

Porodična hronika
Strpljivo raspetljavanje zamršenih niti prošlostiDražen Lalić, Dvije kuće iznad mora; TIM press, Zagreb 2025.




Dražen Lalić, Dvije kuće iznad mora; TIM press, Zagreb 2025.


Kako je ovde tako zeleno?, režija Nikola Ležaić, igraju Filip Đurić i Izudin Bajrović




Tržištu treba nedovoljan čovek. Koji hoće da smrša, da se optimizuje, koji hoće da mu aplikacija čestita što je prešao deset hiljada koraka ili što je dobro spavao. Čovek je usvojio taj savršeni nadzor zbog kojeg mu zdravstveno osiguranje može povećati premiju ako nedovoljno “radi na sebi”


Sve što je potrebno jednom đaku, od olovke i sveske do torbe i udžbenika, i sve što je potrebno za opremu školskog kabineta, proizvodio je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva do 2006. godine. Od tad se bavi samo knjigama, a sve ostalo se uvozi


Bista Šandora Maraija u Budimu i priča o piscu čija načela nisu bila za prodaju ni u najtežim okolnostima




S obzirom na to da je bruto društveni proizvod Srbije oko 80 milijardi evra, a prihod Nisa u 2023. bio je oko 3,4 milijarde, gde je dodata vrednost oko 300 miliona, udeo u rastu BDP manji je od polovine procenta, ali gašenje rafinerije utiče i na rast cena, kao i na devizno tržište i neizbežan rast inflacije


U školama gotovo svi akteri učestvuju u moralno problematičnom ponašanju, tj. postoji poprilična doza nepoštenja i “prečica”. Ovo se odnosi na upravu (43 odsto nastavnika saglasno je da se “u njihovoj školi nastavnici pretežno zapošljavaju preko veze”), učenike (38 odsto nastavnika od 5–8. razreda smatra da je korišćenje nedozvoljenih sredstava, kao što su prepisivanje, bubice i puškice, među njihovim učenicima bar donekle rašireno), nastavnike (35 odsto nastavnika kaže da se na nastavničkom veću u skoro svakom odeljenju popravi poneka zaključena ocena učeniku koji to nije zaslužio svojim rezultatima). Naši podaci pokazuju da javnost (čak nešto više od samih nastavnika) misli da “mnogo roditelja vrši pritisak na nastavnike da njihovoj deci poklone ocene” i da učenici ne poštuju dovoljno nastavnike


“Ja sam ‘antičarka’ i predajem antičke civilizacije. Srpske nauke ne znam kako da tumačim osim da se verovatno moji predmeti na tom novom fakultetu ubuduće ne bi izučavali. Ako izučavate samo nacionalnu istoriju i njom se bavite, onda ovim predmetima koje ja držim tamo nema mesta. Kako možete sagledavati sopstvenu istoriju bez šireg konteksta, bez sagledavanja pojava i događaja u svetu toga vremena? To je apsolutno nemoguće”


Kao što je Plenković, kako bi sastavio novu vladu, trulim kompromisom prihvatio koaliciju s Penavinim radikalnim nacionalistima iz DP (Domovinski pokret), otvorenim promotorima ustašluka, tako je i otvorio prostor za dvostruke konotacije Domovinskog rata i žrtve Vukovara, kojima se sve manje afirmira stvarna istina o Domovinskom ratu, a sve više služi da se svima koji kritički upozoravaju ili problematiziraju otvorena pitanja naše borbe za slobodu beskrupulozno “začepi gubica” i nalijepi etiketa izdajnika, neprijatelja hrvatskog naroda


Ubedljiva pobeda advokatskih “nedržavnih” lista još jedanput je potvrdila da je ekonomska nezavisnost temelj svake druge nezavisnosti i da slobodno pravo glasa mogu imati samo pojedinci koji se ne nalaze u stanju ekonomske zavisnosti


Koliko ćete se razočarati prvenstveno zavisi od toga kakva ste i kolika očekivanja imali i gotovo je direktno proporcionalno – što su očekivanja bila viša, razočaranje će biti dublje. I nezamislivo mnogo životnih problema može da se izrodi u toj dinamici


Za razliku od svoje supruge, nije potpisao glasovitu Havel-Patočkinu “Povelju 77”, zamjerajući joj da nije dovoljno oštra prema komunističkom režimu, što ga je izoliralo od disidentskih kružoka. Istovremeno se i on sve više udaljavao od kolega po peru, smatrajući kako nema smisla gubiti vrijeme na “jalove” političke akcije, već svoje nezadovoljstvo treba jasno kritički artikulirati u knjigama i drugim publicističkim tekstovima, jer im je doseg i veći i širi


Peter Handke, Unutrašnji svet spoljašnjeg sveta unutrašnjeg sveta,
prevod sa nemačkog Zlatko i Jan Krasni; Laguna, Beograd 2025.


Pisac i kustos svetskog glasa Nikola Burio (1965, Francuska) gostovao je u Beogradu povodom saradnje na katalogu srpskog paviljona na nedavno završenom Venecijanskom bijenalu arhitekture. Srpski paviljon u Veneciji je, pod nazivom Rasplitanje: Novi prostori, predstavio kolosalnu višeslojnu ispletenu površinu koja gotovo levitira u prostoru paviljona i koja se tokom trajanja Bijenala, parajući se, vraća u klupka pređe, kao odraz promišljanja odnosa rada ruke i postupka strukturisanja forme. Polazna tačka grupe autora – D. Ereš, J. Mitrović, I. Pantić, S. Krstć, I. Najdanović, P. Laušević – bila je Beogradska šaka (1963, B. Čolak-Antić), prva robotska bionička šaka na svetu koja je projektovana sa protetičkom namenom


Agata Kristi nije volela neuredna ubistva – scene zločina iz njenih knjiga nisu uključivale prosute mozgove ili krvave zidove – sve je bilo čisto, belo i uredno. Za takve scene bilo je neophodno perfektno poznavanje lekova


Pouzdano se zna da su i stari Rimljani zagađivali životnu sredinu. Olovo su, na primer, koristili čak i za pravljenje dečjih igračaka. Da li ta informacija treba da nas uteši ili zabrine




“Kroz istraživanja koje pratimo ne vidimo da se dešava ništa što pokazuje da su građani razočarani i da apstinenti žele da se vrate u apstinenciju. Ljudi su i te kako rešeni da kada god dođu izbori, izađu i glasaju protiv SNS. A to vam pokazuju i trenuci velikih mobilizacija u društvu”


Dvojicu autoritarnih pedagoga povezuje kršenje ustava i zakona, ignorisanje instutucija, vređanje i omalovažavanje političkih protivnika, vitriolska retorika, apsolutna netrpeljivost prema svakoj kritici, tolerancija na nuli, nespremnost na dijalog. Egzercir prisvojenog patriotizma koriste da sebe mesijanski predstavljaju kao spasitelje nacije, a kada su država i nacija”ugroženi”, onda je sve dozvoljeno


Vučićev odlazak u Pariz imao je samo jedan cilj. A to je da se u delu javnosti koji mu još uvek veruje “zatrpaju” protesti, štrajkovi glađu, sankcije Nisu, lex specialis, moguća zima sa hladnim stanovima i praznim rezervoarima... Ili: “Vidi me, narode moj, ja sam sagovornik velikih evropskih državnika, mene svi primaju, drag sam gost Jelisejske palate, Zaharova mi ne može ništa... Srbija – to sam ja”


Nakon nove, dramatične TV epizode javnog zasedanja Vlade Srbije o američkim sankcijama NIS-u, publika sedi na ivici fotelje i čeka sledeću nedelju sa mnogo otvorenih pitanja – koliko vremena imamo, šta vlasti nameravaju i šta je uopšte moguće uraditi? Šta nas zaista čeka u finalu serije


Sokoj potrošio više od 2,2 miliona evra na softver koji su mogli dobiti besplatno – uz to, ni ne radi


Narodna biblioteka Srbije republička je ustanova koja je zaštitnik i čuvar pisanog nasleđa, u njoj se nalazi više od pet miliona bibliotečkih jedinica i izvora, ona se stara o najvećem delu pisanog nasleđa naše zemlje. Garaža, kao takva, stvoriće nebezbednu situaciju za zgradu, za njene temelje, za građu i za samo zdanje


Nevolje u Srbiji počinju daleko odavde, u zemljama u kojima siromašni radnici žele da zarade više novca. Agencije im nude sigurno zaposlenje u Evropi. U nekim zemljama, poput Egipta, radnici i žiranti potpisuju blanko čekove koji su garant da će ostati da rade koliko im traje viza koju su dobili. Ukoliko iz bilo kog razloga to ne učine, čeka ih ogroman dug


Pozitivna iskustva ne zahtevaju refleksiju, a nekad je čak i onemogućavaju ili odlažu. Emocionalna bol fokusira našu pažnju na to da naša unutrašnjost postoji. S druge strane, jedan od najvažnijih parametara snage jeste to što možete da izdržite da nešto boli i ne uradite ništa, ne pobegnete od tog doživljaja već ostanete s njim, upoznate ga i sačekate da mine, da u svom tempu iscuri i prođe