

Vremenske prilike
Da li je normalno da u oktobru bude ovako hladno?
Hidrometeorolozi najavljaju blago otopljenje, posle iznenadnog hladnog oktobarskog talasa. Niske temperature u oktobru nekada nisu bile neuobičajene


Hidrometeorolozi najavljaju blago otopljenje, posle iznenadnog hladnog oktobarskog talasa. Niske temperature u oktobru nekada nisu bile neuobičajene


Upis traje od 6. do 31. oktobra, a budući studenti će imati priliku da prave sopstveni plan studija, sa velikim brojem izbornih predmeta


Novo istraživanje evropskih naučnika pokazuje da su klimatske promene odgovorne za čak dve trećine smrtnih slučajeva tokom ovogodišnjih toplotnih talasa. Najteže pogođene zemlje bile su Italija, Španija i Grčka, dok Balkan ostaje van zvaničnih analiza iako su temperature i ovde probijale rekorde


Najstariji i nekada najveći ledeni breg na svetu A231 topi se pred našim očima i mogao bi da nestane do novembra. Zašto i kakve su posledice


Naučnici već decenijama beleže postepeno zagrevanje mora širom Mediterana, uključujući i Jadran, i to ne samo na površini već kroz čitav vodeni stub, piše dr Natalija Dunić sa Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu, u Hrvatskoj


Administracija Donalda Trampa naložila je kompanija NASA da obustavi satelitske misije za praćenje klime i zdravlja biljaka. Ako se planovi sprovedu u delo, jedna od misija bila bi trajno ugašena, jer bi satelit sagoreo u atmosferi


Države imaju pravnu obavezu da preduzmu mere za zaštitu životne sredine od klimatskih promena, uključujući smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte. Sud je naglasio da je dužnost država da deluju savesno i u međusobnoj saradnji, kako bi ispunile obaveze iz međunarodnog prava, posebno iz Pariskog sporazuma, koji predviđa ograničavanje globalnog zagrevanja na najviše 1,5°C u odnosu na predindustrijski nivo


Međunarodni sud pravde u Hagu je saopštio da je „ljudsko pravo na čistu, zdravu i održivu životnu sredinu neodvojivo povezano s uživanjem drugih ljudskih prava“. Ekološki aktivisti su ovu odluku pozdravili kao prekretnicu za klimatsku pravdu i klimatske parnice


Porast nivoa mora preti da proguta ostrvsku državicu Tuvalu. Od ove godine Australija državaljanima Tuvalua daje „klimatske vize“ i druge pogodnosti. Da li je to budućnost i za druge delove sveta ugrožene promenom klime?


Uprkos sve izraženijim posledicama klimatskih promena koje pogađaju i Srbiju, klimatska pismenost među građanima, ali i institucijama, je nedovoljno razvijena. Kako to promeniti?


Umesto fizičkog pregleda košnica, zbog čega se neretko kasni sa nužnim intervencijama, "elektronski veterinar za pčele" pčelarima pruža informacije u realnom vremenu, uz predviđanje uslova danima unapred. I to za manje od pedeset dolara po uređaju


Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu


Usled sve učestalijih i razornijih vremenskih nepogoda, srpska poljoprivreda suočava se sa ozbiljnim posledicama. Jedna od najteže pogođenih voćnih kultura ove sezone je malina – voće po kojem je Srbija godinama bila prepoznatljiva. Hoće li malina ove godine uopšte biti dostupna na domaćem tržištu, i ako bude – po kojoj ceni?


“Umesto da sačuva svoje priobalje i nekadašnja industrijska područja kao najdragoceniji resurs za razvoj zelene infrastrukture, u toku su procesi koji mogu trajno da ugroze urbane ekosisteme grada i onemoguće uspešan razvoj mreže zelenila. Posebno zabrinjava način na koji se planira proširenje Beograda na vodi koji, protivno planskom sistemu grada, agresivno prisvaja i privatizuje savsko priobalje. Ukoliko se ovaj proces realizuje, u opasnosti smo da konačno izgubimo prostore priobalja koji su ključni za razvoj zelene infrastrukture, pa samim tim i sposobnost da se adaptiramo na klimatske promene”


Dugoročna analiza minimalnih proticaja reka u Srbiji i regionu pokazuje jasan trend opadanja vodostaja, posebno tokom leta. Suše više nisu izuzetak već pravilo, a posledice se osećaju u snabdevanju vodom, energetici i očuvanju ekosistema


Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe


Klimatska psihologija. Pitanje života i smrti, Vandi Holvej, Pol Hoget, Kris Robertson, Sali Vajntrob, s engleskog preveo Branislav Stojiljković, Clio, Beograd, 2024.


Usled velikog požara koji je uništio nacionalni park Budj Bim i time otežao koalama da prežive, državna vlast u Vikotoriji sprovodi ’eutanaziju’ nad ovim životinjama. Snajperom iz helikoptera ubijeno je više od 700 koala


Iako je veliki aprilski mraz bio najavljivan, niko od poljoprivrednika nije bio spreman na temperaturu od osam stepeni ispod nule. Koštano voće poput kajsije najviše je pogođeno mrazom. „Voća neće biti ove godine”, kaže za „Vreme” poljoprivrednik Dragan Kleut


Februar 2025. doneo je novi negativni rekord – globalna površina morskog leda pala je na najniži nivo ikada zabeležen. Naučnici upozoravaju da topljenje leda ubrzava zagrevanje planete i dovodi do sve ekstremnijih vremenskih pojava


Svi podaci ukazuju na to da će 2024. godina biti najtoplija ikada zabeležena, kako u Srbiji, tako i u svetu. U Srbiji, ekstremno vreme nas je pratilo gotovo čitave godine, a posebno tokom leta


Ako se nastavi trend klimatskih promena, pet milijardi ljudi mogli bi da žive u sušnim predelima do kraja veka. Tri četvrtine kopnenih površina Zemlje su u proteklih tri decenije postale suvlje i te posledice nisu privremene, već permanentne


Trenutno je oko 15 odsto danske teritorije je pod šumom, tačnije 640.835 hektara. Ali uz najavljene planove, koji čekaju formalno odobrenje parlamenta, ove brojke bi mogle znatno da porastu


U Bakuu je počela dvonedeljna klimatska konferencija Ujedinjenih nacija COP29. Centralno pitanje je koliku će podršku zemlje u razvoju dobiti u borbi protiv sve dramatičnijih posledica globalnog zagrevanja


Azerbejdžan je domaćin klimatske konferencije Ujedinjenih nacija, ali nema nameru da se odrekne nafte i gasa. Bogate zemlje će očigledno morati da plaćaju siromašnim


Prema podacima službe Evropske unije za klimatske promene, 2024. će gotovo sigurno nadmašiti 2023. kao najtopliju godinu ikada zabeleženu


Broj poginulih u katatsrofalnim poplavama u Valensiji prešao je 200. Katastrofa dobija nove razmere, preživeli mole za pomoć jer nemaju hrane, ni vode za život