

Novi broj „Vremena“
Srbija i armagedon: Vatrena peščara, plitak Dunav
Poremećena prirodna ravnoteža pokazuje širom Evrope svoje opako lice. Ovog leta, to je jako pogodilo i Srbiju, piše „Vreme“ u novom broju




Poremećena prirodna ravnoteža pokazuje širom Evrope svoje opako lice. Ovog leta, to je jako pogodilo i Srbiju, piše „Vreme“ u novom broju


Poremećena prirodna ravnoteža pokazuje širom Evrope svoje opako lice. O čemu se sve radi? Šta se, zbog niskog vodostaja, događa u neposrednom komšiluku? Kako sve učestaliji pakleni talasi utiču na ljudske živote, kako na ekonomiju? I šta je pokazao u Srbiji slučaj Peščare – tog neobičnog mesta, pustinje koju je čovek pošumio da bude divlja i prirodna, a koja često žestoko gori zbog nemara nekih ljudi, da bi je, zatim, drugi ljudi srčano branili i neumorno iznova pošumljavali


Klimatske promene već utiču na živote ljudi, prirodu i ekonomiju. Posledice će, po svemu sudeći, bivati sve ekstremnije. Evropa se čini nespremnom za distopiju koja se pretvara u stvarnost


U Srbiji još uvek nije usvojena nikakva strategija kako da se zemlja, a pogotovu veći gradovi, prilagodi sve češćim, dužim i žešćim toplotnim talasima koji su posledica klimatskih promena


Tri Velika šumska požara bukte u američkoj saveznoj državi Vašington. Desetine hiljada ljudi je evakusinao, na stotine objekata izgorelo


Srbija se suočava sa sve većim rizikom od šumskih požara, upozoravaju stručnjaci, dok požari velikih razmera istovremeno pogađaju Francusku, Španiju i druge delove Evrope


Ovo leto obeležili su rekordni toplotni talasi koji sve ozbiljnije ugrožavaju zdravlje ljudi i svakodnevni život. Stručnjaci upozoravaju da su klimatske promene učinile ovakve ekstreme gotovo redovnom pojavom, a društvo ne uspeva da im se prilagodi


Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu


Objavljena je rang lista 177 zemalja na osnovu indeksa učinka u zaštiti životne sredine. Kako se kotira Srbija?


Indeks rasvetljava koliko je određena zemlja (ne)uspešna na polju zaštite prirode i ljudskog zdravlja. Srbija se našla na samom začelju starog kontinenta


Nepreglednu i depresivnu listu posledica globalnog zagrevanja u Srbiji u hladnijoj polovini godine možemo da guramo pod tepih, ali već u junu, kada se ponovo vrati osećaj da nešto debelo nije u redu, vreme je da se suočimo sa činjenicama i zapitamo koliko je stanje loše, radimo li išta na umanjenju štete i dokle možemo ovako


Klimatska kriza oblikuje živote miliona dece. UNICEF upozorava da niko nije pošteđen posledica ekstremnih vremenskih uslova


Manje rada, manje mesa i veći porezi za ultrabogate - to je deo plana kojim bi svet mogao da izbegne klimatski i društveni slom. Prema izveštaju Svetske laboratorije za nejednakost, ključ opstanka leži u preraspodeli bogatstva i promeni ekonomskih prioriteta


U Programu prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove navdeno je da je udeo ekstremnih padavina je u Srbiji udvostručen u odnosu na sredinu 20. veka


Od 34 javne česme sa izvorskom vodom u Beogradu, samo jedna je bezbedna za piće. Uprkos njihovom značaju, javne česme su često zapuštene, nedovoljno održavane i bez jasnih informacija o kvalitetu vode


Dvadesetog marta u 15 sati i 46 minuta zvanično počinje proleće. Proletnje vreme je, međutim, počelo već 22. februra. Otkud ovoliki poremećaj?


Nova globalna studija potvrđuje da ekstremna toplota parališe ljude čak i pri jednostavnim dnevnim zadacima poput hodanja


Kako su Kinezi sagradili Veliki zeleni zid koji ima kako lokalni, tako i globalni značaj za klimu


Nakon sprovođenja zelene transformacije Urugvaj je „pobegao“ Srbiji, iako su do pre par godina bili na sličnom nivou po bogatstvu i energetskom miksu. Zašto Srbija ne može da uradi nešto slično


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena


Afrički pingvini pretrpeli su pad populacije od skoro 80 odsto u poslednjih 30 godina. Zbog toga ih je Međunarodna unija za očuvanje prirode proglasila kritično ugroženom vrstom, sa manje od 10.000 preostalih parova


Novi svetski samit o klimi ponovo su blokirali bogati naftaši, najveći zagađivači planete i najodgovorniji što postoji vrlo realna opasnost da iz ere globalnog zagrevanja uđemo u period globalnog ključanja


Na klimatskoj konferenciji COP30 u Brazilu raspravlja se o planu za postepeno napuštanje nafte, uglja i gasa. Ipak, milijarde i dalje odlaze u fosilnu industriju, a emisije rastu. Hoće li se to sada promeniti?


Nevolje u Srbiji počinju daleko odavde, u zemljama u kojima siromašni radnici žele da zarade više novca. Agencije im nude sigurno zaposlenje u Evropi. U nekim zemljama, poput Egipta, radnici i žiranti potpisuju blanko čekove koji su garant da će ostati da rade koliko im traje viza koju su dobili. Ukoliko iz bilo kog razloga to ne učine, čeka ih ogroman dug


U ponedeljak (10. novembra) počela je 30. konferencija Ujedinjenih nacija o klimi COP30. Svi govornici su poručili: ako svetska zajednica ne preduzme više nego do sada u borbi protiv klimatskih promena, naš opstanak na planeti biće ugrožen


Hidrometeorolozi najavljaju blago otopljenje, posle iznenadnog hladnog oktobarskog talasa. Niske temperature u oktobru nekada nisu bile neuobičajene


Upis traje od 6. do 31. oktobra, a budući studenti će imati priliku da prave sopstveni plan studija, sa velikim brojem izbornih predmeta