img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klimatske promene

Klimatska konferencija: Hoće li konačno biti usvojen plan za ukidanje fosilnih goriva?

21. novembar 2025, 17:44 Holi Jang / DW
Termoelektrana Foto: Pixabay/jwvein
Srbija u ekološkom dugu za 2026. godinu
Copied

Na klimatskoj konferenciji COP30 u Brazilu raspravlja se o planu za postepeno napuštanje nafte, uglja i gasa. Ipak, milijarde i dalje odlaze u fosilnu industriju, a emisije rastu. Hoće li se to sada promeniti?

Na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama u Belemu, rastu nade da bi pravi napredak u udaljavanju od nafte, gasa i uglja mogao biti moguć.

Postepeno ukidanje fosilnih goriva jedno je od nekoliko osetljivih pitanja. Među njima su i povećanje finansijskih sredstava i klimatski prihvatljiva trgovina, koju predsednik COP30 Andre Korea namerava da stavi na dnevni red.

On očekuje da će zemlje doneti odluku o takozvanom planu za postepeni prestanak korišćenja nafte, gasa i uglja. Sva preostala pitanja mogla bi biti rešena ovog petka (21. novembar), tokom poslednjeg dana konferencije, piše DW.

Iako postepeno ukidanje fosilnih goriva prvobitno nije bilo na zvaničnom dnevnom redu COP30, ta tema je dobila politički zamah prošle nedelje.

Ukupno 80 zemalja želi da u konačni sporazum samita uključi plan za postepeno ukidanje fosilnih goriva. Podrška dolazi i od bogatih i od siromašnih zemalja – iz Evrope, Afrike, malih ostrvskih država i Latinske Amerike, poput Kolumbije.

„Ljudi širom sveta masovno se mobilizuju i traže konkretne mere za klimatsku pravdu – i pre svega protiv daljeg podsticanja fosilnih goriva“, kaže kolumbijska ministarka zaštite životne sredine Irene Velez Tores. „Moramo otići kući sa jasnim zahtevom za usvajanje plana.“ Tores naglašava da njena zemlja proizvodi naftu i ugalj, ali ne sklapa nove ugovore za eksploataciju dodatnih nalazišta.

Evropska unija u celini još uvek nije zvanično podržala plan. Zajednički stav o njemu zahtevao bi jednoglasnu podršku svih 27 zemalja članica.

Na konferenciji za novinare, komesar EU za klimu Vopke Hekstra je izjavio da EU već ima planove za sprovođenje sopstvenog „plana“. Ipak, zemlje EU su otvorene za formulisanje globalnog plana, ukoliko to podstakne više zemalja da se priključe naporima. „Pitanje je hoćemo li to učiniti samo sa Evropljanima i još nekoliko drugih ili ćemo to postići velikom većinom“, rekao je Hekstra novinarima.

I domaćin, Brazil, takođe podržava ideju „mape puta“ (Roadmap) – iako predlog završnog dokumenta koji je objavilo brazilsko predsedništvo COP-a ne sadrži konkretne predloge, već samo navodi mapu puta za postepeno ukidanje fosilnih goriva kao opciju.

Zašto mapa puta za postepeno ukidanje uglja, nafte i gasa?

Tek pre dve godine, posle žestokih debata i gotovo tri decenije godišnjih klimatskih konferencija, države su se na COP28 u Dubaiju konačno dogovorile da pokrenu proces okončanja ere fosilnih goriva. Emisije gasova staklene bašte nastale sagorevanjem uglja, nafte i gasa odgovorne su za globalno zagrevanje i brojne vremenske ekstreme: oluje, poplave i toplotne talase.

Ipak, kraj fosilnih goriva još nije na vidiku. Naprotiv: emisije će dostići novi rekord 2025. godine. Nauka jasno kaže: da bi se sprečilo dalje pregrevanje i katastrofalni vremenski ekstremi, svet mora preći na čiste izvore energije.

Plan za ubrzani prelazak na obnovljive izvore energije mogao bi dati smernice kako ostvariti taj prelaz. Ipak, trenutno se i dalje ulažu ogromne sume novca u fosilnu industriju. Dok neke velike naftne i gasne kompanije planiraju dugoročni pad proizvodnje, opšti trend je kratkoročno povećanje proizvodnje.

A to je podržano ogromnim investicijama. Prema najnovijim istraživanjima, javno finansiranje fosilnih goriva povećalo se za 65 milijardi evra godišnje od 2014. godine, dostigavši ukupno 1,4 biliona evra godišnje.

Opozicija i optimizam na samitu o klimi

Pitanje fosilnih goriva uvek je bilo politički osetljivo na godišnjim svetskim klimatskim samitima. A oni koji ove nedelje insistiraju na planu izlaska verovatno će naići na snažan otpor – posebno od zemalja proizvođača nafte poput Saudijske Arabije i Irana.
Brazil je saopštio da još ne postoji jedinstven stav. Već je nekoliko zemalja odbilo predlog da sve države predstave planove za smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva.

„Kina je zemlja koja neće javno reći da namerava postepeno da ukine fosilna goriva“, kaže za DW Bin Hu, vanredni profesor na Institutu za klimatske promene i održivi razvoj na kineskom univerzitetu Đinghua.

„Jer Kina mora da pronađe ravnotežu između ekonomskog razvoja, energetske sigurnosti i istovremenog suzbijanja klimatskih promena.“ Neke regije u Kini strahuju da prelazak na čistu energiju može dovesti do povećanja nezaposlenosti.

Čak i neki zagovornici kritikuju trenutni nacrt „mape puta“. Trenutno je pozivanje na plan izlaska iz fosilnih goriva „slabo i predstavljeno je samo kao opcija“, kaže Tina Stege, klimatska izaslanica Maršalskih Ostrva – zemlje koja je egzistencijalno ugrožena zbog rasta nivoa mora. „Plan mora biti ojačan i prihvaćen.“

Predsedavajući COP-a Do Lago je nagovestio da bi „mapa puta“ mogla biti uključena u završnu deklaraciju samita i bez jednoglasne podrške. Ideja o postepenom ukidanju uglja, nafte i gasa već je usvojena konsenzusom na klimatskoj konferenciji pre dve godine.
I zato se mnogi nadaju da će sledeći nacrt predloga sadržati znatno jaču formulaciju plana izlaska. Već sada je jasno: ovo će biti jedna od tema o kojoj će se najviše raspravljati u završnici aktuelnog samita o klimi.

Tagovi:

Ugalj Životna sredina gas Klimatske promene Nafta fosilna goriva Ekologija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Protest

01.jun 2026. M. L. J.

Jovina gimnazija: Protestna šetnja učenika, roditelja i nastavnika

Više stotina učenika, roditelja i nastavnika Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ (Jovine gimnazije), kao i građana, učestvovalo je u protestnoj šetnji od zgrade Mašinske škole u Novom Sadu

Branko Miljković

Mediji

01.jun 2026. Isidora Cerić

Novi vlasnik „Našeg portala“ je vlasnik građevinskih kompanija Branko Miljković

Firma Centar za informisanje i analitiku, izdavač medija „Naš portal“, više nije u vlasništvu novinarke i bivše voditeljke Ane Mihajlovski. Prema podacima APR-a, kao novi vlasnik sa 100 odsto udela upisan je građevinski biznismen Branko Miljković

Tramvaj

Tramvajska nesreća

01.jun 2026. K. S.

Sindikat Centar: GSP preuranjeno svaljuje odgovornost na vozačicu tramvaja

Šest dana posle tramvajske nesreće, GSP Beograd još jednom saopštava da je kriv vozač. Da li je reč o pokušaju ispiranja odgovornosti

Radovi na ispiranju vodovodne mreže će se izvoditi svake noći od 1. do 5. decembra, od 22 do šest sati ujutru, i obuhvatiće različite delove opštine Vračar

Čačak

01.jun 2026. B. B.

Vode u Čačku ima, ali još nije za piće

Radi se o vodi za sanitarne potrebe koja je dobrog kvaliteta, ali za upotrebu kao pijaće vode mora da je odobri Zavod za javno zdravlje

Univerzitet u Beogradu

01.jun 2026. B. B.

Univerzitet u Beogradu među 1,9 odsto najboljih svetskih univerziteta

Lista Global 2000 koju objavljuje Center for World University Ranking sačinjena je na osnovu analize više od 80 miliona podataka

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure