

Vrli novi svet
Sa veštačkom inteligencijom radićemo više, a ne manje
Poštuju li megakompanije koje razvijaju sistema veštačke inteligencije bilo kakva pravila? O tome „Vreme“ piše u novom broju




Ako se nastavi trend klimatskih promena, pet milijardi ljudi mogli bi da žive u sušnim predelima do kraja veka. Tri četvrtine kopnenih površina Zemlje su u proteklih tri decenije postale suvlje i te posledice nisu privremene, već permanentne
Klimatske promene uzrokuju sušenje ogromnih površina planete, zbog čega će do 2100. godine biti dovedena u pitanje egzistencija pet milijardi ljudi, upozorava se u novom izveštaju Ujedinjenih nacija.
Tri četvrtine kopnenih površina Zemlje su u proteklih tri decenije postale suvlje i te posledice nisu privremene, već permanentne, prenosi RTS.
U poređenju sa periodom od pre 30 godina, 77,6 odsto kopnene površine planete postalo je suvlje, a sušna područja proširila su se za površinu veću od Indije i sada pokrivaju 40,6 odsto kopna Zemlje.
Nalazi studije, objavljene u novom izveštaju UN-a, upozoravaju da ako se trend nastavi, pet milijardi ljudi mogli bi da žive u sušnim predelima do kraja veka. To će uzrokovati ispošćavanje tla, isušivanje iovako umanjenih vodnih resursa i slom vitalnih ekosistema.
„Prvi put smo krizu suvoće dokumentovali sa naučnom jasnošću, otkrivajući egzistencijalnu pretnju po milijarde ljudi širom sveta. Sušama dođe kraj. Ali kada klima jednog područja postane suvlja, mogućnost da se vrati na prethodne uslove se gubi. Suvlja klima sada pogađa ogromna prostranstva i ona se neće vratiti na prethodno stanje, a ova promena redefiniše život na Zemlji“, ističe jedan od izvršnih sekretara UN-a Ibrahim Tiav.
Dok klimatske promene uzrokuju porast temperatura širom planete, voda više isparava sa površine a atmosfera je sve više apsorbuje.
Taj proces vodi planetu u sve teže sušne uslove i za stalno transformiše nekada zelene šume u suve pašnjake i otklanja vlagu potrebnu za život i poljoprivredu.
Izvor: RTS


Poštuju li megakompanije koje razvijaju sistema veštačke inteligencije bilo kakva pravila? O tome „Vreme“ piše u novom broju


Evropa se suočava sa neuobičajenim majskim vrućinama, dok su u Španiji i Francuskoj temperature na mnogim mestima prešle 35 °C. Oboreni su brojni lokalni rekordi, a toplota se širi od Iberijskog poluostrva do severa Evrope


Dok se u Americi sve češće otkazuju koncerti zbog preskupih karata i slabije prodaje, u Beogradu nikada više nastupa stranih izvođača. Interesovanje je veliko, ali pitanje je može li publika da plati visoke cene karata sa srpskom platom




Sajt „Vremena“ ponovo dostupan pošto smo preduzeli mere predostrožnosti usled botovske navale
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve