img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klimatske promene

Klimatska konferencija: Hoće li konačno biti usvojen plan za ukidanje fosilnih goriva?

21. novembar 2025, 17:44 Holi Jang / DW
Termoelektrana Foto: Pixabay/jwvein
Srbija u ekološkom dugu za 2026. godinu
Copied

Na klimatskoj konferenciji COP30 u Brazilu raspravlja se o planu za postepeno napuštanje nafte, uglja i gasa. Ipak, milijarde i dalje odlaze u fosilnu industriju, a emisije rastu. Hoće li se to sada promeniti?

Na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama u Belemu, rastu nade da bi pravi napredak u udaljavanju od nafte, gasa i uglja mogao biti moguć.

Postepeno ukidanje fosilnih goriva jedno je od nekoliko osetljivih pitanja. Među njima su i povećanje finansijskih sredstava i klimatski prihvatljiva trgovina, koju predsednik COP30 Andre Korea namerava da stavi na dnevni red.

On očekuje da će zemlje doneti odluku o takozvanom planu za postepeni prestanak korišćenja nafte, gasa i uglja. Sva preostala pitanja mogla bi biti rešena ovog petka (21. novembar), tokom poslednjeg dana konferencije, piše DW.

Iako postepeno ukidanje fosilnih goriva prvobitno nije bilo na zvaničnom dnevnom redu COP30, ta tema je dobila politički zamah prošle nedelje.

Ukupno 80 zemalja želi da u konačni sporazum samita uključi plan za postepeno ukidanje fosilnih goriva. Podrška dolazi i od bogatih i od siromašnih zemalja – iz Evrope, Afrike, malih ostrvskih država i Latinske Amerike, poput Kolumbije.

„Ljudi širom sveta masovno se mobilizuju i traže konkretne mere za klimatsku pravdu – i pre svega protiv daljeg podsticanja fosilnih goriva“, kaže kolumbijska ministarka zaštite životne sredine Irene Velez Tores. „Moramo otići kući sa jasnim zahtevom za usvajanje plana.“ Tores naglašava da njena zemlja proizvodi naftu i ugalj, ali ne sklapa nove ugovore za eksploataciju dodatnih nalazišta.

Evropska unija u celini još uvek nije zvanično podržala plan. Zajednički stav o njemu zahtevao bi jednoglasnu podršku svih 27 zemalja članica.

Na konferenciji za novinare, komesar EU za klimu Vopke Hekstra je izjavio da EU već ima planove za sprovođenje sopstvenog „plana“. Ipak, zemlje EU su otvorene za formulisanje globalnog plana, ukoliko to podstakne više zemalja da se priključe naporima. „Pitanje je hoćemo li to učiniti samo sa Evropljanima i još nekoliko drugih ili ćemo to postići velikom većinom“, rekao je Hekstra novinarima.

I domaćin, Brazil, takođe podržava ideju „mape puta“ (Roadmap) – iako predlog završnog dokumenta koji je objavilo brazilsko predsedništvo COP-a ne sadrži konkretne predloge, već samo navodi mapu puta za postepeno ukidanje fosilnih goriva kao opciju.

Zašto mapa puta za postepeno ukidanje uglja, nafte i gasa?

Tek pre dve godine, posle žestokih debata i gotovo tri decenije godišnjih klimatskih konferencija, države su se na COP28 u Dubaiju konačno dogovorile da pokrenu proces okončanja ere fosilnih goriva. Emisije gasova staklene bašte nastale sagorevanjem uglja, nafte i gasa odgovorne su za globalno zagrevanje i brojne vremenske ekstreme: oluje, poplave i toplotne talase.

Ipak, kraj fosilnih goriva još nije na vidiku. Naprotiv: emisije će dostići novi rekord 2025. godine. Nauka jasno kaže: da bi se sprečilo dalje pregrevanje i katastrofalni vremenski ekstremi, svet mora preći na čiste izvore energije.

Plan za ubrzani prelazak na obnovljive izvore energije mogao bi dati smernice kako ostvariti taj prelaz. Ipak, trenutno se i dalje ulažu ogromne sume novca u fosilnu industriju. Dok neke velike naftne i gasne kompanije planiraju dugoročni pad proizvodnje, opšti trend je kratkoročno povećanje proizvodnje.

A to je podržano ogromnim investicijama. Prema najnovijim istraživanjima, javno finansiranje fosilnih goriva povećalo se za 65 milijardi evra godišnje od 2014. godine, dostigavši ukupno 1,4 biliona evra godišnje.

Opozicija i optimizam na samitu o klimi

Pitanje fosilnih goriva uvek je bilo politički osetljivo na godišnjim svetskim klimatskim samitima. A oni koji ove nedelje insistiraju na planu izlaska verovatno će naići na snažan otpor – posebno od zemalja proizvođača nafte poput Saudijske Arabije i Irana.
Brazil je saopštio da još ne postoji jedinstven stav. Već je nekoliko zemalja odbilo predlog da sve države predstave planove za smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva.

„Kina je zemlja koja neće javno reći da namerava postepeno da ukine fosilna goriva“, kaže za DW Bin Hu, vanredni profesor na Institutu za klimatske promene i održivi razvoj na kineskom univerzitetu Đinghua.

„Jer Kina mora da pronađe ravnotežu između ekonomskog razvoja, energetske sigurnosti i istovremenog suzbijanja klimatskih promena.“ Neke regije u Kini strahuju da prelazak na čistu energiju može dovesti do povećanja nezaposlenosti.

Čak i neki zagovornici kritikuju trenutni nacrt „mape puta“. Trenutno je pozivanje na plan izlaska iz fosilnih goriva „slabo i predstavljeno je samo kao opcija“, kaže Tina Stege, klimatska izaslanica Maršalskih Ostrva – zemlje koja je egzistencijalno ugrožena zbog rasta nivoa mora. „Plan mora biti ojačan i prihvaćen.“

Predsedavajući COP-a Do Lago je nagovestio da bi „mapa puta“ mogla biti uključena u završnu deklaraciju samita i bez jednoglasne podrške. Ideja o postepenom ukidanju uglja, nafte i gasa već je usvojena konsenzusom na klimatskoj konferenciji pre dve godine.
I zato se mnogi nadaju da će sledeći nacrt predloga sadržati znatno jaču formulaciju plana izlaska. Već sada je jasno: ovo će biti jedna od tema o kojoj će se najviše raspravljati u završnici aktuelnog samita o klimi.

Tagovi:

gas Klimatske promene Nafta fosilna goriva Ekologija Ugalj Životna sredina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Dragan J. Vučićević

Društvo

31.oktobar 2026. B. B.

BIRODI: Opštine i gradovi da kažu koliko su novca davali Informeru

BIRODI je istovremeno pozvao Državnu revizorsku instituciju da razmotri sprovođenje vanrednih revizija pravilnosti poslovanja gradova i opština

Alta banka

Društvo

31.oktobar 2026. B. B.

NBS: Zaštićena prava štediša i poverilaca Alta banke

Narodna banka Srbije je upravljanje Alta bankom prenela na Agenciju za osiguranje depozita

Račun za struju

Društvo

31.oktobar 2026. B. B.

Oduzimanje dozvole za rad ALTA banci: Na koji račun se sada plaća struja

Novi broj računa važi i za izmirivanje eventualnih dugovanja iz prethodnog perioda

Peti oktobar 2000.

Analiza

31.oktobar 2026. Bojan Cvejić

Štampa u Srbiji posle Petog oktobra: Samo sve najbolje o novim vlastima

Posle Petog oktobra državni dnevni listovi, koji su sipali drvlje i kamenje po opoziciji, bukvalno preko noći menjaju ploču i pišu samo sve najbolje o novim vlastima. Sada se promena tona u režimskih medijima osetila dan nakon parlamentarnih izbora 25. oktobra

Gostovanje Željka Mitrovića na Nacionalnom dnevniku TV Pink

Društvo

30.oktobar 2026. Bojan Bednar

Sudbina Pinka: Hoće li Željko Mitrović pokušati da preleti u naručje studenata?

Ako je suditi prema dosadašnjem iskustvu, poslovni princip Željka Mitrovića je da se aranžira sa svakom vlašću. Ako je suditi po dosadašnjem delovanju Studentskog pokreta, to mu ovog puta neće poći za rukom

Komentar
Izborni štab Ujedinjene Srbije

Komentar

Čast i odanost: Rastrčani pacovi sa broda koji tone

Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.

Andrej Ivanji

Komentar

Tranzicija vlasti: Sve ide po planu

Za prva tri dana od pobede Studentske liste urađeno je baš mnogo. Ako nemate taj utisak, samo ste još nenaviknuti na normalnost

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Tabloidi

Komentar

Tabloidne ptice-preletačice: Kasno, prekasno

Zašto sad odjednom nemamo gde da se informišemo šta smatra Vučić i koga planiraju da ubiju „blokaderi-ustaše“? Čemu ovi patetični pokušaji preletanja?

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1869
Poslednje izdanje

Sažetak o izborima

Kako se pisala istorija Pretplati se
Analiza

Šta čeka pobednika

Intervju: Spasoje Vulević, bivši komandant Specijalne antiterorističke jedinice

Policija mora da prođe kroz ozbiljnu reformu i lustraciju

Intervju: Aleksandar Baucal, profesor Univerziteta u Beogradu, poslanik SL

Ako imaju dostojanstva, podneće ostavke

Crtice sa biračkog mesta

Moje srce leti kao soko

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure