Baština
Matica srpska: Revizija kolekcije Galerije
Galerija Matice srpske u Novom Sadu predstavila je novu stalnu postavku. Odustali su od ustaljenog hronološkog modela prezentovanja nacionalne umetnosti i izabrali tematski
Prevodilac, urednik na Trećem programu Hrvatskog radija, filozof, pronicljivi posmatrač političkih prilika, Leonardo Kovačević umeo je, bez greške, da se nađe u pravom trenutku na pravom mestu bilo da je reč o razgovoru o knjizi, o protestu protiv političke mafije, na naučnom ili filozofskom skupu bilo gde na potezu od Ljubljane do Skoplja, ili da se, kao tog maja 2013, jednostavno ukaže u paviljonu “Hajnrih Hajne” u Studentskom gradu u Parizu i, kao da je to najnormalnija stvar na svetu, priđe i zagrli me, jer, naravno, od svih mesta na svetu on se baš tada, tog lepog majskog dana, našao baš tu, u Parizu. Znao je, onako tih i neobičan, naprosto da se pojavi i da nikome ne bude čudno što je Leo tu, jer gde bi drugde i mogao biti nego tu, na mestu koje bi, od toga časa, postajalo njegovim mestom, svejedno da li se ono nalazi u Ulici Preradovićevoj u Zagrebu, ili se zove Centar za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu, ili već negde u Osijeku, Sarajevu ili Dubrovniku. Popili smo kafu te majske večeri u kafeu na Bulevaru Raspaj, a da ga, sećam se, nisam pitao otkud on u Parizu.
Prevodio je Ransijera, Bodrijara, Deridu, Levinasa, pravio je odlične emisije na Trećem programu Hrvatskog radija, bio organski deo kulturnog kluba MAMA, konsultant Subversive Foruma, rečju, dobri i tihi duh Zagreba. Od detinjstva krhkog zdravlja, o svojim je nevoljama retko govorio, a čak i kada bi se požalio na svoje telo koje ga ne sluša, uradio bi to kao da nam saopštava da je na pijaci upravo kupio kilogram paradajza. Ta mešavina uljudnosti, nenametljivosti i čvrstine činila ga je pomalo romanesknim likom. Retko kad bez osmeha – osim kad pažljivo sluša – krajnje pristojno bi postavljao pitanja bez ikakvog okolišanja, te se ne jednom dogodilo da taj povučeni čovek zaledi govornika i da ga, makar na nekoliko trenutaka, ostavi bez reči. Lojalan prijatelj, u javnosti je igrao po pravilima te javnosti, te ni prijatelje nije štedeo svojih komentara smatrajući da se slobodna scena gradi upravo na taj način: slobodnim, odvažnim i pametnim govorom.
I sada Lea više nema. Ostaje nam da se nadamo (ili, ako nam je tako lakše: verujemo) da je taj dobri čovek i ovoga puta pronašao mesto koje mu pripada. Nije to nikakva uteha. Ali jeste mala pobeda nad ništavilom.
Galerija Matice srpske u Novom Sadu predstavila je novu stalnu postavku. Odustali su od ustaljenog hronološkog modela prezentovanja nacionalne umetnosti i izabrali tematski
Nagradu „Bogdan Kršić“ za najlepšu knjigu na Sajmu knjiga dobila je „Pesma“ Oskara Daviča u izdanju Kontrasta. Objavljena je u biblioteci Balkanon/Re:publica kojom ovaj izdavač želi da raskine društvene diskontinuitete u našoj kulturi
Prema rezultatima istraživanja Centra za empirijske studije kulture jugoistočne Evrope, država izdvaja tri posto budžeta za savremenu umetnost, a po diskrecionom pravu ministra kulture iz budžeta je podeljeno 130 miliona dinara
Inostrani autori i nova izdanja beogradskog izdavača Clio pod geslom „Manje je više“ koje otkriva i domet njegovih knjiga, ali i način kojim se opstaje u datim okolnostima srpskog izdavaštva
„Kreativni centar“ u „najboljem i najlepšem smislu obeležava izdavaštvo u zemlji“, istaknuto je u obrazloženju nagrade ovogodišnjeg Izdavača godine. Između dva Sajma knjiga, ovaj izdavač je objavio blizu 80 knjiga za bebe, decu, tinejdžere i roditelje
Intervju: Zdenko Tomanović, advokat
Legitimno je da se na ulici branite od nepravde Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve