img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klimatske promene

Klimatska konferencija: Hoće li konačno biti usvojen plan za ukidanje fosilnih goriva?

21. novembar 2025, 17:44 Holi Jang / DW
Termoelektrana Foto: Pixabay/jwvein
Koliko smo blizu ukidanju upotrebe fosilnih goriva?
Copied

Na klimatskoj konferenciji COP30 u Brazilu raspravlja se o planu za postepeno napuštanje nafte, uglja i gasa. Ipak, milijarde i dalje odlaze u fosilnu industriju, a emisije rastu. Hoće li se to sada promeniti?

Na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama u Belemu, rastu nade da bi pravi napredak u udaljavanju od nafte, gasa i uglja mogao biti moguć.

Postepeno ukidanje fosilnih goriva jedno je od nekoliko osetljivih pitanja. Među njima su i povećanje finansijskih sredstava i klimatski prihvatljiva trgovina, koju predsednik COP30 Andre Korea namerava da stavi na dnevni red.

On očekuje da će zemlje doneti odluku o takozvanom planu za postepeni prestanak korišćenja nafte, gasa i uglja. Sva preostala pitanja mogla bi biti rešena ovog petka (21. novembar), tokom poslednjeg dana konferencije, piše DW.

Iako postepeno ukidanje fosilnih goriva prvobitno nije bilo na zvaničnom dnevnom redu COP30, ta tema je dobila politički zamah prošle nedelje.

Ukupno 80 zemalja želi da u konačni sporazum samita uključi plan za postepeno ukidanje fosilnih goriva. Podrška dolazi i od bogatih i od siromašnih zemalja – iz Evrope, Afrike, malih ostrvskih država i Latinske Amerike, poput Kolumbije.

„Ljudi širom sveta masovno se mobilizuju i traže konkretne mere za klimatsku pravdu – i pre svega protiv daljeg podsticanja fosilnih goriva“, kaže kolumbijska ministarka zaštite životne sredine Irene Velez Tores. „Moramo otići kući sa jasnim zahtevom za usvajanje plana.“ Tores naglašava da njena zemlja proizvodi naftu i ugalj, ali ne sklapa nove ugovore za eksploataciju dodatnih nalazišta.

Evropska unija u celini još uvek nije zvanično podržala plan. Zajednički stav o njemu zahtevao bi jednoglasnu podršku svih 27 zemalja članica.

Na konferenciji za novinare, komesar EU za klimu Vopke Hekstra je izjavio da EU već ima planove za sprovođenje sopstvenog „plana“. Ipak, zemlje EU su otvorene za formulisanje globalnog plana, ukoliko to podstakne više zemalja da se priključe naporima. „Pitanje je hoćemo li to učiniti samo sa Evropljanima i još nekoliko drugih ili ćemo to postići velikom većinom“, rekao je Hekstra novinarima.

I domaćin, Brazil, takođe podržava ideju „mape puta“ (Roadmap) – iako predlog završnog dokumenta koji je objavilo brazilsko predsedništvo COP-a ne sadrži konkretne predloge, već samo navodi mapu puta za postepeno ukidanje fosilnih goriva kao opciju.

Zašto mapa puta za postepeno ukidanje uglja, nafte i gasa?

Tek pre dve godine, posle žestokih debata i gotovo tri decenije godišnjih klimatskih konferencija, države su se na COP28 u Dubaiju konačno dogovorile da pokrenu proces okončanja ere fosilnih goriva. Emisije gasova staklene bašte nastale sagorevanjem uglja, nafte i gasa odgovorne su za globalno zagrevanje i brojne vremenske ekstreme: oluje, poplave i toplotne talase.

Ipak, kraj fosilnih goriva još nije na vidiku. Naprotiv: emisije će dostići novi rekord 2025. godine. Nauka jasno kaže: da bi se sprečilo dalje pregrevanje i katastrofalni vremenski ekstremi, svet mora preći na čiste izvore energije.

Plan za ubrzani prelazak na obnovljive izvore energije mogao bi dati smernice kako ostvariti taj prelaz. Ipak, trenutno se i dalje ulažu ogromne sume novca u fosilnu industriju. Dok neke velike naftne i gasne kompanije planiraju dugoročni pad proizvodnje, opšti trend je kratkoročno povećanje proizvodnje.

A to je podržano ogromnim investicijama. Prema najnovijim istraživanjima, javno finansiranje fosilnih goriva povećalo se za 65 milijardi evra godišnje od 2014. godine, dostigavši ukupno 1,4 biliona evra godišnje.

Opozicija i optimizam na samitu o klimi

Pitanje fosilnih goriva uvek je bilo politički osetljivo na godišnjim svetskim klimatskim samitima. A oni koji ove nedelje insistiraju na planu izlaska verovatno će naići na snažan otpor – posebno od zemalja proizvođača nafte poput Saudijske Arabije i Irana.
Brazil je saopštio da još ne postoji jedinstven stav. Već je nekoliko zemalja odbilo predlog da sve države predstave planove za smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva.

„Kina je zemlja koja neće javno reći da namerava postepeno da ukine fosilna goriva“, kaže za DW Bin Hu, vanredni profesor na Institutu za klimatske promene i održivi razvoj na kineskom univerzitetu Đinghua.

„Jer Kina mora da pronađe ravnotežu između ekonomskog razvoja, energetske sigurnosti i istovremenog suzbijanja klimatskih promena.“ Neke regije u Kini strahuju da prelazak na čistu energiju može dovesti do povećanja nezaposlenosti.

Čak i neki zagovornici kritikuju trenutni nacrt „mape puta“. Trenutno je pozivanje na plan izlaska iz fosilnih goriva „slabo i predstavljeno je samo kao opcija“, kaže Tina Stege, klimatska izaslanica Maršalskih Ostrva – zemlje koja je egzistencijalno ugrožena zbog rasta nivoa mora. „Plan mora biti ojačan i prihvaćen.“

Predsedavajući COP-a Do Lago je nagovestio da bi „mapa puta“ mogla biti uključena u završnu deklaraciju samita i bez jednoglasne podrške. Ideja o postepenom ukidanju uglja, nafte i gasa već je usvojena konsenzusom na klimatskoj konferenciji pre dve godine.
I zato se mnogi nadaju da će sledeći nacrt predloga sadržati znatno jaču formulaciju plana izlaska. Već sada je jasno: ovo će biti jedna od tema o kojoj će se najviše raspravljati u završnici aktuelnog samita o klimi.

Tagovi:

Ekologija fosilna goriva gas Klimatske promene Nafta Ugalj Životna sredina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ludo vreme ovog leta

Vremenska prognoza

25.mart 2026. I.M.

Spremite kišobrane i džempere

Drastična promena vremena u narednim danima, zahlađenje sa kišom i pljuskovima

Pravosuđe u srbiji

25.mart 2026. A. E.

BIRN: Zašto su slučajevi „nadstrešnica“ i “Stajić” mesecima sudski blokirani

U dva velika predmeta koji su uzdrmali javnost – „nadstrešnica“ i „Stajić“ – pravosuđe mesecima ne uspeva da odgovori na osnovno pitanje: ko je nadležan za postupanje

Organska hrana

25.mart 2026. Nikola Zdravković / Klima101

Organska hrana proizvedena u Srbiji: Istina ili bajka?

U Srbiji je organska proizvodnja uglavnom ograničena na voćarstvo i povrtarstvo. Koliko je rasprostranjena i gde može da se kupi

Lido

Zemunski most

25.mart 2026. I.M.

Sukob vlasti i građana oko Velikog ratnog ostrva: Da li će biti izgrađen most na Lidu?

Dok gradske vlasti najavljuju novi most kao razvojni projekat, stanovnici Zemuna i ekološki aktivisti upozoravaju da bi posledice po prirodu mogle biti trajne

Ubistvo na Vračaru

Ubistvo

24.mart 2026. B. B.

Roditelji ubijenog mladića na Vračaru četiri meseca bez informacija o zločinu

Branislav Milenković je pretučen 21. novembra, kada je zadobio teške povrede i posle 85 dana umro u bolnici

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure