktor GAT

Vesti

20.novembar 2026. A.P.

Vlasnik GAT-a u bekstvu zbog tendera u Leskovcu: Firma dobila posao od 80 miliona, budžetom bilo predviđeno upola manje

Vlasnik novosadske kompanije GAT Dejan Slijepčević u bekstvu je zbog sumnje na zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom u Leskovcu vrednom više od 80 miliona dinara. Šest osoba je uhapšeno, a slučaj ponovo otvara pitanja o poslovima firme koja se i ranije nalazila u fokusu javnosti

Niš, miting SNS

Ekonomija

20.novembar 2026. I. M.

Studentska lista traži obustavu zapošljavanja u javnom sektoru zbog partijskog uhljebljivanja

Škole i vrtići ne smeju da budu mesta za stranačko zapošljavanje, poručuje Studentska lista, koja traži proveru konkursa raspisanih u Novom Sadu, Inđiji, Šidu i drugim gradovima

Antropik na berzi, stigao do dva biliona

Berza

19.novembar 2026. A.P.

Antropik na berzi vredi više od dva biliona dolara: IPO doneo 81,3 milijarde

Antropik je izlaskom na berzu prikupio 81,3 milijarde dolara, a njegova tržišna vrednost premašila je dva biliona. Uspeh proizvođača Kloda mogao bi da otvori vrata i drugim AI kompanijama, uključujući OpenAI.

Pečenje

Ekonomija

19.novembar 2026. I. M.

Pečenje sve skuplje pred sezonu slava: Šta od toga imaju stočari?

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača

Pad nadstrešnice

Nadstrešnica

18.novembar 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: NBS blokirala račune kineskoj firmi koja je rekonstruisala nadstrešnicu

Narodna banka Srbije je blokirala sva tri računa beogradskom ogranku kineske kompanije CCECC, koji je bio zadužen za rekonstrukciju Železničke stanice u Novom Sadu, saznaje „Vreme“.

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure