Roman
Tuga njenog disanja
Džuno Dijaz: Kratki čudesni život Oskara Vaoa; prevod Bojan Bosnić; Booka, Beograd, 2023.


Džuno Dijaz: Kratki čudesni život Oskara Vaoa; prevod Bojan Bosnić; Booka, Beograd, 2023.


Dva najbolja rok albuma u Velikoj Britaniji i Irskoj u prvih šest meseci ove godine – istovremeno su i dva najintimnija


Ne treba kriti – ima tu prilično aljkavosti, dramaturških nelogičnosti i neravnina svih vrsta, s tim da i pored toga Ko živ, ko mrtav kao celina iznenađujuće dobro funkcioniše – naravno pod uslovom da volite ovu vrstu komike






“Ovaj film je upravo napravljen tako da svi koji ga gledaju, odakle god da su, mogu da shvate kontekst, da im bude zabavno, pa ih onda ‘spusti’ neka granata, pa ih digne neka od priča, film je rolerkoster koji te resetuje svako malo. Ispunio je ono što je, po meni, njegova dužnost bila, a to je da ljudi izvuku neku pouku iz toga. Ne samo da se nasmiju, ne samo da kažu ‘ah, jadni Bosanci što su ih rokali’, nego da prepoznaju oko sebe šta im se sve može desiti”


To je ritam, to je strasna mera, to je disanje, to je otkucaj srca Marka Vešovića. To je ritam njegove duše. Sve ostalo su tlapnje, šaš, niko i ništa




Miljenko Jergović: Mudrost poraza, ludost pobjede; Fraktura i 24 sata, Zagreb, 2023.


Ovo je tek jedan od mnogobrojnih izbora, jer podosta je osnova za raznorodne nizove favorita, a ne zaboravimo da su se PSB dosta rano u karijeri otvoreno sprdali sa konceptom “najvećih hitova”


Spot za pesmu “Nothing Compares 2 U”, u kome na kraju Sinéad O’Connor plače netremice gledajući u kameru, jedan je od najpoznatijih spotova u pop muzici svih vremena. Kadar je skoro celim trajanjem snimka fiksiran na lice mlade devojke niz koje polako kreću da liju suze dok peva o izgubljenoj ljubavi. Kasnije smo saznali da su suze bile stvarne. Kao što je i sve ostalo u antikarijeri Sinéad Marie Bernadette O’Connor bilo stvarno


Žan Bodrijar: Potrošačko društvo; prevod s francuskog Stefan Piper; Darma, Beograd, 2023.


Upravo objavljeni album uživo Džoni Mičel i njenih prijatelja ima ukus testamenta nekog ko je preživeo sve što se moglo preživeti


“Osamdesete godine u Jugoslaviji su ambivalentne; o njima vlada mišljenje da su bile eskapističke, pa čak i kukavičke, da nisu mogle ili htele dovoljno jasno da vide signale koje je stvarnost slala da stvari idu u pogrešnom smeru”


Nuclear Now je problemsko-aktivistički dokumentarni rad značajnog filmskog autora, stvaraoca i mislioca, koji ne preza od polemike i polemičnosti, kao ni od atipičnijih mišljenja i ubeđenja od onih plebiscitarno prihvaćenih
Nedelja je, podne. Posle šetnje pored Dunava, seljačkog doručka i čitanja novina naglas, Lj. i ja krećemo prema Zemunu. Bezbrižni, blago uzbuđeni, hrlimo prema Karađorđevom trgu. Lj. mu je kupila još jednu ogromantnu čokoladu kojima se on tako dečački raduje


Nije upao ni u jednu zamku velikog i čuvenog pisca – svetski priznatog, nagrađivanog, prevođenog i čitanog


Kao čovek tišine, ali nipošto nemušt čovek, Albahari ispisuje svoje priče koje kao da stanuju negde izvan istorije, ili barem u dobrom zaklonu od nje, ali i romane čiji protagonisti od istorije, od politike, od toksične kulture ljudskog nasilja i zla, trpe neposredno i posredno a neizlečivo, u ratu i miru, na trusnom Balkanu ili u bogatoj, postistorijskoj Kanadi


Novica Milić: Kritika srpskog uma; Most Art Jugoslavija, Zemun, 2023.


O početnicima i veteranima, citiranju i samorecikliranju, političkoj korektnosti i arthaus dogmatičnosti… a sve to na mogućem koncepcijskom raskršću festivala


Udario snobizam na kemp, udario hit na autorski nerv...


Openhajmer je priča o čoveku koji je političarima u ruke predao oružje za masovno uništenje, bombu kakvu svet ranije nije video. Poigravajući se vremenskim tokovima, crno-belom i kolor fotografijom, Nolan polako gradi svoju priču. Trosatno trajanje filma trebalo bi da mu obezbedi dovoljno prostora da kaže i prikaže sve što želi. Ipak, preko dosta toga se samo preleti


Usputni zapis o Toplici i pljeskavici, o granicama i njihovom prelaženju, o “hrišćanskoj” i “turskoj” Prištini, o Gazimestanu i Muratovom turbetu, o albanskim i srpskim mitovima... i opet o pljeskavici


“Duge devedesete” određuju nikada potpuno slobodnu kulturu Mađara u Vojvodini. Ko nešto zucne protiv vlasti, marginalizovan je. U umetnosti može se biti avangardan, može se eksperimentisati do mile volje, može se govoriti o globalnim problemima, o Trampu, Putinu i ostalim palikućama, jedino o lokalnom smeću kuš


Adnan Repeša: Godina bez proljeća, Laguna, Beograd, 2023; Almin Kaplan: Šušanj, VBZ, Zagreb, 2023.




Žena koja je svojom tananom vilinskom pojavom obeležila jednu eru blistala je tako snažno da taj sjaj nikada neće u potpunosti iščeznuti. Uzletela je toliko visoko i postala deo snova miliona


Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti


Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića


Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet


Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj


Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti


U periodu od samo tri godine, Alta banka prošla je transformaciju kakva se retko viđa na domaćem bankarskom tržištu: od male banke do brzo rastuće finansijske grupe sa regionalnim ambicijama. Čijim je kapitalom to omogućeno


Novinarka N1 televizije Žaklina Tatalović našla se u centru pažnje nakon što su je režimski mediji optužili da je lagala kada je rekla da joj je akademik Nikola Hajdin deda. Nakon nekoliko dana ćutanja N1 se oglasio saopštenjem da je njihova novinarka meta organizovane kampanje diskreditacije


Kako se akademik Nikola Hajdin obreo u viralnom klinču Žakline Tatalović i Dragana J. Vučićevića, šta to govori o Srbiji i, pre svega, po čemu je još pomalo poznat


Farma servera u Kragujevcu proždiraće struje makar koliko ceo Požarevac. Lokalnoj zajednici takvi superkompjuteri ne donose ništa, a predstavljaju ekološku bombu. Zato bogate zemlje vole takve data centre u državama poput Srbije, piše u autorskom tekstu za „Vreme“ profesor Srđan Verbić


Beograd na vodi nastavlja širenje ka Adi Ciganliji, a nova faza razvoja na prostoru Beogradskog sajma uključuje 18 stambenih zgrada, marinu, produženje promenade i izgradnju kule visoke 120 metara