img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Suše

Hidrološke suše prete Zapadnom Balkanu: Reke presušuju, posledice dugoročne

24. јун 2025, 16:35 Dr Igor Leščešen, Klima 101
Foto: Pixabay/kokas4oka
Ilustracija/Smanjuju se minimalni proticaji na Drini
Copied

Dugoročna analiza minimalnih proticaja reka u Srbiji i regionu pokazuje jasan trend opadanja vodostaja, posebno tokom leta. Suše više nisu izuzetak već pravilo, a posledice se osećaju u snabdevanju vodom, energetici i očuvanju ekosistema

Za razliku od meteorološke suše, koja se definiše kao produžen period bez značajnijih padavina i najpre se odražava na vlagu u atmosferi i površinskom sloju zemljišta, hidrološka suša se odnosi na dugotrajno smanjenje proticaja u rekama, kao i smanjene rezerve vode u jezerima i podzemnim akviferima, piše dr Igor Leščešen za Klimu 101.

Drugim rečima, dok meteorološka suša primarno pogađa atmosferski i površinski vodni ciklus, hidrološka suša se javlja kao njen kasniji, ali često dugotrajniji i razorniji nastavak, s obzirom na to da ugrožava snabdevanje vodom, ekosisteme i celokupnu vodnu infrastrukturu.

Ovakvi deficiti vode mogu trajati mesecima, pa čak i godinama, uzrokujući velike štete po ekosisteme, snabdevanje vodom, poljoprivredu i proizvodnju hidroenergije.

Jedno novo istraživanje koje su sproveli naučnici iz Srbije i regiona pokazuju da mnoge reke Zapadnog Balkana, od Bosne i Drine do Vardara, imaju sve niže tzv. minimalne proticaje, što ukazuje na rastuću pretnju od hidroloških suša u regionu.

Priroda hidroloških suša i značaj minimalnih proticaja reka

U savremenom dobu, učestalost i ozbiljnost suša sve više raste – podstaknuta kako ljudskim delovanjem tako i globalnim klimatskim promenama. Faktori poput promenljivih padavina, povećanog isparavanja i promena u oticaju čine razumevanje i predviđanje suša izuzetno kompleksnim.

Razumevanje hidroloških suša zahteva pažljivu analizu proticajnih režima, minimalnih protoka i trendova u režimu oticaja – posebno u svetlu sve češćih klimatskih ekstrema.

Minimalni proticaj, odnosno najniži zabeleženi proticaji u toku godine, ima višestruki značaj.

On određuje dostupnost vode u sušnim periodima, kada su potrebe za zalivanjem, pijaćom vodom i industrijskom potrošnjom najkritičnije. Osim toga, minimumi proticaja su od ključnog značaja za očuvanje zdravlja vodenih ekosistema, jer mnoge vodene vrste zavise od specifičnih uslova tokom niskih vodostaja.

Promene mogu značajno uticati na energetski bilans zemlje

Uz to, minimalni proticaji su osnova za projektovanje hidroenergetskih postrojenja, koja zavise od pouzdane količine vode za proizvodnju električne energije.

Promene u tim vrednostima mogu značajno uticati na energetski bilans zemlje, posebno u regionima kao što je Zapadni Balkan, gde su reke još uvek glavni oslonac za proizvodnju obnovljive energije. Takođe, niske vrednosti proticaja mogu dovesti do smanjene razblažujuće moći reka, povećavajući koncentraciju zagađujućih materija, što dodatno ugrožava kvalitet vode i zdravlje ljudi.

Analiza minimalnih proticaja omogućava razumevanje promena u vodnom režimu koje nastaju kao posledica klimatskih promena.

Ugroženost Južne i Jugoistočne Evrope je posebno izražena, jer se očekuje da će porast temperatura, promena režima padavina i smanjenje snežnog pokrivača u narednim decenijama dodatno pojačati vodni stres.

Minimalni proticaji su sve niži

Ove promene nisu samo teorijske pretpostavke – već se jasno uočavaju u dugoročnim hidrološkim nizovima. U najnovijem istraživanju, analizirani su podaci sa više hidroloških stanica širom Zapadnog Balkana u periodu 1961–2020, sa fokusom na sezonske minimume proticaja – tokom hidrološkog leta (april–septembar) i hidrološke zime (oktobar–mart).

Rezultati su ukazali na stalno i sve intenzivnije smanjenje minimalnih proticaja u odnosu na period od 1961. do 1990. godine (referentni period Svetske meteorološke organizacije), sa izraženijim smanjenjem tokom prvih dvadeset godina 21. veka.

Iz godine u godinu, gotovo sve posmatrane reke beleže sve niže minimalne proticaje, posebno tokom letnjih meseci, kada je vodni stres najizraženiji.

Na reci Bosni, smanjenje minimalih proticaja iznosi približno 1,75 m³/s ili 2,21% po deceniji. Drugim rečima, svaka naredna decenija donosi skoro 2 m³/s manje vode u najkritičnijim trenucima godine. Ovaj postepeni gubitak ugrožava kako ekološki protok, tako i pouzdano snabdevanje vodom.

Na reci Drini, rezultatiti ukazuju na znatno brži tempo opadanja – oko 6,9 m³/s (7%) po deceniji. Ovo je posebno zabrinjavajuće imajući u vidu značaj Drine za hidroenergetski sistem Srbije i Bosne i Hercegovine.

Na reci Morači, analiza ukazuje na prosečno smanjenje minimalnog proticaja od oko 1,88 m³/s (3%) po deceniji, što je signal ranjivosti urbanog regiona koji već trpi klimatske pritiske.

Ove promene se ne dešavaju samo tokom sušnih godina – već predstavljaju trend koji traje decenijama. Na reci Vardar, analiza pokazuje smanjenje od oko 1,01 m³/s (3%) po deceniji. Iako manje izraženo u apsolutnim brojevima i procentima, ovaj pad u sušnoj i hidrološki osetljivoj regiji predstavlja značajan relativni gubitak, sa mogućim posledicama po snabdevanje vodom, kvalitet života i zdravlje rečnog ekosistema.

Sušni periodi su sve duži

Ovi brojevi nisu puka statistika – oni su dokazi o dubokoj tranziciji hidrološkog režima. Reč je o „novoj normalnosti“ u kojoj više ne možemo računati na stabilne rezerve vode. Sušni periodi ne samo da postaju duži, već i češći, a najniži protoci dostižu nove minimume, iz godine u godinu.

Uočene promene ukazuju da je hidrološki režim regiona u procesu tranzicije. Klimatski scenariji sugerišu da će se učestalost i trajanje sušnih perioda nastaviti povećavati, naročito u letnjim mesecima, što može ugroziti ne samo prirodne već i socioekonomske sisteme. Ovde se nameće hitna potreba za adaptivnim upravljanjem vodnim resursima, koje se oslanja na podatke, lokalni kontekst i transdisciplinarnu saradnju.

Hidrološka suša više nije samo retka prirodna nepogoda – postaje strukturalna karakteristika savremenog klimatskog režima u mnogim delovima sveta, uključujući i Zapadni Balkan.

Razumevanje njenih obrazaca kroz analizu minimalnih protoka predstavlja osnovu za predikciju i ublažavanje njenih efekata. Problem smanjenja minimalnih proticaja na rekama u Srbiji prepoznat je kao važna tema u okviru „Programa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove“, no do sada nije bilo značajnijih aktivnosti usmerenih na njegovo ublažavanje.

Rizik od hidroloških suša u budućnosti

Rezultati ovog istraživanja ukazuju na sve izraženiji signal promena u režimu minimalnih proticaja na Zapadnom Balkanu. Rast učestalosti ekstremno niskih vrednosti proticaja, i to u oba sezonska perioda, implicira povećan rizik od hidroloških suša u budućnosti. U svetlu klimatskih promena, porasta potreba za vodom i postojećih ranjivosti, regionalni sistemi upravljanja vodnim resursima moraju se osloniti na kvalitetne hidrološke podatke, sezonske analize i fleksibilne strategije prilagođavanja.

Zapadni Balkan je posebno osetljiv, ne samo zbog svoje geografije, već i zbog institucionalnih izazova u prekograničnom upravljanju rekama. Održivo upravljanje vodom u regionu, koje uključuje hidroenergetiku, poljoprivredu, vodosnabdevanje i očuvanje prirode, zahteva naučne osnove, dijalog između sektora, ali i saradnju između država.

Analize kao što je ova predstavljaju ključni korak ka boljem razumevanju lokalne dinamike suša i oblikovanju pametne, klimatski otporne budućnosti.

Upravo zato, hidrologija 21. veka mora biti i lokalna i globalna – istovremeno orijentisana ka razumevanju prirodnih sistema i oblikovanju politika koje će ih zaštititi u vremenu rastućih klimatskih izazova. Jer voda – bilo da protiče tiho ili bučno – uvek nosi priču o stanju našeg sveta.

Tagovi:

Hidrološke suše Klimatske promene reke Suše
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Demanti Ministarstva finansija

17.јул 2025. R. V.

Leks specijalis se odnosi isključivo na objekte koji se grade u okviru Ekspo kompleksa u Surčinu

Ministarstvo finansija Republike Srbije oštro demantuje navode da se Zakon o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe Ekspo Beograd 2027 odnosi na sve projekte iz programa „Skok u budućnost – Srbija 2027“, kao što su to netačno objavili predstavnici pojedinih političkih stranaka i udruženja građana

Most na Adi

Beogradski mostovi

17.јул 2025. K. S.

Most na Adi: Menjaju se pragovi na tramvajskoj pruzi

Driven pragovi postavljeni na tramvajskim šinama na Mostu na Adi moraju da se menjaju, a kako navode iz Gradskog saobraćajnog preduzeća, tokom radova neće biti obustave saobraćaja

Policija

17.јул 2025. B. B.

CINS: „Šamari, pretnje i ćutanje“: Prekomerno nasilje policije nad građanima na protestima

Na protestima u Srbiji policija je primenila širok spektar prekomernog nasilja među građanima koji čine šamari, udarci i prelomi

Politika

17.јул 2025. I.M.

Istraživanje o izborima: Za studentsku listu 55 odsto građana, Vučić na 42,1 odsto

Da se danas održavaju parlamentarni izbori, listu koju podržavaju studenti izabralo bi 54,8 odsto građana, dok bi lista na čelu sa Aleksandrom Vučićem osvojila 42,1 odsto, pokazuje istraživanje agencije „Sprint Insight“

Vladimir Đukanović o podrivanju države

Politička kriza u Srbiji

17.јул 2025. K. S.

Đukanović traži izdajnike u redovima vlasti: „Duboka država“ kao novo lice krize

U jeku političke krize, poslanik SNS-a Vladimir Đukanović optužuje ljude iz samog državnog aparata za pokušaj revolucije, označavajući ih kao deo „duboke države”. Da li je došlo vreme da oni koji su oteli vlast sada govore o tome da im je neko otima?

Komentar

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure