

Beograd
Nikola Jovanović (CLS): Prodaje se Beogradska arena
„Tužno da još jedan od simbola Beograda odlazi u privatni domen, isključivo zbog nesposobnosti aktuelne gradske uprave“, kaže Nikola Jovanović, direktor Centra za lokalnu samoupravu




Delez Srbija završila je 2025. fiskalnu godinu padom neto dobiti od 85 odsto u odnosu na 2024. godinu
Delez je 2025. godinu završio sa neto dobiti od oko devet miliona evra, što je za 85 odsto niže u odnosu na 2024. godinu. Ovaj pad je rezultat negativnog poslovanja u poslednjem kvartalu, dodaju iz kompanije podatke iz tek objavljenog finansijskog izveštaja.
„U cilju ublažavanja negativnih efekata Uredbe o ograničenju marži kompanija je u četvrtom kvartalu 2025. godine bila prinuđena da zatvori 25 prodavnica i preduzme niz drugih mera sa ciljem prilagođavanja novonastalim okolnostima“, objavili su iz Deleza. „Uprkos tome, kompanija je u tom kvartalu, kao direktan uticaj regulative zabeležila negativan poslovni rezultat.“
Da je Delez zatvorio dvocifren broj radnji pod objašnjenjem državne uredbe koja se popularno nazivala „Vučićeve marže“, prvo je objavilo „Vreme“. Pored Deleza, prodavnice su zatvorili i drugi maloprodajni lanci, ali su pojedini tvrdili da su to uradili kao deo uobičajene procedure i tempa donošenja odluka, a ne isključivo zbog državnih mera. Redakcija je objavila i interni dokument o otkazima koji je izvršni odbor Delez Srbija poslao zaposlenima, u kojem se za promene poslovne dinamike direktno krive Vučićeve marže.
Ova kompanija je zatražila arbitražu pred Međunarodnim sudom u Vašingtonu zbog nametnutih marži u Srbiji.
Stopa neto dobiti Deleza u 2025. iznosila je 0,6 odsto, što je pad u odnosu na godinu pre kada je bila 4,4 odsto, navodi se još. Povrat od 0,6 odsto, na približno milijardu evra angažovanog kapitala je značajno manje od uobičajenih ekonomskih parametara za kompanije ovog obima i kapitalne intenzivnosti, dodaju.
Ukupni prihodi u iznosu od oko 1,4 milijarde evra uvećani su u odnosu na 2024. godinu za oko sedam miliona evra, što predstavlja nominalni rast prodaje od 0,5 odsto. Nabavna vrednost prodate robe porasla za oko 30 miliona evra što ukazuje da je rast troškova robe značajno premašio rast prihoda od njene prodaje, dodaju. prosečna godišnja inflacija redovnih maloprodajnih cena u našem sistemu iznosila je 0,3 odsto, dok je međugodišnja inflacija cena hrane u Srbiji, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosila 2,7 odsto.
„To znači da su naše prodajne cene rasle višestruko sporije od kretanja cena hrane na tržištu“, piše u saopštenju Deleza.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


„Tužno da još jedan od simbola Beograda odlazi u privatni domen, isključivo zbog nesposobnosti aktuelne gradske uprave“, kaže Nikola Jovanović, direktor Centra za lokalnu samoupravu


Nemaju svi gradovi Srbije istu satnicu za jeftinu struju, a ona takođe zavisi i od vrste brojila koje potrošači imaju ugrađeno u domaćinstvima. U periodima povećane potrošnje, ušteda nije mala


Država prošle godine nije obezbedila dovoljne količine sirovine za pelet, tvrdili su proizvođači. Zato su ovog leta građani pohrlili da kupe ogrev pre nestašice. To je odmah povećalo i cene


Dunav je ovog leta dostigao rekordno niske nivoe. Posledice se osećaju u plovidbi, energetici, poljoprivredi i rečnim ekosistemima. Kakva je budućnost evropskih reka


Oko 150 velikih postrojenja u Srbiji duže od deset godina krši rok u kojem su morali da pribave integrisanu dozvolu, kojim se velikim zagađivačima odobrava rad
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve